‘Zemljotres ili otpad’ iz rudnika olova krivi za zagađenje rijeke u srednjoj Bosni

Do kraja ovog mjeseca očekuje se da Ministarstvo okoliša u Federaciji BiH, kako su naveli za Radio Slobodna Evropa (RSE), odluči o okolinskoj dozvoli za rudnik u centralnoj Bosni i Hercegovini (BiH), koji su lokalne vlasti okrivile za zagađenje važnog izvorišta voda.

Prema navodima lokalnih vlasti, u istom dijelu rijeke koji je bio zagađen nalazi se izvorište “Zeleni vir” koje građani Olova koriste za piće.

Vlasti navode da je rijeka zagađena već dva puta u godinu i po dana.

Iz Općine Olovo za Radio Slobodna Evropa (RSE) kažu da je za prvo zagađenje, koje je bilo u februaru prošle godine, kriv rudnik olova koji se nalazi oko 600 metara od izvora rijeke Bioštice.

Iz rudnika “Geomet d.o.o. Olovo” u odgovoru za RSE to demantuju i navode da je uzrok zagađenja zemljotres koji je u to vrijeme pogodio ovaj kraj, zbog čega je otpad iz rudnika iscurio u rijeku.

Iz rudnika koji proizvodi ceruzit, bijelu olovnu rudu, navode da nisu krivi ni za drugo zagađenje u maju ove godine, ali ne navode šta bi onda mogao biti uzrok.

Međutim, rezultati analize vode iz rijeke Bioštice, za zagađenje koje se desilo u maju Općina Olovo još čeka.

Ranije analize koje su rađene u prošloj godini pokazale su prisustvo teških metala u rijeci poput, arsena, olova te žive.

“Zagađenje se desilo na istom mjestu kao i prošle godine”, kažu za RSE iz Općine Olovo.

Rudnik olova od 2012. godine ima koncesiju za preradu ceruzita. Tri godine kasnije je dobio i okolinsku dozvolu od federalnog ministarstva okoliša.

Količine olova izvan dozvoljenih granica

Reakcija nadležnih inspekcija je izostala i uopće nisu postupile u skladu sa zakonom propisanim odredbama, navedeno je dokumentu Općinskog pravobranilaštva koje je RSE ustupilo Ministarstvo okoliša Federacije.

“Uzimajući u obzir katastrofalne nalaze uzoraka i odnos nadležnih prema očiglednim problemima i nedostatcima usljed kojih se incidenti ponavljaju, a odnose se na rudnik Geomet doo Olovo, realno je očekivati i gora stanja sa težim posljedicama po vodotok i okoliš u cijelini – do izlijevanja i enormnog povećanja koncentracije olova u vodotoku nije došlo prirodnim putem”, navedeno je u dokumentu koje je Ministarstvo okoliša Federacije dalo RSE na uvid.

U analizi vode prošle godine u izvještaju koji je dostavljen Općini Olovo se navodi kako je zabilježena “33 puta veća koncentracija olova od dozvoljene”.

Analizu vode je prošle godine radila i kompanija “TQM iz Lukavac”, kažu iz Saveza ribolovaca Općine Olovo. Ta analiza je rađena na 10 teških metala i zabilježeno je prisustvo arsena, cinka, mangana, žive i olova.

Inače, ova rijeka ima devet zaštićenih vrsta živog svijeta, od kojih je jedna kritično ugrožena i uništena zbog zagađenja, tvrdi profesor ekologije Šefket Goletić kojeg je Općina Olovo angažovala da istraži zagađenje.

“Više nema ovih vrsta. Radi se larvama određenih insekata i plemenitoj vrsti riječnog raka. Mi na ovom području više nemamo kritičnog staništa koje su po zakonu zaštićene”, poručuje Goletić za RSE.

Šta kažu iz Općine?

Općina Olovo od nadležnih institucija u Federaciji BiH, u čijoj je nadležnosti okoliš, zatražila je donošenje mjera za rudnik u ovoj općini, kao i da se javnost upozna sa eventualnim zdravstvenim rizicima korištenja vode iz rijeke Bioštice i Krivaje.

Rijeka Bioštica se svojim tokom ulijeva u rijeku Krivaju koja je označena kao rijeka ‘prve kategorije'.

Rijeka Krivaja je, također, prema analizama kvaliteta vode od prošle godine, koju su uradile Agencije za vodno područje rijeke Save i Federalna uprava za inspekcijske poslove, bila zagađena i proglašena drugim stepenom ugroženosti.

U analizama je korišten Pravilnik o postupcima i mjerama u slučajevima incidenata na vodama i obalnom vodnom zemljištu, koji se odnosi na vode. Pravilnik predviđa tri stepena ugroženosti vode.

Prvi podrazumjeva da ugroženost vode ne predstavlja posljedice po ekološko stanje niti opasnosti za njenu upotrebu.

Drugi stepen se odnosi na vode u koje su dospjele velike količine opasnih materija, a posljedice upotrebe te vode su višestruke, zbog čega je potrebno proglasiti mjere kojima se ograničava njihova upotreba.

