Plenković očekuje da se izborni uspjeh EPP-a odrazi na izbor čelnih ljudi u EU-u

EPP je uvjerljivi pobjednik ovih izbora, a HDZ je dobio polovicu od 12 hrvatskih zastupnika, što je najbolji rezultat u okviru europske pučke obitelji i očekujemo da u pregovorima koji će uslijediti ovakav uspjeh EPP-a bude reflektiran i na ključnim pozicijama europskih institucija, rekao je Plenković prije početka neformalnog sastanka čelnika država ili vlada Europske unije.

Čelnici 27 država razgovarat će na neformalnoj radnoj večeri o raspodjeli vodećih dužnosti, a formalni dogovor trebao bi se postići desetak dana kasnije na redovitom samitu krajem lipnja.

Riječ je funkcijama predsjednika Europske komisije, visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku, predsjednika Europskog vijeća i predsjednika Europskog parlamenta.

Plenković je rekao kako mu se čini da će izbor čelnih ljudi europskih institucija za sljedeći institucionalni ciklus biti lakši nego zadnji put 2019. godine.

– Čini se me manje složeno, nego što je bilo prošli put, rekao je Plenković.

Na pitanje koju će poziciju Hrvatska tražiti u u budućoj Komisiji, Plenković je rekao da to nije danas tema i da se danas razgovara samo o čelnim pozicijama.

Predsjednika Komisije imenuje Europsko vijeća kvalificiranom većinom i tu odluku natpolovičnom većinom treba potvrditi Europski parlament. Predsjednika Europskog vijeća biraju samo članovi toga najvišeg tijela i tu Parlament nema nikakvih ovlasti. Slično vrijedi i za predsjednika Parlamenta koje biraju zastupnici, dok Vijeće nema nikakvu ulogu. Međutim, odluke o vodećim dužnostima uvijek se donose u paketu jer je potrebno voditi računa o odnosu snaga vodećih političkih skupina, o tome da ne budu svi iz istoga dijela EU-a, o ravnoteži između velikih i malih zemalja, o rodnoj ravnopravnosti.  

Von der Leyen taži podršku za drugi mandat

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, Njemica iz redova pučana, traži podršku za svoj drugi mandat. Njezina grupacija u Europskom parlamentu, Europska pučka stranka (EPP), jasno je pobijedila na ovomjesečnim europskim izborima, što je osnažilo njezine izglede za drugi petogodišnji mandat.

– Po svemu što smo čuli danas, čini se da su europski lideri skloni odlučiti se za kontinuitet, to doduše i ne iznenađuje jer su osvojili najviše mjesta u EP-u na ovim izborima, rekla je Jasna Paro javljajući se iz Bruxellesa. 

Europsko vijeće donosi ovu odluku kvalificiranom većinom, što znači da bi Ursula von der Leyen trebala dobiti suglasnost 15 premijera od 27, čije zemlje predstavljaju minimum 65 posto europskog stanovništva. Trinaest je premijera pučana. Prošli su vikend njemački kancelar Scholz i francuski predsjednik Macron gotovo otvoreno izrazili podršku Ursuli von der Leyen. 

Scholz je uvjeren da će se suglasnost postići vrlo brzo.

– Sasvim sam siguran da ćemo uspjeti postići razumijevanje među političkim obiteljima, ali i zemljama u Europi i u najkraćem roku dogovoriti se o nominacijama za predsjednika Komisije, Europskog vijeća, tko će ubuduće obnašati funkciju visokog predstavnika, i o mnogo toga drugoga. Bilo bi važno da se odluke donesu brzo jer živimo u teškim vremenima i važno je znati što će dalje biti s Europom, rekao je Olaf Scholz, njemački kancelar.

Budući predsjednik Europskog vijeća i budući visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku također će vjerojatno biti teme razgovora na radnoj večeri čelnika članica.

Bivši portugalski premijer Antonio Costa smatra se vjerojatnim kandidatom za mjesto predsjednika Vijeća, a estonska premijerka Kaja Kallas kandidatkinjom za buduću šeficu diplomacije. O ta dva imena još se traži konsenzus. Donald Tusk rekao je kako želi čuti dodatna objašnjenja oko korupcijskih optužbi vezano za portugalskog premijera.

