Zakonom o referendumu i građanskoj inicijativi i Izbornim zakonom entiteta Republika Srpska nije povrijeđen vitalni nacionalni interes bilo kojeg naroda, zaključeno je na sjednici Odbora za ustavna pitanja Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS).
Nenad Stevandić predsjednik entitetskog parlamenta, koji je predsjedavao Odborom za ustavna pitanja, rekao je u utorak 18. juna da u ovim zakonima “ne postoji bilo kakav oblik diskriminacije ili bilo koji oblik ugrožavanja nacionalnih, socijalnih i etničkih prava”.
On je naveo da će odgovor Odbora za ustavna pitanja NSRS u srijedu 19. juna biti proslijeđen Ustavnom sudu Republike Srpske na odlučivanje.
Pitanje vitalnog nacionalnog interesa pokrenuo je Klub Bošnjaka u Parlamentu RS, jer su smatrali da su zakoni koje je NSRS usvojila 19. aprila antiustavni, te da narušavaju zakone i državne nadležnosti Bosne i Hercegovine.
Ranije je o zahtjevu Kluba bošnjaka raspravljala i zajednička komisija Skupštine RS i entitetskog Vijeća naroda, ali nije postigla saglasnost o zakonima.
Ova komisija je o tome odlučivala nakon što Vijeće naroda RS nije prihvatilo veto Kluba Bošnjaka na ova dva zakona.
O zakonima će konačnu riječ dati Ustavni sud RS.
Vitalni nacionalni interes je mehanizam koji daje mogućnost klubovima Bošnjaka, Hrvata i Srba u Vijeću naroda RS da svako pitanje proglase “štetnim” za narod kojeg predstavljaju, te da spriječe usvajanje zakona.
Šta predviđaju sporni zakoni?
Izbornim zakonom RS se u tom bh. entitetu prisvajaju državne nadležnosti u oblasti izbora, jer se predviđa da entitetska izborna komisija preuzme zakonsku ulogu Centralne izborne komisije (CIK) BiH u organizovanju lokalnih izbora u RS, ali i opštih izbora za predsjednika i potpredsjednike RS, te entitetski parlament.
Entiteti u BiH nisu od završetka rata 1995. godine nikada imali nadležnost nad provođenjem izbora u zemlji, niti se entitetska nadležnost nad izborima spominje u Ustavu BiH.
Usvajanje tog zakona osudili su predstavnici međunarodne zajednice ocjenjujući ga kao “direktan napad na državnu strukturu BiH”.
U međuvremenu, CIK je raspisao lokalne izbore za 6. oktobar i to na osnovu izmjena Izbornog zakona BiH koje je 26. marta nametnuo visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Kristijan Šmit (Christian Schmidt ).
Radi se o tehničkim izmjenama koje bi trebale smanjiti mogućnost izbornih manipulacija, viđenih ranijih godina, uvođenjem biometrijske identifikacije svakog birača.
Na izborima će više od 3,4 miliona registrovanih birača imati priliku birati 143 načelnika i gradonačelnika opština i gradova Bosne i Hercegovine, te oko 3.200 odbornika u lokalnim parlamentima.
Zakon o referendumu i građanskoj inicijativi, koji je donesen na prijedlog vladajućih stranaka predvođenih Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), predviđa da će za uspješnost referenduma biti potrebna većina izašlih glasača, a ne većina ukupnog broja glasača upisanih u birački spisak, kako to predviđa važeći zakon.
U RS referendum je ugrađen u entitetski ustav, zakon je donesen 2010. godine i predviđa da se, osim na nivou opštine ili grada, referendum može raspisati i na nivou entiteta “o pitanjima iz nadležnosti Narodne skupštine RS”.
Rezultati nisu obvezujući, jer konačnu odluku o onome o čemu se glasalo na referendumu mora usvojiti entitetski parlament.
Iako Milorad Dodik, predsjednik RS, godinama najavljuje referendum o nezavisnosti tog entiteta, entitet ne može raspisati referendum o nekom državnom pitanju i referendumsko pitanje mora biti u skladu s Ustavom BiH.