Akrap: Bitka za Ukrajinu od Hersona do Zaporižja i Melitopolja pa do Krima

Gosti emisije Otvoreno urednika i voditelja Damira Smrtića bili su dr. sc. Gordan Akrap, stručnjak za geopolitiku, Hrvatsko vojno učilište “Dr. Franjo Tuđman”; prof. dr sc. Marinko Ogorec, vojni analitičar, Veleučilište Velika Gorica i Vlado Vurušić, komentator “Jutarnjeg lista”.

Akrap: Rusija će pokušati odgovornost prebaciti na Zapad

Dr. sc. Gordan Akrap, stručnjak za geopolitiku, Hrvatsko vojno učilište “Dr. Franjo Tuđman” objasnio je što se to jučer dogodilo u Dagestanu.

– Prema svemu sudeći dogodio se teroristički napad u organizaciji tzv. Islamske države Kavkaz. Znamo da je tzv. Islamska država vrlo labavo organizirana grupa vjerski motiviranih radikala i terorista koji djeluju na području od Bliskog Istoka pa preko područja Iraka, Irana, Sirije sve do područja Khorasan – regije Irana, Afganistana i Pakistana, rekao je Akrap.

Rekao je da bi taj napad i napad u Moskvi u ožujku ove godine na dvoranu Crocus City Hall mogli biti povezani, a povezuje ih zajednički nazivnik tzv. Islamska država.

Smatra da će sada Rusija pokušati prebaciti odgovornost na Zapad.

– Međutim ne treba smetnuti suma ni činjenicu da treba povezati ove terorističke događaje s ruskom agresijom na Ukrajinu. Naime, Dagestan je jedna od republika, odnosno pokrajina unutar Ruske federacije koja ima relativno izuzetno visok broj mobiliziranih muškaraca koji sudjeluju u ruskoj agresiji na Ukrajinu i isto tako izuzetno velik postotak poginulih koji se vraćaju, istaknuo je Akrap.

Dodao je da je Dagestan država koja ima nešto više od 85% pripadnika koji se izjašnjavaju kao muslimani. Velika većina su suniti dok se na granici s Azerbejdžanom nalaze šijiti.

– Ne treba smetnuti s uma ni vjersku komponentu gdje se uz siromašno stanovništvo, uz veliku presiju središnje države, sudjelovanjem u ratu otvara se manipulacijski prostor za pojedine vjerske radikale koji na takav način okupljaju oko neke drugačije ideje mlado stanovništvo obećavajući im različite pogodnosti na ovome ili onome svijetu te ih tako potiču na radikalizaciju kao što u ovom slučaju terorizam, naveo je.

Mišljenja je da je teroristički napad vrlo vjerojatno jedna od tih aktivnosti koja se može smatrati posljedicom ruske agresije na Ukrajini.

– Vidimo da je Rusija osjetljiva na takve unutarnje izazove jer je jako veliki broj sigurnosnih sustava i sigurnosnih snaga upregnuto zadržavanje postojećih situacija i pokušaja jačanja određene pozicije Rusije na ratištu Ukrajine. S unutarnje pozicije Rusija vrlo vjerojatno nema više takve ni ljudske ni tehnološke mogućnosti pokrivati unutarnju stabilnost i sigurnost na cijelom području Ruske Federacije, smatra Akrap.

Ogorec: Teroristički napadi u Rusiji mogući jer je fokusirana na Ukrajinu

Vojni analitičar Marinko Ogorec komentirao kako Rusija gleda na terorističke napade koji se događaju na njezinom teritoriju tijekom rata s Ukrajinom.

– Upravo zbog toga što su u velikoj mjeri fokusirani na Ukrajinu, što su na neki način orijentirali gotovo veliki dio svojih sigurnosnih potencijala na Ukrajinu, razumljivo je da ima napada jer terorističke snage koje nisu nikada u Rusiji zamrle, rekao je Ogorec.

Podsjetio je i na prvi i drugi Čečenski rat koji je bio vrlo brutalno ugušen te rekao da su te terorističke snage tamo ostale i da su se samo pritajile.

– Naravno, prilika čini lopova, kako se kaže, i razumljivo je da teroristi sada pokušavaju u ovom interregnumu naći svoje mjesto kada snage sigurnosti više nisu toliko budne kao što su bile donedavno i kada jednostavno na prostoru same Rusije nisu toliko prisutne kao što su to bile ranije, pojasnio je Ogorec.

Vurušić: Tzv. islamska država zahvatila više manje sve pore društva u Dagestanu

Vlado Vurušić, komentator “Jutarnjeg lista” objasnio je zašto teroristi napadaju u Rusiji.

– To je posljedica svega onoga još uvijek od raspada Sovjetskog Saveza kada znamo da se Čečenija nastojala izdvojiti, odnosno ostvariti samostalnost upravo radikalizacijom islamskog stanovništva, Na tom području Kavkaza žive uglavnom muslimani te znamo da je u vrijeme, dok je postojala ta Čečenska islamistička enklava, nekoliko su puta pokušani nemiri. Također isto je pokušano i u Dagestanu gdje se sada ovaj teroristički napad dogodio, naveo je Vurušić.

Dodao je kako je drugi čečenski rat Putina izbacio u orbitu, pogotovo što se tiče Rusije.

– On je pacificirao Čečeniju, uništio je taj islamistički pokret, doveo na vlast prebjege oca od današnjeg gubernatora Čečenije Ramzana Kadirova, koji je kasnije također ubijen u jednom spektakularnom terorističkom napadu na stadionu za vrijeme parade. Zapravo Rusija nije uspjela nikada do kraja uništiti taj džihadistički pokret, koji cijelo vrijeme zapravo tinja unutar Rusije, a pogotovo sada nakon početka agresije na Ukrajinu. Ruske obavještajne službe, FSB, GRU i ostalima je glavna preokupacija Ukrajina i taj dio Rusije su na neki način zanemarili, rekao je Vurušić.

Podsjetio je i na podatak da su obavještajne službe SAD-a i Turske upozoravali Ruse na napad koji je bio u koncertnoj dvorani Crocus City Hall, međutim nisu ga shvatili ozbiljno. Navodno je Turska također javila za još jedan napad koji je osujećen, koji se trebao zbiti.

– U Dagestanu je jako teško prevenirati napad s obzirom upravo na tu činjenicu da tamo živi jako veliki broj muslimana i isto tako oni su vrlo, vrlo dobro povezani, njihov ilegalni pokret je očito efikasan. Ustanovilo se da su u napadu sudjelovali rođaci pa i sinovi od ljudi koji su na političkim funkcijama unutar Dagestana. Tako da je tu očito tzv. islamska država ili džihadistički pokret zapravo zahvatio više manje sve pore tog društva. Samo je sad pitanje kada to može buknuti, istaknuo je Vurušić.

Akrap: Odlučujuća bitka za Ukrajinu bit će od Hersona do Zaporižja i Melitopolja sve do Krima

Akrap je govorio o učestalim ruskim napadima na ukrajinski Harkiv u posljednje vrijeme, kao i o ukrajinskim odgovoru napadom na Sevastopolj na Krimu.

– Vidimo već duže vrijeme, otkad su i Amerikanci i Zapadni saveznici shvatili, da sve ono što je Rusija u nejavnoj komunikaciji, koja je vođena u dvije države arapskog poluotoka s predstavnicima Rusije nisu se pokazali uspješnima. Pokazalo se da Rusija ne drži do svojih riječi, pokazalo se da ona ne drži do svojih obećanja i da cijelo vrijeme pokušava igrati na argument vremena otežavajući i usporavajući obećanu pomoć koju je Zapad obećao Ukrajini. Kad su shvatili na Zapadu da od tih obećanja nema ništa, dogodilo se jednostavno to da su Amerikanci uspješno izglasali davanje pomoći, da je Europa izglasala davanje pomoći, da se organizirala dodatna pomoć Ukrajini i da se Ukrajincima odobrilo korištenje i upotreba u obrambene svrhe, prvenstveno aktivne obrane, svih onih oružja koje dobivaju kao pomoć i na teritoriju Ruske federacije s kojih dolaze napade. Treba naglasiti da je Krim, bez obzira koliko Rusija govori da je to ipak Rusija, to je de jure teritoriji Ukrajine, pojasnio je Akrap.

Dodao je kako su Ukrajinci razvili začuđujuće sposobnosti razvoja i usvajanja novih tehnologija te da Ukrajinci rade na mjesečnoj bazi proizvode negdje oko 100.000 različitih dronova.

– Najveći dio njih je ovih FPV, malih dronova koje koriste za izviđanje, za prikupljanje obavještajnih podataka, za koordinaciju aktivnosti. Ali koriste ih i izvođenje, uvjetno govoreći samoubilačkih mobilnih kamikaza, dronova za akcije. I to su ogromne sposobnosti kojima Ukrajinci pokušavaju nadoknaditi trenutni manjak ljudstva, rekao je Akrap.

Naveo je da ono sve što se događa na području od Belgoroda do Harkiva, pa sve dolje do Bahmuta, mišljenja sam da se radi o taktičkim aktivnostima.

