Ustavni sud Republike Srpske (RS) je utvrdio da Zakonom o referendumu i građanskoj inicijativi, kao i Izbornim zakonom ovog bh. entiteta, nisu povrijeđeni vitalni nacionalni interesi bošnjačkog naroda.
Ovu odluku je donijelo Vijeće za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda RS na sjednici u Banjaluci 25. juna.
Pitanje vitalnog nacionalnog interesa je pokrenuo Klub Bošnjaka u Vijeću naroda RS, jer smatraju da su ova dva zakona koje je usvojila Narodna skupština RS 19. aprila neustavni, te da narušavaju zakone i državne nadležnosti Bosne i Hercegovine.
Vitalni nacionalni interes je mehanizam koji daje mogućnost klubovima Bošnjaka, Hrvata i Srba u Vijeću naroda RS da određene zakone proglase “štetnim” za narod kojeg predstavljaju, te da spriječe njihovo usvajanje.
To je osnovna funkcija ovog tijela od 28 delegata – po osam Bošnjaka, Hrvata i Srba, i četiri predstavnika iz reda Ostalih.
Iz entitetskog Ustavnog suda je saopšteno da odredbe osporavanih zakona ne dovode konstitutivne narode u nejednak položaj, te da se, između ostalog, “ne mogu dovesti u vezu sa odredbama kojima su definisani vitalni nacionalni interesi konstitutivnih naroda” u RS.
Vijeće naroda RS ranije nije postiglo dogovor o vetu Kluba Bošnjaka na ova dva zakona, nakon čega je o njima odlučivala zajednička komisija Parlamenta RS i Vijeća naroda.
Ni oni se nisu usaglasili, te je po zakonodavnoj proceduri konačnu odluku donio Ustavni sud RS.
Šta predviđaju sporni zakoni?
Izbornim zakonom RS se u tom bh. entitetu prisvajaju državne nadležnosti u oblasti izbora, jer se predviđa da entitetska izborna komisija preuzme zakonsku ulogu Centralne izborne komisije (CIK) BiH u organizovanju lokalnih izbora u RS, ali i opštih izbora za predsjednika i potpredsjednike RS, te entitetski parlament.
Entiteti u BiH nisu od završetka rata 1995. godine nikada imali nadležnost nad provođenjem izbora u zemlji, niti se entitetska nadležnost nad izborima spominje u Ustavu BiH.
Usvajanje tog zakona osudili su predstavnici međunarodne zajednice ocjenjujući ga kao “direktan napad na državnu strukturu BiH”.
U međuvremenu, CIK je raspisao lokalne izbore za 6. oktobar i to na osnovu izmjena Izbornog zakona BiH koje je 26. marta nametnuo visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Kristijan Šmit (Christian Schmidt).
Radi se o tehničkim izmjenama koje bi trebale smanjiti mogućnost izbornih manipulacija, viđenih ranijih godina, uvođenjem biometrijske identifikacije svakog birača.
Na izborima će više od 3,4 miliona registrovanih birača imati priliku birati 143 načelnika i gradonačelnika opština i gradova Bosne i Hercegovine, te oko 3.200 odbornika u lokalnim parlamentima.
Zakon o referendumu i građanskoj inicijativi, koji je donesen na prijedlog vladajućih stranaka predvođenih Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), predviđa da će za uspješnost referenduma biti potrebna većina izašlih glasača, a ne većina ukupnog broja glasača upisanih u birački spisak, kako to predviđa važeći zakon.
U RS referendum je ugrađen u entitetski ustav, zakon je donesen 2010. godine i predviđa da se, osim na nivou opštine ili grada, referendum može raspisati i na nivou entiteta “o pitanjima iz nadležnosti Narodne skupštine RS”.
Rezultati nisu obvezujući, jer konačnu odluku o onome o čemu se glasalo na referendumu mora usvojiti entitetski parlament.
Iako Milorad Dodik, predsjednik RS, godinama najavljuje referendum o nezavisnosti tog entiteta, entitet ne može raspisati referendum o nekom državnom pitanju i referendumsko pitanje mora biti u skladu s Ustavom BiH.