Izvoz voća i povrća u BiH pao za četvrtinu, razlog leži u više faktora

U 2023. godini vrijednost izvoza povrća iz BiH manja je za 6,7 posto u odnosu na 2022., dok je izvoz voća manji za 31,7 posto. S druge strane, uvoz povrća je porastao za 19,9 posto, a voća za 12,5 posto.

Kada je riječ o voću, u prošloj godini iz BiH je najviše izvezeno zaleđenog voća, šljiva, kajsija, breskvi, nektarina, višanja i trešanja.

Međutim, u poređenju s 2022. zabilježen je značajan pad izvoza ovih kultura, posebno kada je riječ o malinama.

Iz Vanjskotrgovinske komore BiH za Bloomberg Adriju kažu da je malinarstvo grana voćarstva kojom diktiraju globalna tržišna pravila.

Ističu da se 2021. desio nagli skok cijena malina, kada su se poljoprivrednici u mnogim zemljama, čak i onim gdje se do tada maline nisu komercijalno uzgajale, masovno zainteresovali za njen uzgoj, što je za posljedicu u 2022. imalo hiperprodukciju.

“Međutim, tako visoka cijena (maline us postale najskuplje bobičasto voće) dovela je do smanjenja potrošnje, pa su tako prerađivači i konzumenti iz EU tražili alternativu za smrznute maline i proizvode koje su u svom sastavu imali malinu poput: voćnih jogurta, smoothieja, slastičarskih i pekarskih proizvoda i sokova)”, pojašnjavaju iz VTK BiH.

Pad izvoza u Rusiju

Još jedan od faktora koji je uticao na ovakvo stanje bila je i situacija u vezi s rusko-ukrajinskom krizom, gdje su ukrajinski proizvođači malina zbog straha od propadanja zamrznutih proizvoda uslijed krize, požurili s velikom prodajom visokokvalitetne zamrznute maline u zemlje EU po nižim cijenama, te su tako u nezavidan položaj stavili bh. proizvođače, ali i proizvođače malina iz regije.

U prošloj godini, na četiri od pet najznačajnijih izvoznih tržišta zabilježen je pad izvoza. Također, BiH bilježi i pad izvoza u Rusiju od 100 posto – sa 5.899 tona u 2022. na nula kilograma u 2023.

“Zbog nemogućnosti izvoza voća (prvenstveno jabuka i krušaka) za Rusku Federaciju, domaći proizvođači su primorani tražiti i izvoziti svoje proizvode na alternativna tržišta”, kažu iz VTK BiH.

S druge strane, uvozom dominiraju banane i agrumi (narandže, mandarine, limuni i limete, te klementine i grejpfrut). Osim ovih vrsta voća, značajan rast uvoza zabilježen je kod jabuka i krušaka, gdje je u 2023. godini uvezeno 9.379,6 tona, više nego u 2022., što je rast od 36,3 posto. Voće najviše uvozimo iz Turske, Slovenije i Hrvatske.

U prošloj godini iz BiH je najviše izvezeno osušenog povrća, ostalog povrća (patlidžani, paprike, šampinjoni, tikvice i bundeve, ostale zelene salate i blitve) te krastavaca i svježih kornišona. Najveći pad izvoza evidentiran je kod svježeg paradajza, privremeno konzerviranog povrća i krastavaca i svježih kornišona.

U poređenju s 2021. godinom izvoz kornišona i krastavaca pao je za 40,8 posto, a mladog krompira za 52,4 posto.

Inače, bh. tržište krompira suočava se s ozbiljnim problemom masovnog uvoza, dok poljoprivrednici upozoravaju da vlasti premalo čine kako bi zaštitile domaće proizvođače.

U posljednje vrijeme pažnju privlači uvoz sirijskog mladog krompira. Dubravko Vukojević, direktor Poljoprivredne zadruge “Plodovi zemlje”, kaže da iako postoje navodne kontrole proizvoda, poljoprivrednici strahuju da uvozni proizvodi ne prolaze iste inspekcije kao domaći, dok, kako kaže, bh. krompir prolazi najstrože kontrole. Kazao je kako je crno tržište i dalje jedno od gorućih pitanja kada se radi o bh. poljoprivredi.

