I vladajući i oporba podržali Izvješće pravobraniteljice za ravnopravnost spolova

SDP-ova Marija Lugarić zatražila je da Vlada predloži Hrvatskom saboru zakona kojim će urediti medicinski postupak prekida trudnoće.

–  Uz Izvješće o radu Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2022. podnijeti ćemo i zaključak po kojem tražimo da Vlada u roku od 90 dana predloži Hrvatskom saboru prijedlog zakona kojim će urediti medicinski postupak prekida trudnoće prema kojem bi pobačaj u Hrvatskoj bio legalan, besplatan i lakše dostupan, rekla je Lugarić tijekom rasprave o Izvješću.

Dodala je da je Ustavni sud još u ožujku 2017. rješenjem obvezao Hrvatski sabor da u roku od dvije godine donese novi zakon o pobačaju.

Lugarić je pozvala saborsku većinu da se ‘prestane oglušivati na obveze i ispuni odluku Ustavnog suda’.

HDZ-ova Sanda Livia Maduna upozorila je kako ravnopravnost spolova još uvijek nije ostvarena što se posebice očituje na tržištu rada te u ‘jazu’ u plaćama između muškaraca i žena. Uz to, žene i djevojčice su u većoj mjeri izložene kibernetičkom nasilju, a žene su još uvijek nedovoljno zastupljene u poduzetništvu, obrtništvu, politici, sportu te obrazovanju.

Maduna je navela i da su žene izložene i spolnom uznemiravanju upozorivši i kako u zemlji imamo i veliki broja femicida. No, napretkom po tom pitanju smatra uvrštenje kaznenog djela femicida u Kazneni zakon.

Ivana Kekin (Klub Možemo!) upitala je koje će korake nova Vlada poduzeti kako ne bi za vrijeme gledanja televizijskih Dnevnika jednom mjesečno ili češće slušali o nekoj ubijenoj ženi.

– Nije normalno da kada gledam Dnevnim sa svojom kćeri svaki mjesec čujemo kako je neka žena u Hrvatskoj ubijena, rekla je.

Kekin smatra kako i molitelji na gradskim trgovima ili ispred bolnica imaju svoju ulogu u stvaranju takve društvene atmosfere po kojem žene koje trebaju pobačaj ga ne mogu dobiti.

– Dok ne shvatite tu razliku da ‘klečavci’ brinu o pravima drugih na način da bi ih uskraćivali i dok ne shvatite kako je to povezano uz stopu nasilja nad ženama, džabe nam ova izvješća, rekla je Kekin.

Marijana Petir (NZ) na to joj je odgovorila kako time vrijeđa i omalovažava one koji drugačije misle od nje (Kekin).

Kekin je rekla i da će klub Možemo! predložiti zaključak kojim bi se Vlada obvezala da se Istanbulska konvencija počne implementirati.

Tijekom pojedinačne rasprave zastupnici su, među inim, upozoravali i na probleme žena koje žive u ruralnim krajevima, na veći broj žena koji rade na određeno vrijeme, potrebu uvođenja građanskog odgoja u škole i slično. 

Molitelji podijelili zastupnike

Pitanje molitelja, koji se svake prve subote u mjesecu, okupljaju na gradskim trgovima, podijelilo je u utorak saborske zastupnike koji su raspravili Izvješće o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2022. godinu.

– Iluzorno je raspravljati o novim direktivama sve dok se ‘klečavce’ ne ukloni s naših trgova i ne zabrane im takva okupljanja, kazala je Dalija Orešković (DOSIP), prozivajući državu da je zakazala. Ako je ustavno načelo ravnopravnost žena i muškaraca, onda je neprihvatljivo da netko moli da žene budu podređene duhovnom autoritetu, naglasila je.

Pravobraniteljica Višnja Ljubičić odgovorila joj je da njezin Ured ne može reagirati dok ne dođe do poziva na mržnju i nasilje.

Vi, koji pozivate na toleranciju, budite tolerantni prema onima koji imaju drugačije stavove, poručila je oporbenim kolegicama DP-ova Ivana Mujkić, navodeći da molitelji nikoga ne tjeraju da kleči s njima. Svatko, kazala je, ima svoja uvjerenja, netko je vjernik, netko nije, vjernici mole za različite nakane, no tko je taj tko smije propitivati ispravnost nečije molitvene nakane’, upitala je Mujkić.

Na tvrdnju Arsena Bauka (SDP) kako bi se trebala pridružiti prosvjedu protiv molitelja, a ne samo slati priopćenje, Ljubičić je kazala da njezin Ured, kao neovisna institucija, ne sudjeluje u javnim prosvjedima, nego to prepušta organizacijama civilnog društva.

Mostovim zastupnicima zasmetao je pravobraniteljičin stav o položaju transrodnih osoba u sportu.

Grmoja pravobraniteljici: Mislio sam da je vaš stav u vezi sa zdravom pameti i biologijom

Pravobraniteljica kaže da o tome nema svoj stav, nego ga čeka na temelju stava međunarodnih organizacija. To je skandalozno, mislio sam da je vaš stav u vezi sa zdravom pameti i biologijom, kazao joj je Nikola Grmoja, dodavši da nitko ne podržava da se muškarci, koji se izjašnjavaju kao žene, natječu u sportu sa ženama.

– S jedne strane morate voditi računa o tome da tim osobama moraju biti dostupne sportske aktivnosti i sudjelovanje na natjecanjima, a s druge strane o njihovim biološkim karakteristikama koje mogu ugroziti određenu kategoriju s kojom se natječu. Moje stajalište će biti usklađeno s međunarodnim stajalištem i bit će podupiruće, odgovorila je Ljubičić.

