Zloupotreba umjetne inteligencije i društvenih mreža jača diktature

Umjetna inteligencija i društvene mreže su postale moćno propagandno oružje za manipulaciju javnim mnijenjem i izbornim procesima širom svijeta. Zbog toga je neophodno zakonski ograničiti njihovo korištenje.

Ovo u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže filipinsko-američka novinarka Marija Ressa, dobitnica Nobelove nagrade za mir, koju je 2021. godine podijelila sa ruskim novinarom, Dmitrijem Muratovom.

Ona se godinama bori za slobodu govora i ljudska prava, zbog čega trpi pravosudni i medijski progon filipinskih vlasti. Kritičarka je zloupotrebe društvenih medija i umjetne inteligencije za širenje lažnih vijesti, političku propagandu i manipulaciju javnim mnijenjem.

Ova tehnologija je potrebna i korisna, ali potpuno neregulisana, iako ima snagu da mijenja svijet, kaže suosnivačica i direktorica filipinskog istraživačkog portala Rapler (Rappler).

Upravo nedostatak zakonske regulacije, kako objašnjava za RSE, omogućava autoritativnim režimima, budućim diktatorima, i tehnološkim korporacijama da zloupotrebljavaju ove tehnologije.

To, smatra ona, dovodi do slabljenja demokratije i jačanja autoritativnih režima širom svijeta.

RSE: Poručujete u javnim istupima da čovječanstvo rizikuje da izgubi informacioni rat koji vodi protiv umjetne inteligencije i društvenih mreža u rukama vlada i korporacija. Šta je najgori mogući scenario sa kojim se globalno društvo suočava?

Ressa: Ulazimo u period fašizma, u kome su podaci i informacije alat za kontrolu i manipulaciju masa. Bojim se da će svijet postati autoritaran i fašistički. Diktatori u raznim državama danas stvaraju saveze, i već vidimo početak toga.

Vladimir Putin je posjetio Sjevernu Koreju već dva puta. Evidentno mi je da zloupotreba današnje tehnologije uništava demokratski sistem podjele vlasti. (Podjela na zakonodavnu, sudsku i izvršnu vlast u demokratskim društvima, koja je dizajnirana da spriječi preveliku koncentraciju moći u rukama pojedinaca, op. aut.).

RSE: Primjetan je porast broja desničarskih politika širom svijeta. Šta mogu uraditi novinari da se odupru tome? Šta je rješenje?

Ressa: Novinari i mediji su bitno oslabljeni. Poslovni model medija je nestao i skoro 90 posto prihoda više ne ide medijima i novinarima, već velikim tehnološkim kompanijama. Dakle, upravo onim platformama koje ubijaju kredibilitet medija i ubijaju povjerenje u javnom diskursu. Platformama koje hakiraju ljudsku biologiju sijući strah, ljutnju i mržnju u društvu.

Ovo nije održiv poslovni model ni za velike tehnološke kompanije i nadam se da će to shvatiti što prije. Tehnologija nam je neophodna, naravno. Ali, tehnologija koja sve više manipuliše, koja ne odgovara nikome, i koja je netransparentna, može jedino služiti diktaturama. Jer ako imate građane kojima su uskraćene činjenice, koji ne znaju kome da vjeruju, ni u šta da vjeruju, oni postaju idealno stado za diktatorsku vlast.

RSE: Kako spriječiti zloupotrebu društvenih mreža i umjetne inteligencije u političkom i javnom diskursu?

Ressa: Najprije moramo napraviti jasna zakonska ograničenja za upotrebu te tehnologije, u skladu sa najboljim praksama. Naša šolja kafe je mnogo bolje i strože regulisana nego tehnologije društvenih mreža i umjetne inteligencije, koje nas poznaju bolje nego što sami sebe poznajemo i koje nosimo sa sobom u našim mobilnim telefonima gdje god da krenemo.

Ova tehnologija je iskra koja pomjera i mijenja naš cijeli svijet, ali je ujedno to jedna od najmanje regulisanih industrija. I to je prvi korak, jer manipulacija mora prestati i mora postojati odgovornost. A to zahtjeva vrijeme. Već je osam godina otkada su počeli napadi na mene na mrežama, ali još uvijek nemam mogućnost da bilo koga pozovem na odgovornost za te onlajn napade.

RSE: Ima li u svijetu društava koja su dobri primjeri?

Ressa: Poljska je jedan od svijetlih primjera, od svih izbornih procesa koje smo imali u posljednje vrijeme. U Poljskoj je desno orijentisana i autoritativna politika bila na vlasti, i mnogi su očekivali da će i zadržati tu vlast. Ali, to što su donijeli zakon o zabrani abortusa je naljutilo i mobiliziralo mlade i žene, pa su oni izašli u stvarni svijet i glasali, i tako svrgnuli tu vlast. Moramo se odmaknuti od društvenih mreža i izaći u stvarni svijet i komunicirati licem u lice.