– Mislim da će se prava bitka i sudbina Ukrajine, i sudbina budućeg pregovora, odlučiti u bitci za područje Ukrajine od Hersona do Zaporižja i Melitopolja, sve do granice s Krimom. Vidimo da se Ukrajina priprema za tako nešto, a Rusi nisu neinformirani i vidi se da se i oni spremaju, čim su poslali taj svoj jedini primjerak S-500 da zaštiti Krim. Vidi se da se kuha nešto ozbiljnije i da će se vrlo vjerojatno bitka za Ukrajinu na strategijskoj razini odlučiti na tom području. Naime, ukoliko Ukrajinci uspiju srušiti Kerčki most i ako uspiju Krim u fizičkom smislu odvojiti od Rusije, pregovaračka pozicija Ukrajine je znatno drugačija i znatno bolja, uvjeren je Akrap.

Ogorec: Rat u Ukrajini će još poprilično dugo trajati, završetak mu se ne vidi

Ogorec je komentirao stav Moskve koja za jučerašnji napad na anektirani Krim izravno proziva Washington. 

– Rusija ne smatra da vodi rat samo s Ukrajinom. Ona od početka tvrdi da vodi rat s NATO-savezom, prije svega sa SAD-om, a da je Ukrajina u stvari samo “proksi” struktura koja jednostavno daje teritorij i ljude za vođenje rata, a da sve ostalo rade zapadni saveznici, odnosno NATO snage. Tako da tim pristupom Rusija svaki oblik pomoći od strane Zapada prema Ukrajini tumači kao sudjelovanje u ratu te strane. Vrhuška u Kremlju od samog početka tumači da Rusija ustvari vodi rat protiv NATO-saveza, protiv Zapada. Što se tiče samog izvođenja borbenih djelovanja, za sada Rusi imaju za sada stratešku inicijativu. Kako će se rat razvijati dalje, to je vrlo, vrlo teško za procijeniti. Činjenica je samo jedna: još uvijek za sada će taj rat poprilično dugo trajati, završetak mu se ne vidi, rekao je Ogorec.

Smatra da kada bude došlo vrijeme za sjesti za pregovarački stol da će vjerojatno i jedna i druga strana nastojati ostvariti što moguće veće uspjehe na terenu.

– Za sada situacija ne ide u prilog Ukrajini, dodao je Ogorec.

Kako se NATO priprema na razvoj ruske agresiju na Ukrajinu

Akrap kaže kako se NATO ne priprema kao savez na razini saveza.

– Zemlje potpisnice Minskog sporazuma, zemlje potpisnice Budimpeštanskog memoranduma su između ostalog i saveznice NATO saveza i one imaju obvezu zaštititi sve one potpisnice tih sporazuma koji su postali žrtve agresije. U tom slučaju govorimo o Rusiji, koja se ne drži tih potpisanih dogovora i koja je napala Ukrajinu, koja se odrekla svog nuklearnog potencijala u zamjenu za priznanje suvereniteta i neovisnosti i teritorijalnog integriteta, uključujući teritorij Krima, rekao je Akrap.

Naglasio je kako je to Rusija dva puta prekršila i kako zemlje saveznice imaju obvezu pomoći na individualnoj razini.

– NATO koordinira i komunicira i omogućava organiziranu dostavu pomoći i da ona ne bude stihijska. NATO, kao NATO savez, nije jedna od strana u sukobu. Nisu ni zemlje ove saveznice, nego one distribuiraju i daju pomoć. Isto kao što bi i mi za vrijeme našeg Domovinskog rata bili smo presretni kad smo mogli dobiti nešto i kad smo, ustvari, mogli kupiti. Prema tome NATO savez na formatu Ramsteina će se nastaviti, nastavit će se na individualnoj razini, najvjerojatnije kao što sada radi ova češka inicijativa, pojasnio je Akrap.

Dodao je da ovo što je predsjednik Putin išao u Sjevernu Koreju po streljivo da će to i dobiti od njih.

– Ali iz Vijetnama neće dobiti jer su već sutra tamo bili Amerikanci i Vijetnamci su rekli ne, jer se oni boje Kine više nego bilo koga drugog. Prema tome NATO savez, kao NATO savez, će biti format kroz koji će saveznice odlučivati kako će i na koji način koordinirano pomagati Ukrajini u njihovoj vojnoj aktivnosti, kazao je Akrap.

Vurušić: Ni Kina ni Indija neće žrtvovati odnose s SAD-om i Zapadom zbog Putina

Vurušić se osvrnuo na Putinova putovanja u Kinu, Sjevernu Koreju i Vijetnam, te stvara li Putin neki novi savez.

– Putin bi htio stvoriti nekakav savez u koji bi uključio Kinu, po mogućnosti Indiju. On je htio i od BRIC-a napraviti neku organizaciju koja bi se nazivala nekako proruskom ili bi davala podršku Rusiji. Međutim, sad je Putin po nekim analitičarima spao na to da mora na neki način ići na noge Kim Jong-unu u Sjevernu Koreju, koja za Rusiju i za Sovjetski savez zapravo nije prije igrala nikakvu značajniju ulogu jer je to bilo kinesko dvorište. Također se pokazalo da je Putin htio prošli mjesec iz Kine otići u Pyongyang. Xi Jinping mu je navodno rekao da ne želimo da se ta turneja povezuje, da se ne stvori nekakav dojam stvaranja nekakve osovine Moskva-Peking-Pyongyang, nego se Putin morao vratiti pa ponovo otputovati u Sjevernu Koreju gdje je on nabavljao njemu potrebne granate i artiljerijsko streljivo, ispričao je Vurušić.

Smatra da je možda svojim prijetnjama Južnoj Koreji zapravo pogoršao svoj položaj u toj regiji, pogotovo što su sada i Južna Koreja i Japan i SAD rekli da će poraditi na dodatnim sigurnosnim sporazumima.

– Zanimljivo je da i Kina nije nešto, premda se ona smatra kao nekakvim partnerom ili saveznikom pod navodnicima Rusije, nije bila baš pretjerano zadovoljna da Rusija toliko ulazi u njen prostor pa je na primjer s Južnom Korejom nakon 10-ak godina po prvi put imala ozbiljne sigurnosne razgovore. Tako da je ta cijela ta turneja koja je bila Sjeverna Koreja i Vijetnam pokazalo se da zapravo Putin nije baš dobio ono što je htio, a pogotovo ne ide baš u prilog da se druži sa stvarno jednim odioznim diktatorom kao što je Kim Jong-un i kao što je sjevernokorejski režim, rekao je Vurušić.

Smatra da Putin želi pokazati da nije izoliran, da putuje po svijetu.

– Sigurno je da ni Kina, ni Indija na koju se Putin najčešće poziva, neće žrtvovati svoje trgovinske odnose sa SAD-om i cjelokupnim Zapadom zbog Putina, istaknuo je Vurušić.

Akrap: Javna je tajna da Srbija prodaje oružje Ukrajini

Akrap je komentirao pisanje Financial Timesa da je od početka ruske invazije Ukrajinu posrednim putem stiglo oružje iz Srbije u vrijednosti od 800 milijuna eura. Predsjednik Vučić to demantirao jer se našao u problemu s Rusijom.

– Već samo nekoliko puta rekao u emisiji Otvoreno da je to javna tajna. To je jedan od razloga zašto predsjednik Vučić, bez obzira koliko kod svima u Europi i u NATO savezu “ide na živce”, uvjetno govoreći pod navodnicima, i koliko svojim stavovima, pogotovo po pitanju Kosova i budućnosti neovisnosti Kosova ide protiv svih uzusa. On jednostavno pliva zato jer se cijela ratna proizvodnja Srbije praktički od početka rata izvozi ne izravno nego posredno u Ukrajinu, rekao je Akrap.

Podsjetio je na zrakoplov što se srušio u Grčkoj pa eksplodirao.

– To je bilo streljivo koje su Srbi prodali navodno jednoj državi na području Srednje Azije i koje se trebalo samo okrenuti nazad i otići Ukrajini. To je javna tajna i to Srbija radi. I Srbija će to raditi dokle god to bude mogla jer je to njima i financijski, i politički interes jer znamo da predsjednik Vučić voli sjediti ne na dvije, tri, nego na što je moguće više stolica. Problem će biti onog trenutka kad se rat završi i kad Srbija ostane bez tog alata, rekao je Akrap.

Ogorec: U Švicarskoj nisu bili mirovni pregovori

Ogorec smatra da ono što je bilo u Švicarskoj nisu bili mirovni pregovori.

– Kako god se to zvalo, to nisu bili mirovni pregovori jer mirovni pregovori uključuju dvije zaraćene, sukobljene strane, i treću stranu koja bi bila arbitar. U ovom slučaju vidimo da još nijedna od zaraćenih, sukobljenih strana nije spremna sjesti za pregovarački stol. Isto tako ne vidi se još uvijek ne nalazi se netko tko bi mogao biti ozbiljan arbitar koji bi mogao te dvije strane privoljeti sjesti za pregovarački stol i započeti ozbiljne procese pregovora. Tako da za sada još uvijek mirovni pregovori nisu izgledni, rekao je Ogorec.

Snimka cijele emisije Otvoreno: