Glavno pitanje je kako okupiti koaliciju Pučana i Konzervativaca

Profesor Goran Bandov, osvrnuo se promjenu rasporeda snaga u Europskom parlamentu.

– Nešto se mijenja, ali ne tako radikalno i snažno kao što se to u nekim momentima činilo. Imamo više ili manje sličan parlament, on ide malo prema desno, ali ne tako radikalno kao što se predviđalo, rekao je.

Kako je naglasio, liberali i zeleni su značajno podbacili, prvenstveno zbog odnosa u Njemačkoj i Francuskoj.

– Pučani su nešto ojačali, što će u dosadašnjoj koaliciji ojačati iste snage koje će nastaviti voditi dalje. Ono što je pitanje, kako uključiti Europske konzervativce i reformiste (ECR), prvenstveno Giorgiu Meloni i braću Italije u ovu priču, koja će i dalje voditi EU, kazao je.

– Italija je i dalje značajan gospodarski, socijalni, politički i obrambeni igrač unutar EU i neupitno je da treba slušati njihove glasove i slušati Giorgiu Meloni koja se pokazala izuzetno kooperativnom, dodao je.

Kako u koaliciju uključiti ECR? Je li Italija politički najjači igrač u EU?

Sandro Knezović s Instituta za razvoj i međunarodne odnose, kazao je kako Meloni osjeća politički moment za kapitalizaciju svoje prednosti.

– Giorgia Meloni vjerojatno osjeća politički moment u kojem može kapitalizirati svoju poziciju, ali oni koji razumiju recentnu povijest Italije – ne mogu se baš kladiti na to da će Italija u narednom periodu biti vodič u strateškom pozicioniranju EU, rekao je.

S druge strane, kako kaže, unutar same Italije različite opcije imaju različite prioritete.

– Giorgia Meloni i njena inicijativa u Bruxellesu predstavlja jednu političku konstrukciju, dok u Italiji predstavlja nešto sasvim drugo.

Proces dogovaranja za čelnika EK-a

Urednica vanjske politike Jutarnjeg lista  Tea Trubić Macan osvrnula se na činjenicu da svi i dalje smatraju da je izvjesno da ostaje Ursula Von der Leyen.

– Ako su nam nešto ovi izbori sa slabom izlaznošću poručili – je da građani nemaju interesa za europske institucije. Europski izbori su prvenstveno nacionalni izbori, rekla je.

– Ne bi me čudilo ništa, pogotovo jer zasad imamo dva nepoznata faktora. Jedan je novi nizozemski premijer za kojeg ne znamo gdje će se svrstati – on je tehnički premijer. On zastupa četiri stranke nove Vlade, između kojih je i Geert Wilders. Međutim on slovi kao puno umjereniji od Wildersa, kazala je.

– Druga nepoznanica je Viktor Orban, gdje će se on pozicionirati, jer su njega Pučani izbacili iz svojih redova, a zbog njegovi pro-ruskih stavova – PIS mu brani ulazak u ECR, pojasnila je.

– Peter Magyar je pokazao da postoji određeni anti-orbanovski moment u Mađarskoj. Međutim, s njim su dvije nepoznanice. Ima li on karizmu i ima li političke mudrosti da sustav, koji je automatski namješten protiv njega – uspije izigrati u svoju korist, rekla je.

– On je bivši član Fidesza, zna gdje su pokopana tijela po pitanju korupcije i jako je opasan za Orbana, dodala je.

Francuska i Njemačka: Macron i Scholz doživjeli snažan udarac

– Ono što je sigurno, to je da se dosta razlikuju odnosi u Francuskoj i Njemačkoj. Prognoziralo se da će AfD dobiti značajno veći broj glasova. Prema svim rejtinzima, bile su iznad 20 posto. To je značajno palo. To je vjerojatno utjecaj unutar snažne radikalizacije unutar Afd-a, rekao je Bandov.

Istaknuo je primjer vodećih kandidata, između ostalog – stajalište da “SS trupe nisu bile isključivo zločinačke”.

– Te stvari se ne događaju slučajno. Netko je u stranci procijenio da to nije loš intervju. Kada se vidjela reakcija javnosti, onda je povučeno, kazao je.

To se, pojasnio je odrazilo i na odnose s Marine Le Pen i njezinom strankom.

– Rekli su, ova priča je otišla predaleko, mi smo bili na drugim stranama u vrijeme Drugog svjetskog rata i jako dobro znamo što su SS trupe radile. CDU i CSU su narasli, a gubitnik u cijeloj priči su zeleni. Značajno su podbacili, a za SPD se očekivalo da će biti pad. Liberali su potvrdili ono što su imali, nastavio je.

Kada se radi o Francuskoj, naglasio je kako je to “drugi, predsjednički model funkcioniranja i predsjednik je tu zaštićen”.

– On može donositi vrlo nepopularne odluke i ostati na vlasti. Naravno, do izbora. Macron jako dugo vodi politike koje ne osluškuju bilo javnosti. Sjetimo se reforme mirovinskog sustava, naglasio je.

– On je kao odgovorniji državnik donosio neke odluke koje nisu na valu populizma, nego na valu procjena kako voditi društvo, ustvrdio je.

To je, kako kaže, Marine Le Pen prepoznala, i s desnih pozicija – snažno ušla u temu socijalnih politika.

“Desnica je ojačala, ali je neujednačena”

Knezović je ustvrdio kako je nezadovoljstvo sigurnosnom i migrantskom politikom utjecalo na rast desnice.

– Evidentno je da su procesi koji se događaju u EU i oko EU utjecali na to da politički korpus polako skreće u desno zbog nezadovoljstva politikama EU u području obrane i sigurnosti te nedostatka da kapaciteta da unija ima zajednički glas po pitanju održive migracijske politike, rekao je.

Ustvrdio je kako postoje nezgodne posljedice.

– Ta desnica koja je ojačala je neujednačena, nejedinstvena i ima dijametralno suprotna gledišta na neka od strukturnih pitanja. Kad god desničari jačaju, povijest postaje jedna od ozbiljnih tema. To je razlog zašto se Le Pen distancirala od AfD-a, kazao je.

– Pitanje je koliko će EU još morati potrošiti da dođe do nekog najnižeg zajadničkog nazivnika kada se radi o ratu u Ukrajini, dodao je.