Zenzerović: Oko 70% hotela reklo je da će im cijena rasti do 5%

Od početka godine u Hrvatskoj je evidentirano 10% više dolazaka turista u odnosu na isto vrijeme prošle godine. Robert Pende, ravnatelj Uprave za razvoj poduzetništva, investicije i konkurentnost turističkoga gospodarstva u Ministarstvu turizma i sporta, kazao je da trendovi pokazuju da je Hrvatska na dobrom putu za još jednu dobru turističku godinu. 

– Za sada nekakvih izvanrednih situacija ne treba očekivati. Dosta čvrsto i stabilno ulazimo u predsezonski dio, kazao je i dodao da se prema najavama koje postoje može reći da se očekuju jako dobri rezultati turističke sezone.  

Bernard Zenzerović, direktor Udruge poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske, također ističe da se ove godine očekuje dobra turistička sezona. Istaknuo je da se prema istraživanju očekuje oko 5% više noćenja u odnosu na prošlu godinu. 

Što se tiče rezervacija stanje je, kaže, jako dobro. Hoteli su svi popunjeni, a i najave za posezonu su također, kazao je, kvalitetne. 

– Očekujemo jednu jako dobru turističku godinu. No trebamo biti oprezni s obzirom na sva događanja na koja smo se već i naučili u posljednjih nekoliko godina, rekao je Zenzerović.  

Pende je komentirao informaciju da je u stečaj otišao treći njemački najveći turistički operater FTI. Istaknuo je da to nije nešto što nije očekivano. Navodi da je taj stečaj prilično kontroliran i da se neće dogoditi stečaj svih grupacija odjednom. Smatra da će “u tu priču uskočiti lokalni touroperatori” i da će se sanirati potencijalna šteta, budući da tradicionalno mnogo njemačkih turista dolazi upravo u Hrvatsku. S tom se izjavom složio i Zenzerović.

Barbara Marković, predsjednica Hrvatske udruge obiteljskog smještaja navodi da je predsezona rano počela, budući da su i uskrsni praznici bili nešto ranije. 

– Pojavile su se pojedine rupe, ali je visoka sezona, kao i obično, jako dobro popunjena. Najbolji pokazatelj nam je posezona. Rezervacije u kućama za odmor traju skroz do kraja listopada, istaknula je. 

– Ove godine imamo i 60.000 novih ležajeva, pa ćemo vidjeti kako će se kretati popunjenost tih smještajnih jedinica. Prvenstveno morate nuditi kvalitetu, a onda ta kvaliteta može i skuplje koštati, ali svakako mora biti kvalitetan sadržaj i kvalitetna usluga, istaknula je.

Male obiteljske hotele biraju oni gosti koji žele individualizirani pristup koji žele u destinaciji osjetiti ono lokalno, autentično, istaknuo je Šime Klarić, predsjednik Nacionalne udruge obiteljskih i malih hotela.

– Mali obiteljski hoteli pokrivaju skoro cijelu Hrvatsku, od otoka, obale, Zagore. U tom smislu smo dali jako puno po pitanju autentične gastronomije, ekološki prihvatljivih smještajnih kapaciteta. To je opet jedna dodana vrijednost koju sve više gostiju traži. Mislim da su mali obiteljski hoteli, kao i veliki, a i hrvatski turizam ušli spremno u ovu godinu, istaknuo je.

Govoreći o cijenama, Pende je kazao da se Hrvatska “bori s najboljima”. Kada ste u takvoj konkurenciji onda doista, dodao je, morate voditi računa i kakva će biti cjenovna politika i da li ona odgovora onome što se nudi.

– Mislim da smo mi tu poprilično uspješni u zadnje vrijeme. To pokazuju i naši rezultati. Više od 70% gostiju se vraća i boravi više od tri puta u Republici Hrvatskoj. To je jedan od dokaza da smo na dobrom putu. Tu treba biti uvijek oprezan. Cijene su nešto na što su ljudi vrlo osjetljivi, posebno ako ne postoji taj srazmjer s kvalitetom i onime što nudite, istaknuo je Pende.

– Otkad se Hrvatska etablirala kao jedan od lidera na Mediteranu, pokazala se bitna razlika u odnosu na ono razdoblje kada je slovila kao jedna jeftina destinacija, dodao je.

Zenzerović navodi da kada je riječ o cijenama noćenja u hotelima i turističkim naseljima, u Hrvatskoj, su cijene sporije rasle nego npr. u Francuskoj, Italiji i Grčkoj.

– To je bitno za istaknuti da se vidi da je cijeli taj porast bio izazvan ogromnom inflacijom, kojoj smo svi mogli svjedočiti. Kompanije su dizanjem cijena pokušavale uhvatiti rastuće troškove. To je zaista bitno da istaknemo da se zna gdje stojimo, kazao je i dodaje da su gosti zadovoljni uslugom u Hrvatskoj.

– Ove godine je za očekivati usklađivanje cijena negdje na razini inflacije. Oko 70% hotela reklo je da će im cijena rasti do 5%, tvrdi Zenzerović.

Marković je komentirala podatak da je lani za vrijeme turističke sezone ostalo nepopunjenih jedinica obiteljskog smještaja. Napominje da je protiv snižavanja cijena obiteljskog smještaja u srcu turističke sezone. 