Uvozom dominira svježe povrće (paradajz, slatke paprike) zatim suhi grah i sjemenski krompir. Značajan porast uvoza u 2023. godini kako količinski tako i vrijednosno bilježi se kod krompira i svježeg paradajza. Rast uvoza bilježimo sa svih top pet uvoznih tržišta.

Iz VTK BiH kažu da na loš vanjskotrgovinski bilans kada je riječ o voću i povrću prije svega utiču globalni procesi u svijetu, te liberalizacija trgovine koja je znatno povećala tržišni i cjenovni rizik.

“Upravo na primjeru proizvodnje malina, ljekovitog bilja (prvenstveno smilja u Hercegovini) svjedoci smo da otkupne cijene proizvoda na tržištu za vrlo kratko vrijeme mogu varirati u velikim rasponima. Također, cijene inputa i repromaterijala u poljoprivrednoj proizvodnji znatno variraju, što također donosi jednu vrstu izazova kod proizvođača”, dodaju iz VTK BiH.

Što se tiče proizvodnog rizika, on je povećan zbog sve većeg uticaja klimatskih promjena, ali i zahtjeva krajnjih potrošača za kontrolisanom upotrebom inputa u biljnoj i stočnoj proizvodnji i njihovoj sljedivosti. Finansijski rizik prisutan je kao posljedica inflacije, nedostatka većeg pristupa finansijskim sredstvima i fondovima i globalnog nestabilnog stanja tržišta kapitala.

Duga čekanja na hrvatskoj granici

“Sve ovo ukazuje na potrebu ozbiljnijeg pristupa poljoprivredi i iznalaženju načina i sredstava ublažavanja i savladavanja mnogih nabrojanih rizika i izazova. Agrarna politika jedne zemlje je ta koja treba pružiti podršku domaćoj proizvodnji, a u konačnici i podršku kod izvoza poljoprivrednih proizvoda”, naglašavaju iz VTK BiH.

Ono što još otežava bh. izvoznicima jesu i duga zadržavanja na granici s Hrvatskom zbog fitosanitarnog pregleda. Podaci izvoznika i prijevoznika posljednjih osam godina i analize sačinjene u prvom polugodištu ove godine, a na osnovu službenih podataka o broju prelazaka teretnih vozila preko graničnih prijelaza s Republikom Hrvatskom za posljednjih osam godina, jasno ukazuju i traže da se žurno pristupi izmjeni postojećeg Ugovora o graničnim prijelazima za međunarodni cestovni promet s Republikom Hrvatskom i osigura još jedan granični prijelaz za fitosanitarni pregled.

Iz VTK kažu da bilo da se pristupi izmjeni postojećeg ili potpisivanju novog Ugovora, u njemu je neophodno osigurati status BIP-a, odnosno graničnog prijelaza sa svim inspekcijskim kontrolama, pored postojeća dva, dodatno i za granični prijelaz Svilaj, a po mogućnosti i za granični prijelaz Izačić, dok je za granične prijelaze Orašje, Kamensko, Vinjani Donji i Ivanica potrebno osigurati status graničnih prijelaza na kojima je uspostavljena fitosanitarna inspekcija.

“Veliki problem je neusklađenost radnog vremena veterinarskih, fitosanitarnih i sanitarnih inspektora na hrvatskoj strani koji rade samo radnim danom od 7 do 15 sati, što već nekoliko posljednjih godina predstavlja problem u jeku sezone za poljoprivredne proizvođače, kada je znatno povećan izvoz voća i povrća iz BiH u EU”, dodaju.

Ukazuju i na činjenicu da dugotrajno zadržavanje teretnih vozila na graničnim prijelazima nije prihvatljivo iz više razloga, kako za prijevoznike tako i za cjelokupni privredni sektor BiH. Naime, ova vozila su uglavnom pod teretom, a poseban problem imaju prijevoznici robe koja se prevozi na temperaturnom režimu, u hladnjačama.

“Svako zadržavanje takvih vozila znatno otežava i usporava prijevoz robe kod terminski definiranih isporuka tereta, uslijed čega prijevoznici propuštaju termine za istovar, a otvara se i mogućnost plaćanja dodatnih troškova zbog kašnjenja u realizaciji prijevoznog zadatka”, naglašavaju iz VTK BiH.