Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH imenovao je rano ujutro u srijedu, 29. maja Marina Vukoju za sudiju Ustavnog suda Bosne i Hercegovine iz ovog bosanskohercegovačkog entiteta, prenosi agencija Fena.
Vukoja je na ovu poziciju imenovan nakon što je bivši predsjednik Ustavnog suda BiH Mato Tadić 2022. godine otišao u penziju.
Ustavni sud BiH sačinjava devet sudija.
Mandat im traje do 70. godine života.
Jedini uslovi za budućeg ustavnog sudiju su da je “istaknuti pravnik visokog moralnog ugleda” i da nije član stranke. Nacionalnost sudija nije propisana Ustavom BiH.
Od devet sudija Ustavnog suda Zastupnički dom entiteta Federacija BiH bira četvoro, koji su u dosadašnjoj praksi bili dva Bošnjaka i dva Hrvata. Narodna skupština entiteta Republika Srpska bira dvojicu, koji su u praksi Srbi.
Preostalu trojicu bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava i oni su stranci, a propisano je da ne mogu biti državljani BiH ili susjednih zemalja.
Šta se dešavalo na sjednici?
Opozicija je tokom rasprave o izboru Vukoje negodovala, ocjenjujući, kako prenosi novinska agencija Fena, da se ovakav proces izbora nije trebao izvršiti, jer je poslanicima ponuđeno samo jedno ime sa Rang liste, najviše pozicionirani Vukoja. Najavili su i da će uložiti apelaciju i žalbu Ustavnom sudu.
Radna grupa, koja je formirana 2022. godine je, kako je rečeno na sjednici, obavila je razgovor sa svim kandidatima, koje je i bodovala, sačinila rang listu na kojoj je prvorangirani bio Marin Vukoja.
Radnu grupu su činili poslanici, članovi Komisije za izbor i imenovanje Zastupničkog doma, te predstavnicj Udruženja sudija Federacije BiH.
Na javni konkurs prijavilo se 14 kandidata.
Inače, Ustavni sud BiH se suočava i sa nedostajućim brojem sudija iz Republike Srpske, što dovodi u pitanje održavanje plenarnih sjednica.
Milorad Dodik, predsjednik bh. entiteta Republika Srpska, ranije je najavio kako imenovanja iz RS neće biti dok Ustavni sud BiH ne napuste strane sudije.
Zbog nedostatka sudija, Ustavni sud Bosne i Hercegovine trenutno ne razmatra desetine apelacija koje su uputili građani, jer ne može održavati redovne sjednice.
Najviša sudbena instanca je prisiljena predmete rješavati isključivo na plenarnim sjednicama i to samo one za koje ocijeni da su hitni.