– Svako sniženje cijena urušava i kvalitetu destinacije i privlači “nekvalitetniju” strukturu gostiju. Ako imate kvalitetan sadržaj i uslugu, naći ćete svoga gosta, kazala je i objasnila da je ponuda raznovrsna i da ona može odgovoriti i onim gostima koji ne mogu puno platiti, a ima smještaja i za one koji mogu više odvojiti.

– Gradimo kvalitetu obiteljskog smještaja, educiramo ljude na koji način će biti kvalitetniji, s kvalitetnijom uslugom. Održivi razvoj je jako bitan i kod obiteljskog smještaja, navodi Marković. 

“Cijene u obiteljskom smještaju sada odgovaraju omjeru kvalitete i ponude”

U suradnji s Turističkom zajednicom Splitsko-dalmatinske županije trenutačno se radi na brendiranju i tematizaciji obiteljskog smještaja.

– Da biste se istaknuli u odnosu na konkurenciju morate biti drugačiji od drugih, ali ne po cijeni, da je spustite, nego s kvalitetnijim sadržajem, da ste za određene ciljane skupine gostiju dostupni, jer na taj način minimalizirate konkurenciju i onda nijedna cijena nije preskupa ako nudite autentičnu uslugu, napomenula je Marković.

Napomenula je da su se cijene stabilizirale u obiteljskom smještaju te smatra da to sada odgovara omjeru kvalitete i ponude.

Klarić: Puno je gostiju koji se vraćaju u male obiteljske hotele

U Hrvatskoj je oko 400 malih i obiteljskih hotela, što je oko 15% hotelskih kapaciteta ukupno.

– Ako gledamo kako tržište reagira na Hrvatsku, onda možemo reći da nismo skupi. Svake godine se povećava broj gostiju, kazao je Klarić i dodao da je odnos kvalitete i cijene u Hrvatskoj prepoznat. 

– Mali obiteljski hoteli u Hrvatskoj konzervativno pristupaju zadnjih godina podizanju cijena. Jedan je razlog taj što imamo jako puno starih gostiju koji dolaze u male obiteljske hotele, vraćaju se. Puno je i specijaliziranih agencija s kojima mali obiteljski hoteli dogovaraju politiku cijena kako bi ostali dugoročno partneri. Činjenica je da moramo poslovati da bi vratili investicije u male obiteljske hotele – od 20 do 30 godina, što znači da ne smijemo iskakati. To se pokazalo kao dobro, navodi Klarić.

Zakon o turizmu definitivno ima elemente decentralizacije, navodi Pende. To znači, kaže, da svaka lokalna samouprava ili regija odlučuje o svojoj sudbini i onim stvarima koje će odrediti njezinu budućnost, pa tako i u turističkom sektoru.

– Mi smo pri kraju s izradom provedbenih propisa koji bi trebali definirati metodologiju, utvrđivati planova razvoja i održivih kapaciteta, kazao je među ostalim ravnatelj Uprave za razvoj poduzetništva, investicije i konkurentnost turističkoga gospodarstva u Ministarstvu turizma i sporta.

“U primorskim gradovima teško je naći dugoročni najam”

Zenzerović smatra da je Zakon o turizmu potreban. Pritom je spomenuo da je u Hrvatskoj prisutan “eksplozivan rast nekretninskog biznisa kamufliranog u neki kratkoročni najam”. 

– Samo u zadnjih 12 mjeseci je 60.000 novih kreveta. U zadnjih 6-7 godina na tržište smo stavili, u komercijalnom i nekomercijalnom smještaju, grad veličine Splita i Zadra. To nam se dogodilo u prostoru, rekao je.

– Mi dovodimo u pitanje održivost određenim destinacija. Pustimo sad hotele, male, velike, kampove. Imamo činjenicu da se u primorskim gradovima studente više neće primiti na smještaj, da je jako teško naći dugoročni najam. Sve je otišlo u kratkoročni najam, dodao je Zenzerović.

“Treba razlikovati obiteljski turizam od nekretninskog biznisa”

Obiteljski smještaj, napominje, nije u Hrvatskoj nastao od jučer, pojavom “bookinga” ili “Airbnba”, nego je to naša tradicija. 

– Zaista se mora napraviti distinkcija između ljudi koji iznajmljuju jedan-dva apartmana, žive u toj zajednici, rade to već dugi niz godina od – nekretninskog biznisa. Stvarna je situacija zaista alarmantna u određenim područjima, infrastruktura je na rubu pucanja, kazao je i dodao da je o tome potrebno promisliti zbog svih ljudi koji žive tu, a ne samo zbog turizma.

Marković pozdravlja donošenje Zakona o turizmu. Ističe da je obiteljski smještaj u turizmu u Hrvatskoj tradicija, datira još od 1937. godine i smatra da ga trebamo njegovati.

– On se pokazao kao stup i kralježnica samoga turizma u Hrvatskoj, kaže i ističe da se taj biznis ne bi trebao ugrožavati lokalno stanovništvo i život. Spomenula je pritom kako su taj problem riješili Barcelona, Beč.

Ključno je, tvrdi Klarić, održati duh mjesta koji je proizveo hrvatski turizam takav kakav je danas, koji uključuje lokalno stanovništvo koji živi s turistom, koji čuva lokalne resurse. Upozorava da će se negativni efekti pojaviti ako se nešto brzo i kvalitetno ne učini, promijenit će se ono na čemu mi danas živimo, a to je Hrvatska kao kvalitetna i održiva destinacija.

Cijelu emisiju pogledajte u nastavku: