Borrell: Dogovoren pravni okvir za pomoć Ukrajini bez mađarske blokade

Europska unija bez mađarskog pristanka Ukrajini daje milijardu 400 milijuna eura vojne pomoći, dok istodobno Rusija prijeti SAD-u. Moskva, naime, smatra da su američki stručnjaci sudjelovali u jučerašnjem raketiranju Krima. Na sastanku Vijeća Europske unije za vanjske poslove u Luksemburgu, upravo je glavna tema agresija na Ukrajinu. Sve prati reporterka HTV-a Jasna Paro koja se javila u Dnevnik te rekla kako je Ukrajina neizostavna tema svakog sastanka ministara vanjskih poslova.

– Ministri su raspravili, a potom potvrdili 14. paket sankcija protiv Rusije koji uključuje zabranu izvoza ruskog ukopnog plina preko europskih luka trećim državama. Taj paket zabranjuje europskim političkim strankama, europskim nevladinim organizacijama, medijima da primaju novac iz Rusije. Druga velika rasprava ticala se korištenja profita koji se generira iz zamrznute ruske imovine na području EU-a.

– Visoki predstavnik Borrell na dolasku je rekao da se ne radi samo o milijardu i 400 milijuna koji će biti dostupni već krajem ovog tjedna, već i nešto manje od tri milijarde koje će biti dostupne početkom sljedećeg mjeseca. Najavio je kako postoji pravno rješenje kako zaobići mađarsko protivljenje i pojasnio da je Mađarska već ranije optirala da bude izuzeta kad je u pitanju vojna pomoć Ukrajini tako da danas nije bila potrebna jednoglasnost. Europski ministri su to prihvatili. Mađarski ministar vanjskih poslova burno je na to reagirao te rekao kako je to besramno kršenje zajedničkih pravila, rekla je Jasna Paro u javljanju.     

EU upozorava zapadni Balkan da bliskost s Putinom ne ide zajedno s EU-om

Održavanje bliskih veza s režimom ruskog predsjednika Vladimira Putina nije kompatibilno s težnjama za članstvom u EU-u, upozorio je u ponedjeljak u Luxembourgu visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell.

Ulazak u EU strateški je izbor država zapadnog Balkana i održavanje bliskih veza s Putinovim režimom nije kompatibilno s izgradnjom zajedničke budućnosti s i unutar Europske unije, rekao je Borrell na konferenciji za novinare nakon završetka sastanka ministara vanjskih poslova država članica EU-a.

Tijekom radnog ručka sastanku europskih ministara pridružili su se njihovi kolege sa zapadnog Balkana s kojima su razgovarali o usklađivanju s europskom vanjskom i sigurnosnom politikom.

Srbija, koja pregovara o članstvu u EU-u, ne želi slijediti vanjsku politiku EU-a kada je u pitanju Rusija i odbija uvesti sankcije koje je EU uvela toj zemlji zbog agresivnog rata protiv Ukrajine.

Šefovi diplomacija potvrdili su 14. paket sankcija protiv Rusije zbog agresije na Ukrajinu, koji je prošli tjedan dogovoren na razini veleposlanika.

Najnoviji paket uključuje zabranu izvoza ruskog ukapljenog plina u treće zemlje preko europskih morskih voda i luka. Zabranjuje se prekrcavanje ukapljenog plina s broda na brod i s broda na kopno.

Ovaj paket uključuje i zabranu političkim strankama, nevladinim organizacijama, think tankovima i medijima iz EU-a da primaju novac iz Rusije.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

Također donosi nove mjere za sprječavanje izbjegavanja sankcija.

Vijeće EU-a navodi da su nove mjere usmjerene na sektore visoke vrijednosti ruskog gospodarstva, poput energetike, financija i trgovine.

– Naše sankcije već su značajno oslabile rusko gospodarstvo i spriječile Putina da ostvari svoje planove za uništenje Ukrajine, iako i dalje nastavlja nezakonitu agresiju usmjerenu na civile i civilnu infrastrukturu. Ovaj 14. paket sankcija pokazuje naše jedinstvo u potpori Ukrajini i nastojanju da se ograniče kriminalne aktivnosti Rusije protiv Ukrajinaca, uključujući napore da se zaobiđu mjere EU-a, izjavio je visoki predstavnik za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borrell.

EU također želi spriječiti izvoz opreme koju koristi ruska vojska u Ukrajini ili za vlastite vojne sustave u Rusiju preko trećih zemalja. Europske tvrtke koje izvoze takvu robu morat će uvesti posebne mehanizme za kontrolu daljnjeg izvoza u Rusiju.

EU prvi put donosi mjeru usmjerenu na brodove koji pomažu ruskom ratu protiv Ukrajine. Ti brodovi će se naći na popisu plovila kojima se zabranjuje pristup lukama i pružanje usluga iz više razloga: zato što prevoze vojnu opremu u Rusiju, prevoze ukradeno ukrajinsko žito ili opremu za razvoj ruskog energetskog sektora.

Mjera uključuje i tankere koje Rusija koristi za zaobilaženje sankcija. Na taj popis danas je stavljeno 27 brodova.

Novim paketom proširen je popis sankcioniranih za dodatnih 116 pravnih i fizičkih osoba, čime se ukupan broj popeo na više od 2200 sankcioniranih subjekata.

EU počinje isplaćivati Ukrajini prihode od zamrznute ruske imovine

Visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku i sigurnost najavio je prije početka sastanka da će EU početi slati dio prihoda od zamrznute imovine Ukrajini već sljedeći tjedan, nakon što je dogovoren način kako izbjeći blokade unutar EU-a.

– Imamo rješenje i to danas stavljamo na stol te se nadam da će ministri podržati taj prijedlog kako bi povećali potporu Ukrajini korištenjem ruskih prihoda, rekao je Borrell.

On nije naveo pojedinosti toga prijedloga, ali neslužbeno se doznaje da će se prihodi od zamrznute ruske imovine usmjeravati prema dijelu država članica koje će onda nabavljati ono što je Ukrajini najpotrebnije i isporučivati.

Na taj bi se način izbjeglo da sredstva idu preko Europskog instrumenta mirovne pomoći (EPF), gdje je za sve odluke potreban konsenzus država članica.

Mađarska blokira oko 6,6 milijardi eura u EPF-u, ali time zapravo nije oštećena Ukrajina nego države članice koje su isporučile Ukrajini oružje i streljivo iz svojih zaliha, a za to trebaju biti isplaćene iz EPF-a, izvanproračunskog fonda koji je namijenjen za jačanje sposobnosti EU-a u sprečavanju sukoba, izgradnju i očuvanju mira i jačanju međunarodne sigurnosti i stabilnosti.