Skoro pet godina profesori sarajevske srednje škole optužuju direktora za mobing

U skoro 30 godina profesorskog rada za ženu iz Sarajeva, koja je u ratu ostala bez noge, stane mnogo toga. U posljednje tri godine, kaže, i mobing i diskriminacija zbog invaliditeta.

“Jednom sam mu rekla, ali ja ne mogu da hodam. A direktor mi je odgovorio: ‘Vi ne možete hodati, ne možete stajati, pa šta za Boga miloga možete.' Zamislite kažete to nekome ko je izgubio nogu u trudnoći pred kraj rata u Bosni i Hercegovini”, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) profesorica Srednje elektrotehničke škole za energetiku u Sarajevu, koja nije željela biti imenovana. Njeno ime poznato je RSE redakciji.

Dodaje da je zbog ponižavanja i uvreda na poslu nekoliko puta završila u bolnici.

“Zaključa mi vrata od toaleta i ja sam tako 15 dana išla u drugi dio škole, kao amputirac”, ispričala je za Radio Slobodna Evropa(RSE) profesorica.

Osim ove profesorice, još oko 15 zaposlenika škole tvrdi da su izloženi mobingu na radnom mjestu, o čemu su upoznali zastupnicu u Skupštini Kantona Sarajevo, Marijelu Hašimbegović.

U istoj školi 28 godina radi i druga žena koja kaže da trpi uznemiravanje.

“Za najsitniju stvar ako mu se obratite, to ne možete dobiti, bilo da je riječ o potvrdi da upišete dijete u vrtić, on je zatrpan masom zahtjeva molbi, na koje nikada ne odgovara”, kaže sagovornica.

Na upit RSE o optužbama radnika zbog navoda o uznemiravanju na radnom mjestu, te nepravilnostima uočenim u radu direktora, nisu odgovorili iz Srednje elektroenergetske škole za energetiku.

Nije odgovorio, do zaključenja teksta, ni direktor Fikret Radončić.

Više od 50 posto žena i muškaraca je “svjesno da je doživjelo neki vid diskriminacije ili nasilne radnje na radnom mjestu”, dok je manje od jedne trećine to nasilje i prijavilo, podaci su istraživanja objavljenog početkom maja o položaju žena na tržištu rada u BiH koje su provele Fondacija Infohouse i Fondacija Lara iz Bijeljine.

Podaci na osnovu anonimne ankete u kojoj je učestvovalo 300 ispitanika, uglavnom žena.

Ono što je posebno zabrinjavajuće je da su, prema ovoj anketi, verbalnom nasilju bile izložene skoro sve ispitanice i ispitanici – njih 287, od 300 ispitanih.

Ministarstvo upoznato s navodima o mobingu

Ministarstvu za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo u proteklom periodu dostavljeno je nekoliko anonimnih prijava s optužbama za mobing nad zaposlenicima Elektrotehničke škole za energetiku u Sarajevu.

Za RSE iz Ministarstva kažu kako su zatražili zvanično izjašnjenje škole na navode iz anonimnih prijava.

Početkom novembra prošle godine škola je obavijestila Ministarstvo da je odlukom direktora imenovan tim za primanje i zaštitu pritužbi vezanih za zaštitu dostojanstva te škole.

“U školi su uspostavljeni pravni mehanizmi koji omogućavaju obradu prijava za mobing kao poseban oblik diskriminacije”, navedeno je u odgovoru Ministarstva.

Radnici škole s ciljem zaštite svojih prava “mogu se pozvati i na odredbe kolektivnog ugovora za oblast srednjeg obrazovanja u Kantonu Sarajevo”, dodaju iz Ministarstva za odgoj i obrazovaje KS za RSE.

Navode i da je pitanje zaštite od diskriminacije, kao i zaštite od mobinga uređeno odredbama Zakona o radu kojima se propisuju načini.

Zakon precizno ne definiše kazne koje se izriču za mobing.

Šta su utvrdile inspekcije u školi?

Kantonalna uprava za inspekcijske poslove nije se bavila optužbama za mobing u toj školi, već utvrđivanjem određenih eventualnih propusta u primjeni Zakona o radu.

U periodu od 2020. do 2023. godine prosvjetna inspekcija izdala je četiri prekršajna naloga školi.

Vrijednost tih kazni bila je ukupno 6.000 maraka (3.000 eura).

Škola je kažnjavana, jer se nisu objavljivali zapisnici i odluke sa sjednica školskog odbora, i zbog činjenice da se direktor te škole nije, prije donošenja odluke koja se odnosi na prava i interese zaposlenih, konsultovao sa sindikatom te škole.

Inače, zapisnici i odluke objavljuju se na oglasnoj ploči škole.

Također, Upravni inspektorat Ministarstva pravde Kantona Sarajevo izrekao je dvije upravne mjere direktoru te škole, jednu u julu i jednu u augustu prošle godine.

Inspekcijski nadzor je vršen zbog nepoštovanja pravilnika o kancelarijskom poslovanju Federacije kojim se uređuje vođenje upravnih predmeta i akata.

U kojoj fazi su prijavljeni slučajevi?

Oko 15 radnika škole još od 2019. pokušavaju izboriti bitku zbog uznemiravanja na poslu.

Oni su zastupnici Hašimbegović rekli da rade u otežanim uslovima, zbog čega su tražili institucionalnu pomoć.

Prema informacijama koje su radnici dobili početkom jula prošle godine od institucije ombudsmana, predmeti za troje upolenika te škole su upućeni Ministarstvu unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo na daljnje postupanje.

Zastupnica Hašimbegović je i tokom 2023. i 2024. godine upućivala inicijative zbog povrede ljudskih prava i zbog sumnji u zakonitost rada direktora te škole Fikreta Radončića.

Hašimbegović kaže da je u inicijativi iz aprila ove godine tražila od nadležnih institucija da se preispita transparentnost konkursne procedure za imenovanje direktora kome je ovo drugi mandat, s naglaskom “na izostanak objave konkursa na zvaničnoj stranici škole”.

“Na kraju je inspekcijskim nadzorom utvrđeno da direktor ima uslove da bude razriješen s radnog mjesta, a od institucija sam naišla na šutnju”, kaže Hašimbegović za RSE.

Kakvo je stanje s položajem žena na tržištu rada?

Jedna od onih koja, također, tvrdi da je žrtva mobinga na radnom mjestu je Suada Karić koja je zbog tužbe za mobing dobila otkaz u jednoj srednjoj sarajevskoj školi u kojoj je radila 30 godina.

Za RSE kaže kako je izložena mobingu od 2019. godine, i to od direktora škole.

Tužbu za mobing uputila je Općinskom sudu u Sarajevu, na kojem ovih dana treba početi i glavna rasprava.

Ozbiljni problemi koji se odnose na zlostavljanje i diskriminaciju žena na radnom mjestu objavljeni su početkom prošlog mjeseca u istraživanju koje je financirala Evropska unija.

Istraživanje su provele Fondacija Infohouse i Fondacija Lara iz Bijeljine. Ove nevladine organizacije bave se zaštitom ljudskih prava.

Milica Brčkalo Gajić iz Fondacije Infohouse za RSE kaže da žene zbog ekonomske zavisnosti trpe diskriminaciju, te da su često jako slabo informisane kome to nasilje mogu i prijaviti.

“Ljudi, čak, i da prijave nasilje i diskriminaciju, oni se najčešće obraćaju nadležnima unutar svoje firme, ne ide to toliko često prema sudovima”, kaže Brčkalo Gajić, dodajući da je poražavajuća činjenica da sudski procesi, čak i kada se odluče da prijave, traju jako dugo.

U istraživanju je navedeno kako je 22 posto žena bilo izloženo fizičkom nasilju na poslu – nedopuštenom fizičkom kontaktu, diranju, štipanju i milovanju, dok je 10 posto ispitanika bilo izloženo fizičkom nasrtaju u svrhu ostvarivanja kontakta seksualne prirode.

Većina ispitanika koji su bili obuhvaćeni anketom o položaju žena na tržištu rada u BiH radi u oblasti uslužnih djelatnosti i vladinim institucijama a trećina ispitanika ima fakultetsko obrazovanje.

Šta kaže sudska praksa o mobingu?

Prema izvještaju Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice o pojavama diskriminacije u BiH za 2022. godinu navedeno je kako su sudovi u BiH u 2022. godini zaprimili 812 predmeta od kojeg su u 188 predmeta donesene odluke.