Estonka Kallas mogla bi postati nova šefica diplomacije EU-a

Kallas, koja će u utorak napuniti 47 godina, istaknula se rječitim kritikama Rusije i njezinih ekspanzionističkih ciljeva otkako je postala premijerkom početkom 2021.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

Zauzima se za bezuvjetnu potporu Kijevu i obuzdavanje Moskve a Estonija spada među najveće donatore vojne pomoći Ukrajini po glavi stanovnika.

Kallas je u veljači tražena u Rusiji zbog svoje uloge u uklanjanju sovjetskih spomenika u Estoniji.

Pretrpjela je udarac kod kuće kada su lokalni mediji prošle godine otkrili da joj suprug ima poslovne veze s Rusijom premda je ona javno kritizirala sve koji posluju s Rusijom. Njezina vlada također je povisila poreze nakon izbora 2023. i legalizirala istospolne brakove, čemu se protivi gotovo polovica zemlje.

Kallasin otac bio je guverner Estonske središnje banke, 1994. osnovao je liberalnu Reformističku stranku, koju je vodio deset godina, i bio je premijer i kasnije potpredsjednik Europske komisije u vrijeme Josea Manuela Barrose.

Njezina majka bila je kao novorođenče protjerana s obitelji u Sibir, kao i još 20.000 Estonaca. Zato često upozorava da se Rusija nije promijenila.

Kallas je 2011. napustila karijeru odvjetnice i uspješno se kandidirala za estonski i Europski parlament kao kandidatkinja Reformističke stranke. Vodstvo stranke preuzela je 2018., a 2021. postala je prvom estonskom premijerkom.

Mjesto predsjednika Europskog parlamenta također bi trebalo pripasti EPP-u, sadašnja predsjednica Roberta Metsola trebala bi ostati na tom mjestu u sljedeće dvije i pol godine, a u drugo polovici mandata tu bi dužnost trebao preuzeti netko iz redova socijalista.

Europska pučka stranka, socijalisti i liberali imaju većinu od oko 400 zastupnika u Europskom parlamentu koji ima 720 zastupnika. Te tri skupine već su imenovale svoje pregovarače o vodećim dužnostima. U ime EPP-a pregovore će voditi grčki i poljski premijeri Kiriakos Micotakis i Donald Tusk, u ime socijalista španjolski premijer Pedro Sanchez i njemački kancelar Olaf Scholz, a za liberale estonska premijerka Kaja Kallas i odlazeći belgijski premijer Alexander De Croo.

Čelnici zemalja članica ponovno će se sastati idućeg tjedna na redovitom summitu. Očekuje se da će dotad planovi o kadroviranju biti finalizirani, nakon čega će njihovo provođenje biti samo formalnost.

Ne budu li finalizirani, čelnici će nastaviti pregovore o ključnim pozicijama u europskim institucijama.

Orban razgovarao s Meloni i Morawieckim o suradnji desnih stranaka

Mađarski populistički premijer Viktor Orban u ponedjeljak je u Bruxellesu razgovarao sa svojom talijanskom kolegicom Giorgijom Meloni i bivšim poljskim premijerom Mateuszom Morawieckim o perspektivama desničarskih stranaka u Europskoj uniji.

Konzultacije za vrijeme posebnog EU summita čelnika u ponedjeljak potvrdio je Orbanov glasnogovornik Bertalan Havasi, izvijestila je mađarska državna agencija MTI.

Sve su glasnije spekulacije o tome hoće li se Orbanova stranka Fidesz u Europskom parlamentu priključiti Braći Italije (FDL) koju predvodi Meloni te poljskoj nacionalističkoj konzervativnoj stranci Pravo i pravda (PiS) kojoj pripada Morawiecki.

Prvotni ishod tih razgovora još je nepoznat.

Orban je razgovarao s Meloni o “političkim pitanjima povezanim s europskom desnicom”, o ishodima izbora za EU parlament 9. lipnja i mađarskom predsjedanju Vijećem Europske unije koje započinje 1. srpnja, rekao je Havasi.

Razgovor s Morawieckim, koji je predvodio poljsku vladu od 2017. do 2023. godine, tematski se doticao potencijalnog spajanja europske desnice, rekao je.