Muk institucija u BiH o daljoj saradnji sa firmama na američkoj ‘crnoj listi’ povezanim sa Dodikom

Više od 20 institucija u Bosni i Hercegovini nije odgovorio na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) o tome da li će dalje sarađivati sa kompanijama bliskim Miloradu Dodiku, a koje su već 24 sata na “crnoj listi” Sjedinjenih Američkih Država.

Naime, Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) Ministarstva finansija SAD, je 18. juna sankcionisala sedam kompanija i dva pojedinca, koje optužuje da su dio mreže koja obezbjeđuje “značajne izvore prihoda” za Milorada Dodika, predsjednika bh. entiteta Republika Srpska, i njegovu porodicu.

Jedini se oglasio državni ministar komunikacija i transporta Edin Forto, koji je za RSE naveo da je tražio izjašnjenje od konzorcijuma koji bi trebalo da provede digitalizaciju RTV signala u BiH. Nosilac projekta je sankcionisana firma “Sirius 2010” iz Banjaluke.

Forto je tražio da pojasne da li mogu da realizuju ugovor.

Sankcionisane kompanije su u posljednjih 10 godina sklopile više od 1.800 ugovora sa institucijama na svim nivoima vlasti, prema podacima Agencije za javne nabavke BiH.

Među kompanijama se ističe “Prointer ITSS”, softverska kompanija koja je putem javnih nabavki sklopila više od 1.100 ugovora s državnim, entitetskim i lokalnim institucijama od 2015. godine.

Osim ugovora o nabavci opreme, “Prointer” je sklapao ugovore na duži vremenski period, koji se tiču održavanja računarskih sistema u institucijama na svim nivoima vlasti.

Sankcije, između ostalog, znače zamrzavanje imovine pojedinaca i entiteta u SAD, te zabranu američkim državljanima i kompanijama da posluju sa njima, što uključuje i računarske gigante kao što su Microsoft i Intel.

Takođe, finansijske institucije, poput banaka, mogu biti meta sankcija ukoliko sarađuju sa njima.

Milorad Dodik i njegova djeca, Igor i Gorica, od ranije su pod američkim sankcijama, kao i nekolicina kompanija u njihovom direktnom vlasništvu.

Muhamed Hasanović, zamjenik ministra finansija BiH, ocijenio je za RSE da bi bilo najbolje prekinuti saradnju s tim kompanijama.

“Te kompanije uskoro neće moći poslovati uopšte, jer neće imati mogućnost poslovanja preko računa”, istakao je Hasanović.

Dodaje da, ukoliko budu tretirane kao pojedinci, kompanijama će biti ugašeni računi u bankama, što “u praksi znači da neće moći naplatiti svoj rad i ako ga odrade”.

“Logično se nameće da se prekida saradnja i ide novi tender”, smatra on.

Šta kažu u kompanijama?

Iz “Infinity International Group”, koja u svom vlasništvu drži pet od sedam sankcionisanih kompanija su se oglasili saopštenjem za javnost.

“U pitanju je nastavak pokušaja političke manipulacije kojima smo izloženi već nekoliko godina u samoj BiH kako bi se narušio naš poslovni ugled i pokušalo ugroziti uspješno poslovanje na tržištima nekoliko zemalja”, navode u saopštenju.

Ističu da će preduzeti pravne korake kako bi “zaštitili svoje poslovanje”, ne navodeći konkretno o kojim koracima se radi.

U okviru grupacije je i “Prointer ITSS”. Za RSE tvrde da je njihovo stavljanje na OFAC listu “pokušaj sputavanja širenja i rasta” kompanije u regionu.

“Vjerujemo da smo davanjem konkurentne alternative tržištu postali trn u oku moćnim centrima koji smatraju da imaju ekskluzivno pravo na prodaju rješenja u regionu Balkana”, navode iz ove firme.

Naglašavaju da će zaštititi interese klijenata i “nastaviti sa implementacijom aktuelnih projekata”.

Među sankcionisanima je i UNA televizija koja je saopštila da “nijedna odluka bilo koje institucije neće uticati na njihovo prisustvo na regionalnoj medijskoj sceni”.

Dodaju da će od OFAC-a tražiti obrazloženje, kako navode, “nepravedne odluke”.

Iz kompanije “Kaldera” nije odgovoreno na upit RSE do zaključenja teksta.

Sa kime sarađuju sankcionisane firme?

Institucije i preduzeća u BiH “Prointeru” su na tenderima dodijelili ukupno 1.147 ugovora vrijednih oko 144,5 miliona evra, prema podacima Portala javnih nabavki.

Među najvećim ugovorima dodijeljenim 2024. godine je posao na informacionim sistemima s Vladom RS vrijedan oko 524.000 evra, te dva ugovora po 255.000 evra, sa Fondom zdravstvenog osiguranja RS i Nezavisnim operatorom sistema u BiH, koji upravlja sistemom prijenosa električne energije u BiH.

Najveći ugovor koji je ova firma dobila je uspostavljanje sistema za fiskalizaciju, potpisan sa Poreskom upravom RS u maju prošle godine. Vrijedan je oko 16 miliona evra.

Firma “Sirius”, koja je također pod sankcijama od 18. juna, je s javnim institucijama i firmama sklopila ukupno 213 ugovora vrijednih oko 25 miliona evra, prema podacima Portala javnih nabavki BiH.

Najveći ugovor joj je dodijeljen u januaru 2024. godine, kada su u konzorcijumu sa hrvatskim “Odašiljačima i vezama” iz Zagreba dobili posao digitalizacije RTV signala vrijedan oko 13 miliona evra.

Godinu dana ranije, ta kompanija je najveći posao dobila na tenderu za radove na elektroinstalacijama koji je raspisao Grad Doboj, vrijedan oko 670.000 evra. Inače, u ovom gradu je na vlasti Dodikova stranka Savez nezavisnih socijaldemokrata.

Na listi sankcionisanih je i kompanija “Kaldera”, iz Laktaša kod Banjaluke. Dodijeljeno joj je ukupno 263 ugovora vrijedna oko 66 miliona evra, prema podacima Portala javnih nabavki.

Samo ove godine Grad Banja Luka je na tenderu dodijelio “Kalderi” dva posla izgradnje raskrsnice i kružnog toka ukupne vrijednosti oko 2,1 milion evra.

“Kaldera” je prošle godine pobijedila na tenderu za izgradnju žičare u Olimpijskom centru Jahorina, vrijednom 11 miliona evra.

Šta čeka kompanije?

“Firme će biti u situaciji da posluju sa gubitkom”, kaže za RSE Azra Hadžiahmetović, doktorica ekonomskih nauka.

“Sankcije povlače sa sobom i poteze, što smo nedavno vidjeli i kada su u pitanju pojedinci koji su na crnoj listi i kojima su banke otkazale praktično svoje usluge i što imaju problema, u krajnjem i sa primanjem plata”, rekla je ona.

Prema njoj, državne institucije će morati da preispitaju postojeće ugovore sa sankcionisanim kompanijama.

“Vjerovatno će doći do otkazivanja ugovora ili neprodužavanja ugovora, što opet izaziva lančano, dodatni angažman državni, potrebu za raspisivanjem ponovo tendera”, istakla je Hadžiahmetović.

Tokom marta banke u BiH su masovno gasile bankovne račune pojedincima i kompanijama na “crnoj listi” SAD. Zvaničnica američkog ministarstva finansija Ana Moris (Anna Morris) je u martu upozorila da bh. banke riskiraju američke sankcije ako posluju sa osobama sa “crne liste”.

Prema važećim zakonima u BiH kompanije ne mogu da posluju ukoliko nemaju račun u banci.

“Vjerovatno će ova situacija natjerati institucije da vode računa, da na neki način inkorporiraju u svoje dokumente, procedure, i mogućnost eliminacije firmi, odnosno, pojedinaca na tenderima. Eliminacija ljudi koji su pod sankcijama, ili eventualno, za koje postoji mogućnost uvođenja sankcija”, smatra ona.

Hadžiahmetović dodaje da su sankcije poruka i poslovnim partnerima sankcionisanih kompanija – koji će sami doći na “crnu listu” ukoliko nastave poslovanje s njima.

“Bankarski sistem će vjerovatno reagovati automatski sa nemogućnošću obavljanja posredovanja u finansijskom sistemu, što će vjerovatno onda dovesti dodatno firme u teškoće jer teško da se mogu poslovi takve vrste plaćati u kešu, iako mi ‘cash flow' imamo mnogo značajniji, nego što bi bilo normalno u ovakvim okolnostima”, kaže Hadžiahmetović.

Ne očekuje da će eventualno gašenje bankovnih računa sankcionisanih firmi, i povlačenje sredstava, značajno ugroziti likvidnost bankarskog sektora.

“Nijedna banka nije sebe dovela u takvu poziciju da njena likvidnost ovisi od stanja u jednoj ili nekom manjem broju firmi”, rekla je Hadžiahmetović.

Objašnjenje OFAC za sankcije

Sve sankcionisane firme su došle na “crnu listu” zbog svoje povezanosti sa sinom Milorada Dodika, Igorom Dodikom.

OFAC ističe da je Milorad Dodik “svoj službeni položaj koristio za gomilanje osobnog bogaćenja kroz kompanije povezane s njim i Igorom Dodikom”.

“Dok Igor [Dodik] kontroliše mnoge kompanije u ovoj mreži, on prikriva svoju ličnu povezanost s njima oslanjajući se na različite nominalne vlasnike i direktore”, pojasnio je OFAC u saopštenju od 18. juna.

Igor Dodik je, kako navodi OFAC, između ostalog upravljao finansijskim odlukama kompanija, davao konačno odobrenje za poslovne odluke, te da je bio uključen u biranje uprave pojedinih firmi.

Tzv. “Dodikova mreža” je često prolazila kroz reorganizacije, ističu iz OFAC-a, da bi se prikrilo da su članovi porodice Dodik uključeni u poslovanje firmi u njenom sastavu, te tako izbjegle sankcije.