Kako zaštititi lokalno stanovništvo u turističkim središtima?

Kako zaštititi lokalno stanovništvo u turističkim središtima? Kako zadovoljiti potrebe turizma i očuvati način života?

O tome su večeras u emisiji “Otvoreno” govorili dubrovački gradonačelnik Mato Franković, splitski gradonačelnik Ivica Puljak, prof. emer. dr. sc. Tihomir Jukić, voditelj Kabineta za urbanizam Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu te doc. dr. sc. Damir Krešić, ravnatelj Instituta za turizam u Zagrebu.

Jukić: Dogodilo se to da se stanovništvo postupno iseljava

Prof. emer. dr. sc. Tihomir Jukić, voditelj Kabineta za urbanizam Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu ističe kako je “sve krenulo s Dubrovnikom”.

– Nisu samo obalni gradovi, već su i kontinentalni gradovi u pitanju. Dogodilo se to da se stanovništvo postupno iseljava. Dogodilo se ono što nismo htjeli, da gubimo društvenu zajednicu. A osnovno što je dovelo do toga je to što je rast cijena stanova bio izrazito velik. Izgubili smo stalni najam. Povremeni najam je bio izrazito kratak. Na neki način to je sve tjeralo stanovnike van grada ili u neke druge dijelove. A prekomjerni turizam je aktivno utjecao na njihov život. Sve to skupa utjecalo je da nemaju adekvatne sadržaje u prostoru u kojem žive. I naravno da je trebalo nešto poduzeti, kazao je.

Ističe kako su dva načina na koji se to može riješiti.

– Jedan od njih je planiranje prostora, odnosno urbanističko planiranje strategije, a drugo je upravljanje prostora, ističe Jukić.

Odgovorio je što bi s urbanističkog stajališta trebalo poduzeti da bi se ostvarila kvaliteta života lokalnog stanovništva.

– To je veliko pitanje koje mislim da još niti jedan naš grad nije postigao. A to je da jednostavno imamo socijalno-društvenu zajednicu među stanovnicima, ali isto tako među stanovnicima i turistima. Interesantno je da kada mi putujemo nekamo, uvijek želimo vidjeti život u tom prostoru. Mislim da je to ono što mi, nažalost, gubimo, nemamo više život u tom prostoru. Bez obzira i na ove strategije i na ove sve podatke, svjedoci smo još uvijek da je taj turizam prekapacitiran i da na prvom mjestu nisu stanovnici, nego je na prvom mjestu dobit i turistička djelatnost, ističe.

Jedna od osnovnih stvari za kvalitetniji život bila bi smanjiti apartmane u stambenim dijelovima

Kaže kako bi jedna od osnovnih stvari za kvalitetniji život bio način da se smanji udjel turističkih ležaja i turističkih apartmana u stambenim dijelovima. 

– Ja mislim da je to moguće učiniti s pametnom strategijom, raspodijeliti ih u neke druge dijelove. Da bi obitelji ostale tamo, one moraju imati sadržaje. Želimo u turističkim povijesnim centrima zadržati obitelji s djecom, a to znači da moramo imati igrališta, vrtiće, škole, sve ono što je normalno za život. Isto tako želimo zadržati i naše stare, to znači da tu moramo imati i domove umirovljenika. Od djece do umirovljenika, to je ono što čini grad, a grad čine i sadržaji. 

Nažalost, u ovim turističkim mjestima to se svodi na bankomate, suvenire i više nemate mogućnost obavljati sve svoje aktivnosti i potrebe u takvim gradovima. I to je nešto što mi moramo učiniti i sa stanovišta planiranja, isto tako i sa stanovišta samog upravljanja gradom, kazao je.

Gradonačelnik Mato Franković ističe kako Dubrovnik više nema problema s prekomjernim gužvama, međutim susreće se s novim izazovima. Naglašava kako su postigli održivost unutar same povijesne jezgre uz pomoć cijelog niza alata.

Franković: Situacija u Dubrovniku je puno bolja nego 2017.

Mato Franković ističe kako je Dubrovnik, u suradnji sa Sveučilištem u Dubrovniku, napravio studiju nosivog kapaciteta, povijesne jezgre, te da su u potpunosti unutar brojki kako je to i studija zacrtala.

-Čak smo nešto ispod tih ciljanih brojki. Bitan je raspored određene brojke, odnosno određenih istovremenih posjetitelja unutar sata, unutar dana, unutar tjedna, mjeseca i godine. I ako je taj raspored dobar i kvalitetan, onda problema nema. Dakle, Dubrovnik više ne pamti one prekomjerne gužve na Stradunu, zakrčene ulice od Ploča prema Pilama i sl, kazao je Franković.

No, kaže kako postoje drugi izazovi s kojima se susreću.

– Ono što je ključno, važna je poruka da je Dubrovnik postigao održivost unutar same povijesne jezgre, smatra.

Dodaje kako su brojke kvalitetnije nego 2017. godine.

– Puno su bolje, puno je bolja protočnost. Sigurno da to može još i bolje. I zato koristimo cijeli niz alata – od aplikacijskog rješenja Bus WebShop, do prve i sada najprodavanije europske “Dubrovnik Pass” kartice kojom zapravo upravljamo tokovima, do činjenice da smo uveli i određeno ograničenje po pitanju dolaska kruzera. Sigurno da je situacija bolja nego 2017. godine, ponovio je.

Puljak: Donijeli smo cijeli niz mjera i politika koje daju prednost stanovnicima koji žive u staroj gradskoj jezgri

Gradonačelnik Splita Ivica Puljak odgovorio je na pitanje kako doći do balansa između uspješnog turizma i zadovoljstva lokalnog stanovništva.

– To je vrlo važna stvar, kako za Split, tako i za sve ostale gradove na obali i u ostatku Hrvatske. Grad Split je napravio neke od koraka u zadnje vrijeme koji idu u smjeru da se veći fokus da ljudima koji žive u staroj gradskoj jezgri. Donijeli smo plan upravljanja starom gradskom jezgrom nakon 16 godina političkih previranja. Gradsko vijeće je to izglasalo praktički jednoglasno, dakle, postigli smo politički konsenzus oko toga, pojašnjava Puljak.

Ističe kako su donijeli “cijeli niz mjera i politika koje tim ljudima daju prednost”. 

– Donesena je odluka o komunalnom redu te odluka o javnom redu i miru, prošle godine smo angažirali i dodatne zaštitare uz naše komunalne redare, pojačana je suradnja s policijom. 

Suzbili smo neke od negativnih pojava koje su se događale po gradu, a ove godine smo donijeli mjeru kojom je skraćeno radno vrijeme ugostiteljskih objekata u staroj gradskoj jezgri, a produljeno radno vrijeme vrijedi za ugostiteljske objekte na periferiji, tako da turiste upućujemo u te dijelove grada, a da ljudi u staroj gradskoj jezgri mogu mirno spavati, rekao je splitski gradonačelnik.

Dodaje kako su i, osim toga, počeli s politikom otkupljivanja stanova u staroj gradskoj jezgri za koje imaju pravo prvokupa, a preuređuju ih, te da je plan iznajmljivati ih građanima kako bi malo po malo vratili život u staru gradsku jezgru. 

– Svaku politiku radimo s mišlju da sačuvamo život u gradskoj jezgri, da ljudima omogućimo pristojniji i normalniji život, no turizam je jako važan za naše gradove te moramo tražiti balans između kvalitete života i turizma, rekao je Puljak.

Krešić: Regija Jadranska Hrvatska iz godine u godinu najposjećenija je turistička regija u EU

Damir Krešić, ravnatelj Instituta za turizam, u kontekstu održivog turizma komentirao je činjenicu da u špici sezone u Hrvatskoj dnevno boravi milijun gostiju, a na obali se gotovo udvostruči broj ljudi koji se tamo nalaze.

Ističe kako je regija Jadranska Hrvatska iz godine u godinu najposjećenija turistička regija u EU. Postoji veliki pritisak turističke potražnje na jedan uski obalni pojas, zbog čega u vršnim razdobljima turističke sezone dolazi do problema.

– Mi možemo govoriti o održivom turizmu, no druga stvar je provođenje mjera koje će turizam učiniti održivijim i odgovornijim. Bitno je reći da Europskoj uniji postoje 244 “NUTS 2” regije, a jedna od njih je i Jadranska Hrvatska, a ona je iz godine u godinu najposjećenija u Europskoj uniji. 

U statističkom smislu, ona je posjećenija i od nekih regija koje su puno razvikanije, poznatije i u kojima se turizam počeo puno ranije razvijati nego u Hrvatskoj, ističe. 

Kaže kako postoji veliki pritisak turističke potražnje na Jadransku Hrvatsku, ali ne čak ni na cijelo područje, nego na uski obalni pojas unutar nje. 

– U vršnim razdobljima turističke sezone dolazi do određenih problema, a mi moramo raditi na tome određenim mjerama turističke politike. To nije dovoljno, već moramo provoditi i sveobuhvatnu politiku koja bi utjecala na sve što su rekli i gradonačelnici, poput otkupljivanja stanova, olakšavanja svakodnevnog života stanovnicima starih gradskih jezgara, da bismo izbjegli gentrifikacijske procese koji su u Hrvatskoj isključiva posljedica turizma, kazao je Krešić.

Jukić: Više nemamo promociju destinacije, nego se borimo za kvalitetu života u njima

Jukić kaže kako danas više nemamo promociju destinacije, nego se borimo za kvalitetu života u njima, to znači da imamo “upravljanje destinacije”. 

– I upravljanje i planiranje dovest će do nekakvog cilja, no imati planove i politike na papiru ne znači ništa, treba sve to i provoditi. Mislim da gotovo nitko ne zna koliko ima ležaja, koliko im dolazi turista, a samo dio podataka je evidentiran, kaže.