RSE: Koliko su mlađe generacije spremne i voljne odmaknuti se od društvenih mreža?

Ressa: Teži dio posla predstavlja činjenica da je demokratija teška. Ljudi danas žele brza rješenja, a tehnologija to maksimalno pojačava i naglašava. Ko kaže da nam je neophodno toliko mnogo informacija? Ko kaže da moramo živjeti u svijetu brzog razmišljanja? To su sve pravile tehnoloških korporacija.

Možemo usporiti ritam informacija na brzinu koju naša ljudska biologija može smisleno i racionalno procesuirati i provjeriti. Našim emocijama se sve više manipuliše uz pomoć društvenih mreža i umjetne inteligencije, kako bismo promijenili način ponašanja u stvarnom svijetu. A te korporacije ne odgovaraju nikome za štetu koju nanose.

Prvi čovjek javnog zdravstva u Sjedinjenim Američkim Državama je tek u maju prošle godine izašao u javnost sa izvještajima o uticaju ovih tehnologija na tinejdžere. Zabilježeni su kod tinejdžera porast poremećaja spavanja, porast stope samoubistava, porast poremećaja u prehrani, porast poremećaja pažnje uzrokovan hiperaktivnošću. Svi su pokazatelji loši.

A onda su uslijedili izvještaji o epidemiji usamljenosti. Zamislite kombinaciju generativne umjetne inteligencije koja pretenduje da bude vaša djevojka i koji se hrani vašom usamljenošću? To je potpuno distopijski, ali je ujedno to naša stvarnost danas. I zato moramo postaviti zakonska ograničenja na ove tehnologije i moramo kontrolisati našu budućnost.

RSE: Kako u praksi funkcioniše manipulacija javnim mnijenjem uz pomoć društvenih mreža i umjetne inteligencije?

Ressa: Vidjeli smo jasno da su te tehnološke mreže, koje se koristi za političko dezinformisanje i manipulacije, poput robe kojom se trguje. One su na prodaju i korištene su i za antivakcinacijsku kampanju, na primjer. Antivakcinacijskom propagandom su doslovno “bombardovani” ljudi od Filipina, preko srednje Amerike. Tako da se ne šire samo političke dezinformacije, već i one o klimatskim promjenama, na primjer, ili o bilo čemu drugom.

RSE: Koliko ste upoznati sa situacijom u Bosni i Hercegovini?

Ressa: Specifičan termin za prostor bivše Jugoslavije je “Balkanizacija”, odnosno fragmentacija društva, njegovo cijepanje. Istu osobu jedan dio društva naziva borcem za slobodu, dok je za drugi dio društva ta osoba terorista. Ranije su novinari i njihovi standardi bili prepreka za dezinformacije i pozivali predstavnike vlasti na odgovornost. Društvene mreže su to prekinule i danas vlasti mogu da lažu otvoreno i da šire laži i dezinformacije mnogo brže i masovnije nego što se šire činjenice u javnom diskursu.

I to je globalna pojava i dešava se svuda, a ne samo na Balkanu.

Što se tiče zakona koji ograničavaju slobodu govora u Bosni i Hercegovini, poput zakona o stranim agentima koje vlasti pokušavaju uvesti u dijelu Bosne i Hercegovine, mislim da se trebate ugledati na građane Gruzije. I oni imaju sličan problem sa donošenjem zakona o stranim agentima, a građani Gruzije pokazuju da su neustrašivi u borbi za svoja prava.

RSE: Možete li objasniti orkestrirane napade vlasti na Vas, i na druge osobe koje se zalažu za slobodu govora širom svijeta?

Ressa: Obeshrabrujući efekat (zloupotrebe društvenih mreža i umjetne inteligencije za širenje propagande, op. aut.), koji je sada već globalan, je da kritičara neke autoritarne vlasti neće više napadati samo ta vlast. Napadaće ga i brojne grupe unutar društva, koje je pocijepano u grupe, getoizirano i zavađeno, upravo, zloupotrebom društvenih medija. Brinem se za naredne generacije koje odrastaju, neznajući kome da vjeruju. Jer, kako odrastati bez povjerenja?

Smatram da generativna umjetna inteligencija ima savršeno dobru primjenu u medicini ili sintetičkoj biologiji, ali ne i u onome što danas nazivamo informacionim ekosistemom. Kladim se da će povjerenje u javnom diskursu uskoro postati jako tražena roba.