Vrh RS-a nastavlja politiku sa Svesrpskog sabora uprkos sankcijama

Usprkos sankcijama SAD, vlasti Republike Srpske (RS) nastavljaju s podrivanjem države i diskriminacijom, komentar je političkih predstavnika Bošnjaka i Hrvata u tom bh. entitetu.

Primjer toga, prema njihovim riječima, je posljednji u nizu prijedloga zakona kojim se podriva država, a predsjednik Skupštine RS Nenad Stevandić predložio ga je u ime vladajućih stranaka.

Prijedlog zakona predviđa da se na početku sjednice entitetskog parlamenta može emitirati himna Srbije “Bože pravde”. Ispred i unutar zgrade Skupštine moći će se vijoriti zastava Srbije s grbom Nemanjića.

Dozvolit će se i zastave i himne Rusije, Bjelorusije i drugih država u svim institucijama u RS-u sve do općinskog nivoa. Bit će dovoljno da postoji “zajedničko istorijsko, kulturološko i tradicionalno nasljeđe” nekog od naroda s tom stranom državom.

Stevandić, inače predsjednik stranke Ujedinjena Srpska, se nalazi pod sankcijama SAD Sjedinjene Američke Države (SAD) od jula prošle godine zbog prijetnji Daytonskom mirovnom sporazumu, integritetu i suverenitetu Bosne i Hercegovine.

Stevandić je predložio izmjene zakona unatoč ranijoj presudi Ustavnog suda BiH da se Bošnjaci i Hrvati ne mogu s tim poistovjetiti.

Skupština bi se o predloženim izmjenama Zakona o upotrebi zastave grba i himne RS trebala izjasniti na sjednici 2. jula.

Zvanična državna zastava Bosne i Hercegovine ne može se naći na ili u zgradama institucija u RS-u, a državna himna emitira se samo na početku sjednice državnog parlamenta.

Šta predlažu vlasti RS-a, a šta kažu Bošnjaci i Hrvati?

Nenad Stevandić za RSE je kazao da su “našli način da nam to ne mogu da ospore sudovi”, govoreći o mogućnosti da Ustavni sud BiH poništi korištenje zastave, grba i himne Srbije ili pak Rusije u institucijama RS-a.

Predsjednik NSRS-a kaže da se neće se mijenjati važeća zastava RS-a, koja je nakon presude iz 2006. godine bez ikakvog grba, i entitetska himna “Moja Republika”, ozakonjena 2008. godine.

“Korištenje zastava i himne Srbije neće biti obavezno”, kaže Stevandić, “ali će ih ko god želi moći staviti gdje želi”.

“Nisam u prijedlogu išao striktno na ‘Bože pravde', ali se potpuno razumije da je to ‘Bože pravde' i grb Nemanjića, a to ne nipodaštava bilo čije naslijeđe, ni Bošnjaka i Hrvata”, smatra Nenadić.

On kaže da će i Bošnjaci i Hrvati i svi drugi narodi “moći izvjesiti svoje zastave ako to ima u Sporazumu o specijalnim vezama ili se može zakonski riješiti”.

Alija Tabaković, delegat u Klubu Bošnjaka u Vijeću naroda Narodne skupštine RS, kazao je za RSE da je “riječ o političkim postupcima i narativima presuđenih ratnih zločinaca (Radovana) Karadžića i (Ratka) Mladića”, ratnog predsjednika i komandanta Vojske RS-a.

“Bit će sve više ovakve retrogradne politike koje će voditi po uputama Srpske akademije nauka i umetnosti, Srpske pravoslavne crkve i Rusije. Ne može se u Narodnoj skupštini puštati ‘Bože pravde' i isticati samo dvoglavi orao, a da ne povrijedite bošnjački i hrvatski narod”, kazao je Tabaković za RSE.

On kaže da je prijedlog koji dopušta korištenje zastava i izvođenje himni samo drugih, stranih država osmišljen tako da isključuje korištenje zastava s kojima se identificiraju druga dva naroda.

“Zašto se onda u skupštini RS-a ne bi pustila ratna himna BiH ‘U plavo Božije prijestolje' i istaknuli naši “ljiljani'”, kazao je Tabaković.

On je najavio da će, ako Narodna skupština usvoji takav prijedlog, pokrenuti mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa, koji omogućuje konstitutivnim narodima (Bošnjacima, Hrvatima i Srbima) da zatraže ocjenu ustavnosti pred Ustavnim sudom RS-a.

Ako entitetski sud ne usvoji njihov zahtjev, Tabaković je najavio da će predstavnici Bošnjaka svoj zahtjev uputiti pred Ustavni sud BiH, koji je prije 18 godina poništio grb RS-a te himnu “Bože pravde” kao zvanične u entitetu.

“Eto čim se mi bavimo 2024. godine. Samo treba poštovati odluke Ustavnog suda BiH i to je dovoljno”, kazao je za RSE Mijo Perkunić, delegat u Klubu Hrvata u Vijeću naroda RS.

Podsjetio je da se ovaj klub u već nekoliko mandata ne može pozvati na etnički veto jer u njemu većinu čine izaslanici delegirani ispred većinski srpskih stranaka.

Šta je utvrdio Ustavni sud BiH?

Ustavni sud BiH je prije 18 godina, u martu 2006. godine proglasio diskriminirajućim za Bošnjake i Hrvate dijelove tog zakona u dijelu koji se odnosi na korištenje grba Nemanjića kao zvaničnog u Republici Srpskoj – s kojeg su za razliku od zvaničnog u Srbiji bila uklonjena dva ljiljana.

Istom odlukom Ustavnog suda BiH je i himna “Bože pravde” prestala biti himna ovog entiteta.

