Redakcija
Milijarderi koji se otisnu u svemir, voze trkačim automobilima brzinama koje ljudima izgledaju kao sci-fi, ili se spuštaju u dubine oceana na ne baš uobičajene turističke ture. S druge strane, Elon Musk, težak 239 milijardi dolara, mogao bezbrižno uživati ispijajući piña coladu na nekoj egzotičnoj plaži, no on radije provodi vrijeme na Twitteru raspravljajući se o suludim teorijama zavjere ili izazivajući druge bogataše na „borbu u ringu“. I dok se mnogi od nas pitaju šta bi mi radili s tolikim bogatstvom, ti pojedinci pokazuju nevjerojatno nekonvencionalne sklonosti.
Izvan okvira
Zašto bi neko ko je stekao nevjerovatno bogatstvo riskirao vlastiti život na tako „luđačke“ načine? Zašto su milijarderi toliko nepredvidljivi? Postoji li nešto u akumulaciji miliona ili milijardi dolara što potiče takvo ekscentrično ponašanje? Ili su oni koji stvaraju milijarde već skloni neobičnostima prije nego što ostvare svoje bogatstvo?
Ponašanje nekih ultra-bogatih pojedinaca, poput kolekcioniranja urina ili posjedovanja privatnog zoološkog vrta, izgleda ponekad kao da prelazi u mentalnu bolest. Povezuju li se ti izvanredni impulsi s genetikom i što otkriva nova grana znanosti zvana genoekonomija?
Zaista, ova pitanja intrigiraju naučnike već dugi niz godina, a niz naučnih disciplina pokušava proniknuti u misteriju njihove ekscentričnosti i razotkriti unutarnje mehanizme uma milijardera.
Paradoks sreće
Kako privatni i finansijski život bogataša ide prema ekstremima, tako se i njihovi problemi povećavaju. Postaje očito da novac ne može kupiti sreću, jer mnogi od ovih super bogatih potajno pate od Sindroma naglog bogatstva (engl. Sudden Wealth Syndrome). Iza fasade blještavog bogatstva kriju se osjećaji poput razdražljivosti, nesanice, paranoje, depresije, anksioznosti i napada panike. Možda baš zato mnogi od njih koriste ketamin, psilocibin ili se podvrgavaju nezdravim dijetama i fizičkom mrcvarenju različitim tretiranjima vlastitog tijela.
Istraživači su se posvetili proučavanju osjećaja nezadovoljstva među multimilionerima, a zaključci su bili intrigantni. Čak i sa svom tom ogromnom količinom bogatstva, ti ljudi ne osjećaju da je ikada dosta. Kako se više novca nagomilava, tako raste i njihova želja za još više. Iznenađujuće, neki čak izražavaju osjećaj financijske nesigurnosti usprkos svojm ogromnom bogatstvu.
U pokušaju razumijevanja ove paradoksalne situacije, naučnici su razmatrali mogućnost da ljudski mozak nije evoluirao za suočavanje s tolikim bogatstvom. Poput tijela koje ne može dobro podnijeti obilne masnoće i šećere u hrani današnjeg doba i čezne za još jednim zalogajem hamburgera kad to nije potrebno, možda je i naš um osuđen da žudi za još novca i kad ono postane više teret nego utjeha.
Genoekonomija
Koristeći obilje genetskih informacija dostupnih od mapiranja ljudskog genoma, naučnici su postavili hipotezu da neki ljudi imaju urođenu sklonost prema financijskom uspjehu. Tako tragaju za onim što bi mogli nazvati “genom bogatstva”, tj. nečim što razdvaja milijardere od ostatka populacije. Ova naučna disciplina naziva se genoekonomija, i to je interdisciplinarno polje protonauke koje kombinira molekularnu genetiku i ekonomiju. Ona se temelji na ideji da ekonomski pokazatelji imaju genetsku osnovu, tj. da se financijsko ponašanje osobe može pratiti do njezine DNA i da su geni povezani s ekonomskim ponašanjem.
Postignut je određeni napredak u istraživanju, gdje je uviđena moguća poveznica između ove urođene sklonosti za finansijskim uspjehom i tragovima poremećaja ličnosti. Geni mogu uticati na više različitih karakteristika čovjeka. Na primjer, neka istraživanja ukazuju na povezanost između postignuća u obrazovanju i sklonosti prema određenim mentalnim stanjima, poput shizofrenije, autizma i anksioznih poremećaja.
Genetske osnove
Zato je teško pronaći jedan jedini “gen bogatstva”, jer ljudska genetika je složena i raznolika. Daniel Benjamin, profesor na UCLA Anderson School of Management i David Geffen School of Medicine, koji se već dugo bavi ovom tematikom, otkrio je nevjerovatan broj “jedno-nukleotidnih polimorfizama” koji su povezani s postignućem u obrazovanju. Ti “polimorfizmi” su promjene na razini nukleotida u našem genomu koje čine raznolikost među ljudima. Pretpostavlja se da upravo ti genetski elementi nose odgovore o temeljima poduzetničkog duha i sklonosti prema stvaranju bogatstva.
Kao što različiti geni djeluju u kombinacijama i stvaraju jedinstvene osobnosti, tako i bogatstvo donosi svoje specifične izazove i reakcije. I dok je razmišljanje izvan okvira donijelo mnogo inovacija u svijetu, to isto razmišljanje ponekad može rezultirati i alarmantnim nesporazumima s realnošću. Henry Fordova opsesija Protokolima sionskih mudraca, Mike Lindell, milioner koji prodaje jastuke, zarobljen lažnom pričom o glasačkim strojevima, ili Elon Musk koji se igra s teorijom zavjere Q-Anon – samo su neki od primjera.
Čudna ponašanja
Iznimno bogati ljudi često privlače pažnju javnosti zbog svojih neobičnih ponašanja i navika. No, možda je upravo ta spremnost da prihvate bizarne nove ideje ono što ih čini tako uspješnima.
Nove studije na području genetike bacaju svjetlo na moguću povezanost između gena i ekstremne otvorenosti uma, što bi moglo biti ključno za finansijski uspjeh.
Međutim, ne smijemo zaboraviti da u postizanju uspjeha, genetika igra samo manju ulogu. Različiti faktori, uključujući okolinu, obrazovanje, prilike i radnu etiku, igraju ključnu ulogu u oblikovanju sudbine pojedinca. Stoga je važno promatrati uspjeh i bogatstvo iz šire perspektive, kako bismo izbjegli jednostavna i ograničena tumačenja.
Na kraju, iznimno bogati ljudi često nailaze na pritisak okoline ili sopstvenu želju za održavanjem koraka s drugim uspješnim ljudima.
U istraživanju prirode bogatstva i njegovog uticaja na ljude, ostaje nam da shvatimo da novac nije nužno jamstvo sreće. Postoji mnogo više složenih faktora koji određuju kako ćemo se osjećati, ponašati i živjeti s obiljem. Razumijevanje genetske osnove i psiholoških aspekata finansijskog uspjeha može nas približiti pronalasku ključeva sretne i ispunjene životne priče za svakog pojedinca, bez obzira na bogatstvo na računu. Bilo kako bilo, zanimljivo je promatrati ovu dinamiku između genetike, osobnosti i financijskog uspjeha, što otvara vrata za brojne razgovore i kontemplacije o prirodi bogatstva i čudnovatosti koje ga prate.
GIPHY App Key not set. Please check settings