Kotarski: Macron kockarski nastrojen, nije pogodio pravo vrijeme za izbore

Francuski predsjednik Emmanuel Macron doživio je sa svojim savezom dva poraza u samo tri tjedna. Nakon lošeg rezultata na europskim izborima raspisao je prijevremene parlamentarne izbore te je time iznenadio i svoje saveznike i protivnike. No, i u jučerašnjem prvom krugu opet ga je porazila stranka Nacionalno okupljanje desničarke Marine Le Pen. Macron je potom pozvao birače da se iduće nedjelje ujedine protiv krajnje desnice.

U kojem će smjeru ići Francuska? Kako će to utjecati na Europsku uniju?, neke su od pitanja kojima se bavila emisija Otvoreno urednika i voditelja Damira Smrtića. Gosti su bili prof. dr. sc. Goran Bandov, rukovoditelj Središnjeg ureda za međunarodne odnose i održivi razvoj Sveučilišta u Zagrebu; Tihomir Vinković, vanjskopolitički komentator HRT-a i izv. prof. dr. sc. Kristijan Kotarski, Fakultet političkih znanosti u Zagrebu.

Bandov: U drugom krugu može biti drugačije

Profesor Goran Bandov komentirajući odluku francuskog predsjednika Emmanuela Macrona što je nakon neuspjeha na europskim raspisao parlamentarne izbore i je li požalio rekao kako je zapravo na neki način jasno da taktika zastrašivanja sa desnicom, koja je do sada vrlo često funkcionirala, ovaj put izostala.

– Vidjet ćemo još kako će to sve reflektirati se u drugom krugu, ali u ovom krugu na neki način vidimo da je desnica, prvenstveno stranka nacionalnog okupljanja Marine Le Pen, uspjela potvrditi svoju poziciju. Prema anketama smo vidjeli već ranije da imaju prilično dobre izglede. Vidjet ćemo, kažem još jedan puta, što će biti za par dana na drugom krugu, rekao je Bandov.

Rekao je kako oni mogu potpuno drugačije reflektirati situaciju nego ono što se u ovom trenutku čini.

– Vidjet ćemo koji su sve dogovori između ljevice i centra. To je nešto što se ovih dana mora posložiti. U ovom trenutku način refleksije onoga što se očekivalo prije izbora vidimo i sada u ovom prvom krugu, smatra Bandov.

Na pitanje je li Macron učinio pogrešku Bandov je odgovorio kako je teško u ovom trenutku reći je li to bila klasična pogreška. Uzrok su politike predsjednika Macrona, reformske politike, prvenstveno politike koje su bile primjerice usmjerene na pitanje mirovinske reforme, naveo je.

– Tu je ljevica značajno dobila upravo potporu na tim glasovima. S druge strane, pitanje poljoprivrednika i značajnih otežanih situacija, financijske otežanih situacija, nego što je to bilo u nekim prijašnjim vremenima, također su odlike tih predsjednikovih politika na kojima je upravo nacionalno okupljanje dobivalo glasove. Čini se da predsjednik Macron ne uživa tu potporu koju bi on želio. Vidimo da prema ovim trenutnim prvom krugu ima tek 20% podrške. Značajno zaostaje i za ljevicom, udruženom ljevicom i za desnicom, istaknuo je Bandov.

Vinković: Macron nije uspio okupiti sve republikance oko sebe

Vanjskopolitički komentator HRT-a Tihomir Vinković pojasnio je kohabitaciju u Francuskoj.

– Ne ono u Hrvatskoj što se pogrešno zove, zato što mi nemamo takav polupredsjednički sustav. Ovdje se radi o klasičnom polupredsjedničkom sustavu u kojem predsjednik pripada jednoj stranci, a parlament odnosno vlada može pripadati drugoj. Ovo je puno teže. Bez obzira na do što je Macron pokušao okupiti oko sebe i republikance, dakle bivše “de Gaulleovce”, jedan dio nije htio ići s njim. Rezultati izbora su takvi da 5% razlike ima ono što nazivamo krajnjom desnicom, a samo 5% manje ima krajnja ljevica. I ogromna razlika između njih i onoga što bi se nazivao njegov liberalni centar, rekao je Vinković. 

Kotarski: Ima logike u Macronovu potezu, ali je to napravio prerano

Izv. prof Kristijan Kotarski pojasnio je kako on vidi rezultate izbora u Francuskoj.

– Možemo u zadnjih 20 godina pratiti progresiju nacionalnog okupljanja. U međuvremenu su se rebrendirali, pokušali su zapravo zatomiti neke ekstremnije ideje kako bi bili prihvatljivi širem biračkom tijelu. I u svakom slučaju, oni su, ponavljam, iza svakog izbornog ciklusa bili sve uspješniji. Naravno, ovi rezultati 9. lipnja, kad smo imali izbore za Europski parlament, su naravno zazvonili alarm u redovima Macrona, rekao je Kotarski.

