EKSKLUZIVNO: Zbog čega Milan Tegeltija još uvijek nije postao konzul u Hrvatskoj i što će se uskoro dogoditi…

Milan Tegeltija još uvijek nije dobrio dozvole iz Hrvatske kojim bi mu bilo odobreno da pristupi konzulskoj dužnosti u toj državi.

Predsjedništvo BiH imenovalo je Tegeltiju prije tri mjeseca za konzula BiH u Rijeci, no iz Zagreba nikada nije došao potvrdan odgovor.

Naime, zemlja domaćin ne treba izdati agreman, kako su to objavili pojedini bh. mediji, nego takozvanu egzekvaturu, kojom se odobrava izabranom konzulu da uđe u državu, a ako se ona nikada ne izda – država domaćin nije dužna obrazlagati razloge takve odluke.

Tegeltija je na crnoj listi SAD-a zbog korupcije u pravosuđu. Trenutno je savjetnik Milorada Dodika, predsjednika bh. entiteta RS.

Što će se događati s Tegeltijom i kakve su daljnje procedure, za „Slobodnu Bosnu“ je pojasnio Davor Gjenero, politolog i neovisni konsultant, izvrstan poznavatelj diplomatskih procedura.

-Još 29. veljače ove godine Predsjedništvo BiH je imenovalo Milana Tegeltiju, osobu pod američkim sankcijama, za generalnog konzula u Rijeci. U Rijeci je generalni konzulat BiH formalno otvoren u kolovozu 2022, ali nije bilo imenovan generalni konzul, pa konzulat vodi Jasmin Demir, konzul gerant.

Foto: Arhiv

Iako su mediji u Hrvatskoj opširno pisali o odluci Predsjedništva, koju je uvjetovala članica predsjedništva iz reda srpskog naroda, i sama pod američkim sankcijama, ali nikakve političke reakcije nije bilo. Neki u medijima su procjenjivali da je posebno skandalozno imenovanje nacionalističkog političara pod sankcija na dužnost u Rijeci, koja je poznata kao lijeva i liberalna sredina. Međutim, niti lokalne vlasti u Rijeci i Istri, koja je u ingerenciji ovog generalnog konzulata, nije bilo reakcija na imenovanje, kazao je Gjenero za „Slobodnu Bosnu“, te dodatno pojasnio:

-Nakon imenovanja generalnog konzula zemlja primateljica izdaje ili ne odobrava egzekvaturu, odobrenje za rad generalnog konzula, nalik agremanu koji mora dobiti veleposlanik. O egzekvaturi odlučuje Ministarstvo vanjskih poslova, a potpisuje je Predsjednik Republike.

Vjerojatno su se u Banja Luci, kad su odlučili zbrinuti čovjeka iz Dodikove strukture u „diplomaciji”, nadali da će predsjednik Milanović „progurati” egzekvaturu. Međutim, u vrijeme parlamentarnih izbora u Hrvatskoj i velikih napetosti između Predsjednika i Vlade, to jednostavno nije bilo moguće.

Vlada, pak, ne želi ponavljanje skandala kojeg već ima s repovima suradnje s Dodikom. Naime, vlasti u  Hrvatskoj već imaju neugodnost s „Dodikovom firmom” Integral iz Laktaša, koja gradi spojnu brzu cestu između mosta na Savi kod Bosanske Gradiške i autoceste kod Okučana.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

Integral je kao firma upletena u koruptivne aktivnosti Milorada Dodika i njegovih vlasti pod američkim sankcijama i ima blokirane račune, pa je i dovršetak radova na cesti, koja je svojevrsno plaćanje duga Dodiku, zbog „kooperativnosti” pri izgradnji mosta kopno Pelješac (Dodik je kao član Predsjedništva blokirao tužbu BiH protiv Hrvatske, koja bi onemogućila pristup europskim sredstvima), a taj je most bio ključan preduvjet da Hrvatska postane članicom Schengenske zone.

Foto: Arhiv

Nakon ovog „aranžmana” Vlada RH nema nikakvih „poslova” s Dodikom. Predsjednika Milanovića, međutim, dugo je s Dodikom vezalo „prijateljstvo” uvjetovano proruskim, protueuropskim, kvazisuverenističkim stavovima. Međutim, i to je prijateljstvo napuklo zbog Dodikove retorike i njegovog zalaganja za usvajanje Rezolucije o genocidu nad Srbima u Jasenovcu. Milanović je, uostalom, jedini hrvatski političar koji je reagirao na Dodikove tvrdnje o 700 tisuća ubijenih, od kojih je 500 tisuća Srba, u Jasenovcu i o kolektivnoj krivnji hrvatskog naroda, koji da se nije distancirao od jasenovačkih zločina. Vlada prema Dodiku primjenjuje strategiju koju rabi i prema Vučiću i njegovu režimu – gromoglasno ignoriranje.

Foto: Arhiv

Kao što ignorira Dodikove istupe, Vlada RH je očito odlučila ignorirati i zahtjev za Tegeltijinom egzekvaturom. U diplomaciji se agreman ili egzekvatura mogu odbiti formalno, navodeći razloge zašto se to čini, a mogu se odbiti i šutnjom. Kad nakon tri mjeseca od podnošenja takvog zahtjeva s druge strane ne dolazi nikakav odgovor, smatra se da država primateljica odbija dati agreman ili egzekvaturu, i tada predlagatelj povlači prijedlog. Krajem travnja ili početkom svibnja, ovisno o tome kad je nakon sjednice Predsjedništva, bosansko-hercegovačka diplomacija uputila hrvatskoj zahtjev za Tegeltijinom egzekvaturom, istekao je tromjesečni rok i sada bi bilo red da BiH povuče sporni prijedlog. Jasno je da u današnjim okolnostima nema šanse niti da Vlada uputi Predsjedniku na potpis dokument o egzekvaturi, ali sada niti da ga predsjednik Milanović potpiše, zaključio je Gjenero.

(M.I.)