– Imamo i borbu građana koji na neki način uopće ne žele imati turizam te se sele van. Ako pokušamo vratiti sadržaje, smanjiti kapacitete, odmaknuti turizam od povijesne jezgre i sunca, a ponudimo možda specijalizirani, kongresni, gastro turizam, znači da ponudimo nešto novo i drugačije od onog što je uobičajeno i da ciljamo na određene grupe. 

Ovaj tzv. partijanerski turizam, turizam od jednog dana, pola dana, to uništava naše gradove, a prvenstveno život. Mislim da su upravo stanovnici ti koji moraju biti glavni čimbenik kod donošenja tih odluka, da njih čujemo na koji način se to događa. Mi smo to učinili u Zadru i pokušali smo zajedno sa Odjelom za turizam i komunikacije, ispričao je Jukić.

U Dubrovniku najavljuju da će zaustaviti neograničen broj dozvola za apartman

– Grad Dubrovnik je, što se tiče javnih sadržaja u povijesnoj jezgri, prošle godine otvorio novu osnovnu školu. Što se tiče mladih obitelji, mi smo započeli program povratka mladih u povijesnu jezgru i prošle godine smo započeli s kupnjom stanova. U ovoj godini već devetero nove djece živi u povijesnoj jezgri. U idućih dva do tri mjeseca ukupno će dvadesetero nove djece živjeti u povijesnoj jezgri, najavio je.

– Kupujemo još pet stanova kroz mjesec-dva. Vraćamo taj trend i radimo na tome da se korak po korak stanovnici vrate u povijesnu jezgru, kazao je.

– Mislim da je ključno raditi model priuštivog stanovanja unutar povijesne jezgre, iskoristiti ovo što je gospodin Puljak rekao, pravo prvokupa, jer je to zapravo naš najveći alat i naša najveća mogućnost kako zapravo vratiti ljude u povijesnu jezgru.

Naravno da su i svi ovi sadržaji, kako je profesor istaknuo, nužni, potrebni, neophodni i upravo kroz različite mjere koje imamo mi kao gradovi možemo utjecati na to da se vrate i škole, i dvorane, i knjižnice, i trgovine koje neće isključivo orijentirane ka turizmu, već orijentirane ka stanovništvu. Ono što je problem danas vezan za turizam općenito u Republici Hrvatskoj, to je pitanje kratkoročnog najma u više stambenim zgradama. Ja smatram da je to ono što je ključno i goruće i što se treba zapravo riješiti jučer, ističe Franković.

Kaže kako je poduezo “inicijativu prema bivšoj ministrici turizma, a sada i prema novom ministru turizma”.

– Osnovana je i radna grupa, i nadam se da ćemo vrlo skoro doživjeti i vidjeti izmjenu pravilnika o pružanju usluga u domaćinstvu u kojem će se zabraniti dalje davanje stanova u kratkoročni najam, već će se isključivo jedino omogućiti da oni ljudi koji imaju novac, koji su kupili stanove, da mogu ih realizirati kroz financijski interes samo za dugoročni najam. Na taj način ćemo poduprijeti mlade obitelji i vjerujem sve one koji su u potrebi za stanom, pojasnio je. 

– Što se tiče ograničenja budućeg davanja kratkoročnih najmova, prije svega tu mislim sada na povijesnu jezgru, tu mogu reći da smo mi usvojili studiju nosivog kapaciteta, utvrdili koji je to maksimalni broj apartmana i sada idemo u korak-dva, a to je dalje ograničavanje, odnosno bujanje apartmana koji se odnose na područje povijesne jezgre, rekao je.

‘Stanovi su skupi, a prosječan građanin ne može niti kupiti niti unajmiti stan'

I u Splitu postoji problem s apartmanima koji su zapravo u stambenim zgradama. Stanovi su skupi, a prosječan građanin ne može niti kupiti niti unajmiti stan.

– Svi imamo sličan problem i pokušavamo ga riješiti na sistemskoj razini, a to možemo jedino zajedno, zaista zajedno s državom i zajedno sa svim gradovima i svim lokalnim jedinicama koji imaju slične probleme, smatra Puljak.

– Recimo, jedan od problema koje nismo spomenuli, a dodatni problem je veliki broj praznih stanova. Ja mislim da mi u Splitu imamo, prema nekim procjenama, 15.000 praznih stanova u kojima se ne vrti brojilo za struju uopće. I to je zaista kapacitet koji je neiskorišten i pametnom politikom, možda i poreznom politikom se treba ljude motivirati da te stanove stave na tržište i naročito na tržište za dugoročni najam kako bi mladi ljudi mogli onda iznajmiti stan te imati priuštivo stanovanje kroz jedan takav model, kazao je Puljak.

Cijeli razgovor pogledajte u nastavku: