Sankcioniranim firmama ‘povezanim s Dodikom’ prijete raskidi ugovora

Četiri institucije i jedno javno poduzeće iz Bosne i Hercegovine potvrdili su za Radio Slobodna Evropa (RSE) da mogu raskinuti ugovore sa firmama u BiH koje su prošle sedmice sankcionirale Sjedinjene Američke Države.

RSE je tada poslao upit na više od 20 adresa na državnom, entitetskom i općinskom nivou u Bosni i Hercegovini koje imaju važeće ugovore sa sankcioniranim firmama iz RS-a.

Te firme su dio mreže, kako je navedeno u saopštenju OFAC od 18. juna, koja obezbjeđuje “značajne izvore prihoda” za Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske (RS) i njegovu porodicu.

Sankcionirane su Infinity International Group Banja Luka, Infinity Media, K-2 audio usluge, Kaldera Company, Prointer ITSS, Sirius 2010 i Una World Network.

Njima je u proteklih deset godina dodijeljen 1.801 posao vrijedan 240,4 miliona eura.

Milorad Dodik je od ranije pod američkim sankcijama, kao i njegov sin Igor i kćerka Gorica.

Sankcije koje su im, između ostalog izrečene, znače zamrzavanje imovine u SAD-u, te zabranu američkim državljanima i kompanijama da posluju s njima, što uključuje i računarske gigante kao što su Microsoft i Intel, ali i poslovanje preko stranih banaka.

Banke u Bosni i Hercegovini su proteklih mjeseci “ugasile” račune pojedincima i kompanijama koje su na američkoj “crnoj listi”. Prema zakonima, ako firma nema otvoren račun po automatizmu se gasi.

Šta su odgovorili institucije i poduzeća?

Iz Fonda zdravstvenog osiguranja RS-a su za Radio Slobodna Evropa kazali da s kompanijom ”Prointer”, koja se bavi prodajom i održavanjem softvera i hardvera, imaju “par ugovora koji su trenutno aktivni”.

“Ugovorima su, inače, definisane i mjere koje se mogu primijeniti u slučaju da se ugovor ne poštuje”, naveli su iz Fonda za RSE. Pojasnili su i da su ugovorima “definirani i rokovi i načini plaćanja”.

Iz Ministarstva trgovine i turizma RS-a su za RSE naveli da sa Prointerom imaju ugovor o održavanju softvera za daljinski nadzor i kontrolu naftnih derivata na benzinskim pumpama u Republici Srpskoj.

“Ako sankcije dovedu do problema ili prekida u isporuci ugovorene usluge, Ministarstvo će postupiti u skladu sa važećim zakonskim okvirom i stavkama potpisanog ugovora o nabavljenoj usluzi”, naveli su za RSE, ne precizirajući detalje.

Kompanija Kaldera, koja se bavi građevinskim radovima, bila je dio konzorcija kojem je 11. aprila ove godine dodijeljen tender koji je raspisao grad Prnjavor u sjevernoj Bosni.

“Predstavnik grupe ponuđača ‘Gradip' iz Prnjavora nas je 18. juna obavijestio da će realizaciju ugovora nastaviti samostalno”, naveo je gradonačelnik ovoga grada Darko Tomaš za RSE u pisanom odgovoru.

Iz Elektroprijenosa BiH, državne kompanije koja je u zajedničkom vlasništvu dva entiteta i koja upravlja sistemom dalekovoda, za RSE su naveli da su svi potpisani ugovori s kompanijom Kaldera realizirani. S Prointerom trenutno imaju dva ugovora vezana za održavanje i rad sistema.

Prvi je potpisan 16. aprila ove godine na iznos od oko 125.000 eura, a drugi 3. januara ove godine, u vrijednosti oko 127.000. Iz ove državne kompanije nisu odgovorili na pitanje da li su od Prointera obaviješteni o eventualnom problemu u realizaciji ugovora.

Iz Direkcije za civilno vazduhoplovstvo BiH za RSE su kazali da trenutno imaju okvirni sporazum s Prointerom do 12. 8. 2026. godine za održavanje računarske i komunikacijske opreme.

Naveli su da da “do sad nije bilo problema” s realizacijom ugovora “ni potrebe za bilo kakvom vanrednom komunikacijom” s tom firmom.

“Direkcija će striktno poštovati sve svoje ugovorne kao i zakonske obaveze. U slučaju potrebe, zatražit ćemo instrukcije nadležnih institucija”, kazali su iz Direkcije za RSE.

Prema Zakonu o sprječavanju pranja novca BiH, banke imaju obavezu procjenjivati koliko su klijenti rizični, te da prate njihove poslovne odnose i transakcije. U protivnom, moraju prekinuti već uspostavljeni ugovor. Banke ne mogu korisnicima blokirati sredstva koja imaju na računu, ali im mogu blokirati dotok novih sredstava.

Ko je na američkoj listi sankcija?

U prethodnom periodu, SAD je sankcionirao predsjednika RS-a Milorada Dodika, članove i firme njegove porodice, te gotovo cijeli vrh ovog entiteta, uključujući predsjednika Narodne Skupštine RS Nenada Stevandića, premijera Radovana Viškovića, ministra pravde tog bh. entiteta Miloša Bukejlovića, te Željku Cvijanović, članicu državnog tročlanog Predsjedništva BiH koja dolazi iz RS-a.

Sankcionirani su i bivši predsjednik Federacije BiH, danas državni zastupnik Marinko Čavara, bivši premijer Federacije BiH Fadil Novalić, bivši šef Obavještajno-sigurnosne agencije BiH Osman Mehmedagić i bivša glavna državna tužiteljica Gordana Tadić, pored ostalih.

Sankcije su im izrečene, kako je obrazloženo, zbog podrivanjaDaytonskog mirovnog sporazuma, korupcije ili poslovanja s Rusijom u slučaju firme “BN Inženjering” i njenog vlasnika Save Cvijetinovića.

Listu sankcija održava OFAC, kancelarija u sklopu američkog Ministarstva financija, a na njoj se nalazi više stotina osoba i firmi iz Bosne i Hercegovine i zemalja regije. Većinu imena čine osuđeni ili optuženi za ratne zločine počinjene 1990-ih.