Izvijestila je da je njezin Ured u 2022. radio na 1.564 predmeta, da je najučestalija bila diskriminacija temeljem spola, a da su u tome žene bile oštećene u 72,4 posto slučajeva. Najveći broj pritužbi odnosio se na područje socijalne sigurnosti, zapošljavanja i rada te uprave.

Govoreći o skloništima za potporu žrtvama nasilja, Ljubičić je pohvalila Vladu zbog značajnih iskoraka u tom smjeru.

– Imamo pokrivenost svih županija, ali moramo raditi na unaprjeđivanju standarda te se i lokalna zajednica mora uključiti, rekla je na pitanje HDZ-ova Nikole Mažara. 

Saborska oporba: Prije mijenjanja zakona treba dobiti neke odgovore

Saborska oporba nije u utorak sporila da treba izmijeniti Zakon o zemljišnim knjigama kako bi se osigurala njihova veća ažurnost, ali je naglasila da prije donošenja tog zakona treba urediti još neke detalje i dobiti odgovore na neka pitanja.

Do drugog čitanja zakona inicirat ćemo raspravu na Odboru za pravosuđe koja će rezultirati analizom što točno rade javni bilježnici u postupku formiranja novih zemljišnoknjižnih uložaka, najavila je Dalija Orešković (DOSIP).

Objasnila je kako formiranje takvog uloška podrazumijeva da se promijenilo nešto u površini, obliku ili stanju čestice koja se u njemu nalazi, te naglasila da to nije posao koji bi trebao raditi bilo tko drugi, osim suda, a kamoli javni bilježnici koji često mogu biti u čistom sukobu interesa kojeg nitko ne kontrolira.

Zatražila je i jasan odgovor tko je platio zgradu Središnje pismohrane zemljišnih knjiga u Gospiću.

Zastupnici smatraju da bi još trebalo proširiti krug ovlaštenika koji zemljišne knjige mogu pretraživati po nazivu, imenu i prezimenu i OIB-u.

Paus (IDS): Pretragu omogućiti i gradovima i općinama

Taj se krug sada proširuje i na upravne odjele županija te na odvjetnike i na javne bilježnike, no trebao bi i na općine i gradove, smatra Dalibor Paus (IDS), tumačeći da bi to pridonijelo transparentnosti i pravednosti postupaka prostornog planiranja.

I Branku Juričev Martinčev (HDZ) zanima hoće li se ta ovlast proširiti i na lokalne jedinice koje imaju svoje pravne službe koje bi mogle izvršiti upis i time izbjeći naknadne troškove.

– Ići će se u tom pravcu, ali se mora ići postupno, rekao je državni tajnik Ministarstva pravosuđa Juro Martinović.

Izmjenama Zakona ostvaruju se rezultati reformske mjere iz NPOO u vezi s povećanjem učinkovitosti pravosudnog sustava s ciljem da do 2026. osiguramo 60 posto svih katastarskih čestica u bazi zemljišnih podataka, a u daljnjem razdoblju i 100 posto, rekao je Martinović.

Zastupnici će danas raspraviti i Izvješće o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2022. godinu u kojoj je njezin Ured radio na ukupno 1564 predmeta. Najučestalija diskriminacija bila je diskriminacija temeljem spola, a u tome su žene bile oštećene u 72,4 posto slučajeva. Prema području diskriminacije najveći broj pritužbi odnosio se na područje socijalne sigurnosti, na područje zapošljavanja i rada te uprave, zatim na javno informiranje i medije, zdravstvenu zaštitu te pravosuđe.

Za srijedu predviđena je rasprava o izmjenama i dopunama Zakona o audiovizualnim djelatnostima kojima se predlaže povećanje sredstva za razvoj i proizvodnju hrvatskih audiovizualnih djela te uvodi mogućnost dodatnog financiranja razvoja i proizvodnje hrvatskih audiovizualnih djela neovisnih proizvođača kroz mogućnost da se iznos sredstava uplaćenih kao razna fiskalna davanja investira u nova audiovizualna djela.

Izbor zamjenice pravobraniteljice za djecu

Isti dan zastupnici će raspraviti i prijedlog odluke o izboru zamjenice pravobraniteljice za djecu, a za tu funkciju predložena je Tatjana Holjevac.

Pred zastupnicima će se u četvrtak naći Izvješće o učincima provedbe Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije za 2023. godinu. Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić je, podnoseći na Vladi izvješće o obnovi nakon potresa za 2023. godinu, rekao da je završena obnova na 11.985 lokacija na području petrinjskog i zagrebačkog potresa. Od toga je obnovljeno 11.361 privatnih zgrada i kuća s ukupno 45.350 stambenih jedinica. U tijeku su radovi na još 1732 gradilišta, od čega su 1445 privatne zgrade i kuće.

Zastupnici će raspraviti i prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna RH za 2023. godinu u kojem se, među inim, navodi da je tijekom te godine realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) iznosio 3,1 posto. U prošloj godini ukupni višak općeg proračuna zabilježen je u iznosu od 34,3 milijuna eura ili 0,04 posto BDP-a, pri čemu je manjak državnog proračuna iznosio 729,1 milijun eura ili 1 posto BDP-a.

Zastupnici će u petak glasovati o raspravljenim prijedlozima zakona u dva tjedna rada.