Prema podacima Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u 2022.godini, Ustavni sud je u dva slučaja donio odluke kojima je utvrđeno da je prekršena zabrana diskriminacije.

Prema ovom izvještaju navedeno je kako je najveći broj okončanih predmeta diskriminacije evidentiran kod Općinskog suda u Sarajevu, i to 131 od ukupnog, te da se najveći broj predmeta odnosi na segregaciju, mobing i poticanje na diskriminaciju.

Broj okončanih predmeta pred Sudom BiH je sedam.

Inače, diskriminacija je u pravnom sistemu Bosne i Hercegovine zabranjena prvenstveno Ustavom BiH, zatim entitetskim ustavima i Statutom Brčko distrikta BiH, te domaćim zakonodavstvom.

Inspekcije su, najčešće, prva adresa kojoj je moguće prijaviti diskriminaciju ili povredu prava iz radnog odnosa.

Evropska unija je u svom izvještaju o Bosni i Hercegovini za 2023. naglasila da se Zakon o zabrani diskriminacije iz 2009. godine, u šta spada i mobing, još ne primjenjuje efikasno zbog niza problema, uključujući nedovoljnu upotrebu dostupnih pravnih lijekova kao što su kolektivne tužbe, različita sudska praksa, prekomjerno trajanje postupaka i nepostojanje jedinstvenog sistema prikupljanja podataka o slučajevima diskriminacije.

“Slučajevi diskriminacije se i dalje nedovoljno prijavljuju, posebno na radnom mjestu, a sudska praksa je pokazala nedostatak ujednačene primjene tereta dokazivanja, odugovlačenje postupaka i neizvršenja pravosnažnih odluka”, piše, između ostalog, u ovom izvještaju.

Anonimne prijave o mobingu zaprimio i Savez sindikata BiH

Savez samostalnih sindikata BiH zaprimio je u proteklom periodu anonimne prijave koje se odnose na uznemiravanje na radnom mjestu.

Predsjednik Saveza, Selvedin Šatorović, za RSE kaže kako je potrebno jače postupanje države u smislu zaštite.

Ta solidarnost bi, dodaje, trebala biti više izražena među radnicima.

“Međutim, to se gubi, jer smo ekonomski zavisni od poslodavaca. Postoji jedna ogromna solidarnost među poslodavcima i takva osoba biva targetirana i zatvaraju se sva vrata bilo kakvog novog zaposlenja”, kaže Šatorović za RSE.

U BiH je, prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, registrovano više od 41.000 privatnih i javnih preduzeća.

Žene kao radna snaga su najviše zaposlene u obrazovanju, zdravstvu i socijalnoj zaštiti.

Analiza UN Womena iz 2021. godine o zastupljenosti žena na rukovodećim pozicijama javnih preduzeća u BiH, potvrdila je ranije nalaze koji govore o malom udjelu žena na ovim pozicijama.

U deset najvećih preduzeća izlistanih na bh. berzama žene čine 14 posto rukovodstva.

Potrebna edukacija i zaposlenih i poslodavaca

Suštinska prava žena u Bosni i Hercegovini godinama su narušena – od toga da ostaju bez posla zbog trudnoće, da im je onemogućen odlazak na porodiljsko, te je zbog toga upravo važno poraditi na “ženskoj solidarnosti koja najčešće izostaje”, kaže za RSE sociolog Vladimir Vasić.

“Nedostaje ženske solidarnosti u feminističkim ideologijama koje treba da se bave ključnim problemima, položajem žene, majke, supruge”, kaže Vasić za RSE, te dodaje da bi se trebalo poraditi i na edukaciji zaposlenih.

“Poslodavci dobro znaju do koje mjere mogu da idu i manipulišu ako radnik ne zna svoje obaveze i prava, edukacija radne snage je važna, da pojedini poslodavci shvate da radnici nisu njihovi robovi i njihovo vlasništvo”, poručuje Vasić.

Istovremeno, psihologinja Nermina Vehabović Rudež navodi i da su stres, anksioznost, depresija, visok krvni pritisak, moguće posljedice po mentalno zdravlje, te da su uzrokovane različitim vidovima diskriminacije i uznemiravanja na radnom mjestu.