Smatra da se može raspravljati je li to bio sretan “tajming” sazvati izbore praktički tri tjedna nakon EU izbora, bez dovoljno vremena za regrupiranje i da se ima neka kampanju.

– Mislim da je zapravo Macron vrlo kockarski nastrojen. Mislim da ima logike u njegovom potezu, ali mislim da nije bio dobar tajming. Njegova strategija je ta da se potajno nada da će nacionalno okupljanje i Jordan Bardella biti u mogućnosti da bude premijer i da će zapravo imati dovoljno vremena da se prokaže kao nekompetentan političar, nedorastao izazovima s kojima se suočava Francuska danas i Europska unija. Macron se nada da će 2027. odnosno možda neki njegov nasljednik, pobrati vrhnje i zapravo osvojiti te predsjedničke izbore i uskratiti Le Pen ono što ona sanja već 20 godina – a to je da bude prva žena predsjednica Francuske, istaknuo je Kotarski.

Pojasnio je što utječe na “tajming” odnosno trenutak za koji se Macron odlučio raspisati izbore.

– Macron je svjestan da će Europska komisija morati pritegnuti fiskalni okvir. Nedavno su usvojena ta pravila, a Francuska ima fiskalni deficit 5,5% BDP-a. To je ogroman fiskalni deficit i u srijedu, mislim da će definitivno Francuska biti gurnuta u proceduru prekomjernog fiskalnog deficita. Njezin javni dug je 110% BDP-a. Ukupni dug korporativnog sektora Francuske države je 320% BDP-a, za usporedbu Njemačka je 180%. I Francuska će naprosto morati u narednim godinama, 2025., 2026., 2027. stegnuti remen. Morat će zapravo provoditi politiku štednje, 15 do 20 milijardi minimalno rezati svake godine. I naravno ako je Bardella premijer, naravno da će birači identificirati to kao izdaju njihovih interesa, što bi bila onda voda na mlin Macrona, rekao je Kotarski.

Smatra da je to logika koja je utjecala na Macronov potez raspisivanja izbora.

– Ponavljam, možda nije zgodno odmah tri tjedna nakon gubitka i takvog potopa na europskim parlamentarnim izborima ići s time. Možda je mogao čekati mjesec-dva, pa onda dok se regrupira raspisati izbore. Mislim da nije baš pogodio tempo, rekao je Kotarski.

Mogućnost vlade Nacionalnog okupljanja

Bandov je govorio o mogućnosti da Le Pen formira vladu.

– Nacionalno okupljanje je reklo da će ići u proces formiranja vlade isključivo ako imaju apsolutnu većinu. U ovom trenutku nismo sigurni da će to uspjeti postići. Ako to uspiju postići, onda će ići prema onome što je već i rekao kolega Vinković – to je prema jednoj kohabitaciji između predsjednika Macrona i Nacionalnog okupljanja. Vrlo je teško predvidjeti ono što je sigurno, rekao je Bandov.

Dodao je kako i ljevica i centar čine sve da Nacionalno okupljanje to ne postigne te smatra kako je moguće da je predsjednik Macron razmišljao o predsjedničkim izborima koji su redovni tek 2027. godine.

Nacionalno okupljanje je izbore dobivalo na temama socijalne osjetljivosti, pitanjima odnosa prema malom čovjeku. Nacionalno okupljanje nije isključivo ekstremna desnica ili desnica. Njegovi glasači su ljudi razočarani politikama u mandatu predsjednika Macrona i traže neki izlaz, kazao je Bandov.

– Očigledno nisu pronašli to rješenje u lijevim strankama, nego su našli u ovom trenutku prema socijalnim politikama koje zagovara Nacionalno okupljanje. Pritom moram reći da je jedna od socijalna politika mjera da bi PDV trebao biti na energiju smanjen s 20% na 5,5%. To je naravno moguće, ali ako vi smanjujete takve neke prilično izdašne doprinose prema budžetu, u tom momentu negdje morate naći gdje ćete to rezati. Dosta politika Nacionalnog okupljanja koje oni službeno zagovaraju nisam siguran kako će se moći realizirati. Ako dođu uopće u priliku da to ostvaruju, rekao je Bandov.

Tko je Jordan Bardella?

Vinković je govorio o  28-godišnjem Jordanu Bardelli, “učeniku” Marine Le Pen koji bi mogao biti francuski premijer.

– Do prije 2-3 tjedna nismo ništa znali. Nije čak se ni govorilo o njemu da će on biti na listi za Europske izbore. Kada su njega stavili prvoga na listu za Europske izbore rekli su da će to biti dobar rezultat, rekao je.

Naveo je kako se s druge strane ne zna koga bi htjela staviti ekstremna ljevica.

– Znamo jedino od njih da žele izaći iz NATO-a, ne možda u ovog trenutka, ali skoro da žele izaći iz NATO-a, da Putinova agresija na Ukrajinu nije baš nešto tako grozno, jer francuska politika je potpuno pogrešna. Dobili su dosta glasova, barem su takve procjene, na tome što su govorili da nijedan francuski vojnik neće ući u Ukrajinu.

Dodao je da to što govore, po njemu, ali i mnogim drugima, predstavljaju opasnost gotovo isto kao i Le Pen za ono što su republikanske vrijednosti.

– A to je i Europska unija, nijedni ni drugi ne zagovaraju da su baš nešto pretjerano oduševljeni Europskom unijom. Posebice, kako oni kažu, službenim Bruxellesom, a s druge strane, ni NATO im nije drag. Tako da, gledati tko, što i kako, ako Bardellu stvarno misle staviti za predsjednika vlade i ako ostvare ono što su rekli, a to je apsolutna većina u parlamentu, ne znam jednostavno u kojem smjeru to može ići, istaknuo je Vinković.

Kazao je da Macron po običaju u Francuskoj treba dati mandat onoj stranci koja je najjača.

– Međutim, ako Marine Le Pen kaže ne, mi nećemo prihvatiti, bez obzira ako budemo najjači, ako ne imamo apsolutnu većinu, onda ne znamo stvarno što se može dogoditi u Francuskoj i na koji način se mogu stvarati neke koalicije, rekao je Vinković.

Gospodarska slika Francuske

Kotarski je komentirajući gospodarsku politika Macrona rekao kako je on stavljao veliki naglasak na privlačenje stranih ulaganja.

– Dosta mu je išlo na ruku da je konjunkturni ciklus u EU nakon COVID-a 19 bio dosta dobar do izbijanja rata u Ukrajini. Francuska se neko vrijeme držala s obzirom na veći udio nuklearne energije u energetskom miksu, pa ih onda nije toliko pogodilo to što je cijena energije toliko jako skočila kao Njemačku. Ali ono što zapravo Francuske građane muči je definitivno porast nesigurnosti. Francuska ima godišnje 120-130 tisuća ljudi neto imigracija. S obzirom na apsorptivne kapacitete, ljudi jednostavno smatraju da to više nije održivo. I mnogi tradicionalni birači ljevice migrirali su prema Le Pen upravo zato što imate kategoriju ljudi koji jako teško spajaju kraj s krajem, obično su korisnici socijalnih stanova. I sad ako imate veliku navalu migranata koji su im konkurencija za te stanove, ljudi naprosto traže povlačenje ručne kočnice. Osim toga, imate situaciju da je zdravstveni sustav sve opterećeniji, sve se duže čeka i imate kompeticiju za resurse koji su ograničeni. Tako da je to nešto što čini vrlo važnu pozadinu te priče, pojasnio je Kotarski.

Naglasio je da bi najgori scenarij za financijska tržišta bio politička paraliza.

– Možda čak financijska tržišta više navijaju za to da dođe do određene stabilnosti, pa neka i Le Pen pobjedi na ovim izborima. Najgora situacija bi bila zapravo ako vi imate pat poziciju da nitko nema dovoljnu većinu za vladati Francuskom, ne možete donijeti neke poteze, ne možete donijeti reforme. Francuski ustav vam zabranjuje da godinu dana raspisujete nove izbore, i to je onda nešto što bi moglo izazvati paniku na financijskim tržištima. Ako bi cijena francuskog zaduženja bitno počela rasti u odnosu na Njemačku, to je jedan rizičan scenarij koji može okinuti novu financijsku krizu u eurozoni, rekao je.

Istaknuo je da je tu i Europska središnja banka koja ima jasna pravila kad može intervenirati.

– Može intervenirati samo ako neka država nije u proceduri prekomjernog deficita. Prekosutra bi Francuska trebala biti u toj proceduri. Hoće li se dogoditi da ECB krši pravila igre koja su ustanovljena – ne bi joj bilo prvi puta ako je naravno u pitanju preživljavanje eurozone. Ali Njemačka je tu u najnezgodnijoj poziciji jer s jedne strane ne može si dopustiti spašavanje Francuske, ako ona ne želi promjene i ne želi se reformirati, a s druge strane ne mogu niti pustiti. Tako da je to vrlo nezahvalna situacija, naglasio je Kotarski.

Snimka cijele emisije Otvoreno: