Božinović o paktu o azilu: “Za Hrvatsku nema većih promjena”

Europska komisija danas je ministrima predstavila zajednički plan za provedbu pakta o migracijama i azilu na temelju kojeg će države članice izraditi nacionalne provedbene planove.

Pakt o migracijama i azilu paket je od 10 zakonodavnih akata kojima se reformira europska migracijska politika i politika azila. Da bi se počeo provoditi, države članice trebaju uspostaviti pravne i operativne kapacitete za primjenu novih zakona. Stoga je rok za početak provedbe postavljen za 2026. godinu.

Zajednički plan EU-a za provedbu pakta bit će temelj za pripremu nacionalnih provedbenih planova država članica koji bi trebali biti dovršeni do 12. prosinca 2024. Pri tome države članice mogu računati na operativnu, tehničku i financijsku potporu Komisije i agencija EU-a tijekom cijelog postupka.

– Zamjetan je stalan porast stope povrataka ilegalnih migranata i to je važno za dobro upravljanje migracijama. Zemlje članice već su počele provoditi pakt, a ja ću im reći koliku im potporu u tome može dati Europska komisija, rekla je povjerenica EU-a za unutarnje poslove Ylva Johansson.

– Za provedbu pakta o azilu i migracijama važna je i solidarnost pri raspodjeli izbjeglica u Europi. Nama u Njemačkoj važno je da imamo propise za bolju registraciju i kontrolu migranata. Ali i vanjske granice Europske unije moraju dobro funkcionirati, rekla je njemačka ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser.

Božinović: Za Hrvatsku nema većih promjena ni iznenađenja

U Luxembourgu je i hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, koji je za HTV-ov središnji Dnevnik večeras rekao da Hrvatska već sedam-osam godina praktički radi na sustavan način, tako da za nas tu nema većih promjena ni iznenađenja.

– Hrvatska je vodila jednu racionalnu politiku cijelo ovo vrijeme, nismo dopustili da nas preplave ilegalni migranti. S druge strane, poštivali smo pravila koja vrijede u Europskoj uniji vezano za zaštitu ljudskih prava, rekao je Božinović.

Hrvatska će, kao i druge članice, sukladno danas usvojenom zajedničkom planu napraviti svoj nacionalni plan i aplicirati za europska sredstva, naveo je ministar.

Osvrćući se na to da BiH i Srbija nisu uskladile svoju viznu politiku s europskom, Božinović je rekao da je to problem za Hrvatsku, koja ga godinama ističe.

– Ono što je današnju raspravu obilježilo je da ni Hrvatska ni Slovenija nisu usamljene u tome, već je danas praktički postignut jedan konsenzus da se razmotre modaliteti kako bi se te države sankcionirale, rekao je Božinović.

“Hrvatska će biti spremna za provedbu pakta”

Božinović je ranije danas rekao da će Hrvatska na vrijeme biti spremna za provedbu pakta o migracijama i azilu te da će ispuniti sve obveze koje iz toga proizlaze.

Hrvatska će biti spremna za provedbu i ispunjavat će ono što je bitno, a to je zaštita vanjske granice, što znači sprječavanje svih onih koji ne žele ući u zemlju preko graničnih prelaza, već na nelegalan način, a onda se prikazuju žrtvama kojima je potrebna međunarodna zaštita, rekao je Božinović.

Božinović je rekao da pakt o migracijama i azilu stavlja naglasak na zaštiti vanjskih granica, da države članice i zajedničke institucije EU-a trebaju odlučivati tko može ući u EU-u i dobiti međunarodnu zaštitu a ne krijumčari ljudima.

Kaže da su hrvatska vlada i on osobno od početka ukazivali na nelogičnost da se propisi iz sredine prošlog stoljeća primjenjuju na današnju situaciju.

Konvencija o pravima izbjeglica bila je donesena isključivo za one ljude koji su bili žrtvom vojnih djelovanja i koji su prema toj konvenciji išli u prve zemlje koje su ih mogle primiti. Ovo što imamo danas, već sedmu, osmu godinu nakon one velike migrantske krize mahom su ekonomski migranti koji koriste cijelo vrijeme mogućnosti koje im je takvo zastarjelo zakonodavstvo davalo kako bi ostali na teritoriju Europske unije i kako bi tu tražili svoju sreću, rekao je Božinović.

Rekao je da novi pakt sigurno neće dati odgovore na nova pitanja i izazove, ali je naglasio kako je unutar EU-a dobro ozračje, da su svi svjesni elementarnih činjenica da se niti jedna država sama ne može nositi s problemom migracija.

Dvije godine za pripremu

Države članice će se u sljedeće dvije godine morati pripremiti za punu provedbu pakta. To uključuje primjenu novog Eurodaca, opsežnog informacijskog sustava u kojem će se pohranjivati i obrađivati podaci o tražiteljima azila.