Trećim stepenom se u potpunosti zabranjuje korištenje vode.

Iz Agencije za vodno područje rijeke Save, koja izdaje vodnu saglasnost, kada je riječ o prošlogodišnjem zagađenju, rađene hemijske analize i test toksičnosti na šest lokacija na rijeci Bioštici, i tada je proglašen drugi stepen ugroženosti.

“Nadležne i odgovorne institucije Federacije nisu poduzele mjere da utvrde štetu koja je prouzrokovana na vodotoku rijeke Bioštice, odnosno okoliša”, kažu za RSE iz kabineta načelnika Općine, tvrdeći kako nisu zadovoljni saradnjom sa institucijama iz Federacije.

Planiraju u narednom periodu zaštiti izvorište “Zeleni vir” kojim se snabdijeva Olovo vodom. Do sada je urađen elaborat kojim će biti utvrđene zone zaštite izvorišta “Zeleni vir”.

U elaboratu se navodi kako se mjesto na kome se nalazi rudnik nalazi u trećoj i četvrtoj zaštićenoj zoni izvorišta “Zeleni vir”.

Treća i četvrta zona odnose se na umjerene zabrane sa određenim ograničenjima, navodi se u elaboratu, ali ne precizira na šta se konkretno odnose umjerene zabrane i ograničenja.

“Do sada nisu evidentirane promjene kvaliteta vode izvorišta ‘Zeleni vir' i njegove zdravstvene ispravnosti, odnosno posljedice incidenata”, poručuju iz Općine.

Dodaju i kako rudnik u ovom trenutku nema konačnu i pravosnažnu vodnu dozvolu, a okolišna dozvola koja je izdata tvrde “predmet je upravnog spora, čiji ishod se čeka”.

Šta kažu iz rudnika?

Rudnik olova u Olovu poštuje zakone Bosne i Hercegovine i najviše evropske standarde, kažu za RSE iz uprave rudnika ovog rudnika. Tvrde kako nisu odgovorni za zagađenje rijeke Bioštice, koje se dogodilo 11. maja.

Ističu da “nisu uočene bilo kakve promjene, u smislu slijeganja tla, gubitka tehnološke vode ili mulja na deponiji jalovine”. Napominju da se u rudniku, u procesu prerade rude, koristi “zatvoreni sistem vode”, odnosno da se “nikako ne ispušta u slobodni površinski tok”.

Govoreći o prošlogodišnjem zagađenju rijeke, navode da se dogodilo zbog “pomjeranja tla i da je zbog toga manja količina vode sa deponije jalovine iscurila kroz pukotine koje su nastale kao posljedica pomjeranja tla”.

Iz Uprave rudnika za RSE kažu kako je utvrđeno i da “u vodi nije bilo opasnih materija, kao ni štete po biljni i životinjski svijet”. Tvrde da posjeduju upotrebne dozvole za sve rudarske objekte.

U toku revizija okolinske dozvole

Ministarstvo okoliša Federacije BiH upoznato je sa zagađenjem rijeke Bioštice u julu prošle godine. Trenutno, kako su za RSE potvrdili, provode reviziju okolinske dozvole investitora “Geomet d.o.o. Olovo” za otvaranje, eksploataciju i oplemenjivanje rude ceruzita.

Mišljenje komisije koja radi reviziju očekuje se do kraja ovog mjeseca.

Iz Agencije za vodno područje rijeke Save napominju da je rudniku Olovo ranije izdato rješenje o vodnoj dozvoli za aktivnosti koje mogu imati specifične uticaje na vode pri radovima na eksploataciji olova, a koje nije uključivalo ispuštanje tehnoloških otpadnih voda.

Ministarstvo poljoprivrede vodoprivrede i šumarstva Federacije početkom februara osporilo je ovu vodnu dozvolu.

Kako su naveli u dopisu upućenom Agenciji za vodno područje rijeke Save, “zabilježeno niz nedostataka”, te “prekršen zakon o vodama”, na način da su određena postrojenja rudnika “izgrađena bez potrebnih dozvola”. To se odnosi na urbanističku dozvolu i odobrenje za građenje.

Šta se zna o rudniku ‘olova u Olovu'?

Rudarska proizvodnja je počela 2018. godine, a prerađivački pogon je izgrađen 2019. godine.

Rudnik Olovo sastoji se iz dva eksploataciona polja.

Osnova djelatnost rudnika je eksploatacija rude ceruzita iz koje se primarno vrši separacija sitnih čestica olova.

Ovaj rudnik posluje sa kapitalom britanske kompanije “Mineco Limited Croydon”, koja upravlja sa dva rudnika u Bosni i Hercegovini, i tri u Srbiji.

Posjeduje i topionicu olova u Rusiji.

Ispravka: U provobitno objavljenom tekstu pisalo je da je za RSE informacije o zagađenosti rijeke Bioštice ustupilo Općinsko pravobranilaštvo, umjesto Ministarstvo okoliša Federacije BiH. Korekcija je unijeta 31. maja 2024.