Pored ostalog, Ustavni sud BiH je naveo da se Bošnjaci i Hrvati ne mogu identificirati s tim simbolima i himnom za koje je u poništenom zakonu bilo navedeno da su “u skladu sa moralnim normama srpskog naroda” te da “predstavljaju državnost Republike Srpske”.

Historičar Admir Lisica, iz sarajevskog Centra za geopolitička istraživanja, za Radio Slobodna Evropa je kazao da smatra da je priča o zastavama i himnama “trivijalna populistička tema i lažni patriotizam pred izbore, koji su ukomponirani u Deklaraciju sa Svesrpskog sabora” održanog 8. juna.

Lisica je ocijenio da su veći problemi što su političari vladajuće stranke iz RS-a “posvećeni Rusiji gdje odlaze u posjete i sarađuju s drugim destruktivnim snagama” ili zato što se u entitetskom parlamentu “usvaja zakon koji je sličan zakonu u Gruziji što nas vraća s evropskog puta”.

Smatra da su sankcije protiv zvaničnika i njima bliskim firmama iz RS-a “ozbiljne, ali nedovoljne” i da bi “međunarodna zajednica” morala ozbiljnije reagirati na destruktivne poteze vlasti iz RS-a.

“Dodiku, Stevandiću, Cvijanović i drugima bili su oduzeti izvori sredstava, ali su oni našli način da to zaobiđu. Činjenica je da međunarodna zajednica sa Bonskim ovlastima i drugim dejtonskim ingerencijama ima alate koji mogu konačno riješiti destruktivne probleme”, kazao je Lisica.

O čemu će se još glasati?

Izmjena Zakona o upotrebi zastave, grba i himne RS-a, kako kaže Stevandić, prvi je korak u novom programu “harmonizacije” Srbije i ovog entiteta u Bosni i Hercegovini.

Na sjednici 2. jula će se glasati i o “Deklaraciji o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda”, koju su vlasti Srbije i entiteta Republika Srpska potpisale tokom Svesrpskog sabora održanog 8. juna u Beogradu.

Saboru su bili prisutni i politički predstavnici Srba iz Crne Gore te Srpske pravoslavne crkve.

U toj deklaraciji je, pored ostalog, navedeno da “srpski narod predstavlja jedinstvenu cjelinu” te da je Sretenje Gospodnje, 15. februar, Dan državnosti Srbije i Dan državnosti Republike Srpske koji treba ujedinjeno i zajednički proslavljati.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine je tri puta donio odluku da je neustavna proslava Dana RS-a 9. januara, navodeći da nije sporno da entitet ima svoj dan, ali da je sporan datum.

Bošnjaci i Hrvati proglašenje Republike Srpskog Naroda u BiH 9. januara 1992. godine smatraju datumom početka rata, zločina i genocida u BiH. Proslavljanje 9. januara je nastavljeno, usprkos presudi i sankcijama SAD-a prema organizatorima.

Predstavnici vlasti su najavili da će se proslava 9. januara nastaviti, a da će pored Dana RS-a ovaj entitet dobiti i “dan državnosti”.

Entitetima u BiH je Daytonskim mirovnim sporazumom koji je zaustavio rat 1995. godine dopušteno sklapanje sporazuma o specijalnim vezama sa susjednim državama. Međutim, takav sporazum imaju samo RS i Srbija, a potpisan je 2006. godine.

Predsjednik RS-a Milorad Dodik je u februaru ove godine predložio potpisivanje sličnog sporazuma između RS-a i Crne Gore na sastanku s predsjednikom crnogorske skupštine Andrijom Mandićem.

Sporazumom Srbije i RS-a je, naprimjer, predviđena harmonizacija nastavnih planova i programa u obrazovanju, kao i različiti infrastrukturni i drugi projekti.

Koje zastave su dozvoljene u BiH?

Zakonima u Bosni i Hercegovini nije izričito zabranjena upotreba ili isticanje bilo koje zastave.

Policajci u oba entiteta kažnjavali su građane koji su isticali “ljiljane”, “šahovnicu” ili “trobojku” navodeći da se radi o kršenju “javnog reda i mira” ili zbog ” izazivanju nacionalne netrpeljivosti ili vrijeđanja na nacionalnoj osnovi”.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine je 2006. godine poništio zastave, grb i himne u Republici Srpskoj i Federaciji BiH ocijenivši da diskriminiraju Bošnjake i Hrvate u jednom, ili Srbe u drugom entitetu.

Federacija BiH nikad nije dobila novu zastavu i grb.

Republika Srpska je nastavila koristiti zastavu “crven-plavi-bijeli” bez ikakvog grba. Godinu kasnije donijela je zakon kojim je uvela “amblem” RS-a, za koji je navedeno da se “može koristiti umjesto grba”, ali se ne nalazi na zastavi.

Ustavni sud BiH je kao neustavne i diskriminirajuće poništio nekoliko grbova općina, gradova i kantona. Poništio je i njihova imena poput prefiksa “srpski” za niz gradova u RS-u. Poništio je i naziv “Hercegbosanska županija” kao i sam termin “županija” koji se, usprkos tome, koriste u zvaničnim institucijama kantona u kojima su Hrvati većina.

Zastavu BiH i himnu bez teksta nametnuo je visoki predstavnik međunarodne zajednice krajem 1990-ih, budući da se tadašnji izabrani zvaničnici nisu mogli dogovoriti o njenom izgledu i kompoziciji.

BiH nema državni zakon o praznicima, a zajednički datumi u dva entitetska zakona su 1. januar (Nova godina), 1. maj (Međunarodni praznik rada) i 9. maj (Dan pobjede nad fašizmom i Dan Evrope).