Trebat će uspostaviti novi sustav za upravljanje migracijama na vanjskim granicama EU-a, koji bi trebao pomoći u upravljanju nezakonitim dolascima državljana trećih zemalja i uspostavi brzih, učinkovitih i pojednostavnjenih postupaka za azil i vraćanje te uvođenju strogih zaštitnih mjera.

Svi nezakoniti migranti bit će registrirani i provjerit će se njihov identitet, rizik za sigurnost, ranjivost i zdravstveno stanje.

U drugoj fazi primjenjivat će se obvezni postupak na granici za osobe kojima međunarodna zaštita vjerojatno nije potrebna ili koje predstavljaju sigurnosni rizik.

Države članice trebat će osigurati primjerene standarda životnih uvjeta za prihvat tražitelja azila.

Kako bi se spriječilo sekundarno kretanje migranata, države članice moći će tražiteljima dodijeliti smještaj i raspodijeliti ih na određeno zemljopisno područje, koja neće smjeti napuštati.

Novi pakt o migracijama i azilu jedan je od najsloženijih zakonodavnih paketa o kojem se pregovaralo čak osam godina. Novi pakt predviđa obveznu solidarnost među državama u suočavanju s migrantskim pritiscima, brže i učinkovitije postupke azila i bolje upravljanje granicama.

Reforma se temelji na prijedlozima Komisije iz 2020. godine, nakon što je prethodni prijedlog objavljen nakon velike migrantske krize 2015. i 2016. propao.

Glavni element pakta je obvezna solidarnost među članicama u slučaju da se jedna ili više njih nađu pod nerazmjernim migracijskim pritiskom. U tom slučaju ostale članice moći će birati između prihvata tražitelje azila iz pogođene države članice i financijskog doprinosa zajedničkom fondu za zbrinjavanje migranata ili pružanja operativne i tehničke podrške.

Nova pravila predviđaju da će osobe koje ne ispunjavaju uvjete za ulazak u EU biti podvrgnute postupku dubinske provjere, uključujući identifikaciju, prikupljanje biometrijskih podataka te zdravstvenu i sigurnosnu kontrolu u roku od najviše sedam dana. Države članice morat će uspostaviti neovisne mehanizme praćenja kako bi osigurale poštovanje temeljnih prava.

U cijeloj Europskoj uniji uspostavlja se zajednički postupak za priznavanje i oduzimanje međunarodne zaštite. Obrada zahtjeva za azil na granicama EU-a u budućnosti će morati biti brža te će rokovi za neutemeljene ili nedopuštene zahtjeve biti kraći.

Božinović: EU neće dugo trpjeti zlouporabu bezviznog režima

Božinović je upozorio da Europska unija neće još dugo moći gledati da neke susjedne zemlje nemaju usklađenu viznu politiku, zbog čega raste pritisak na njezine vanjske granice.

– Nakon današnje rasprave mogu reći da je postignut jedan vrlo visok stupanj konsenzusa država članica i europskih institucija, a odnosi se na to da se više neće moći bez posljedica gledati na činjenicu da netko dolazi u zemlje koje imaju bezvizni režim s Europskom unijom zbog toga što te zemlje imaju bezvizni režim s trećim zemljama i onda praktički dobijemo od komercijalnih putnika, od takozvanih turista, dobivamo ilegalne migrante, rekao je Božinović.

Oko 40 posto ilegalnih ulazaka u Hrvatsku otpada na građane Rusije, Kine i Turske, koji bez viza mogu doći u Srbiju ili Bosnu i Hercegovinu i onda pokušavaju preko zelene granice ilegalno prijeći u Hrvatsku na teritorij EU-a i onda traže međunarodnu zaštitu.

To je nešto što se sigurno neće više tolerirati, Vijeće EU-a i Komisija će donijeti odgovarajuće odluke, a to znači da će se propitivati oni benefiti koje neki ostvaruju od bezviznog režima, dodao je Božinović.

Na pitanje kada bi se to moglo dogoditi, Božinović je odgovorio da je to teško reći, ali da nikome nije u interesu da državama koje imaju bezvizni režim s Europskom unijom uvede vizni režim, ali da te države prije ili kasnije moraju shvatiti da ta praksa nailazi na sve veće nezadovoljstvo.

Rekao je da se o nekim pitanjima suradnje s trećim državama ne može više gledati samo kroz dimenziju vanjske politike, bez konzultacije sa sigurnosnim sektorima, uključujući i ministra unutarnjih poslova u Vijeću EU-a.

Kada je u pitanju budućnost vizne politike sigurno je da će se o tome i sigurnosne službe morati više pitati, pa i to kome dati privilegij (bezviznog režima), a kome ga ograničiti, rekao je Božinović.