Sabor raspravlja o zakonima o tržištu kapitala, reviziji i računovodstvu

Mijenjaju se po hitnome postupku jer Hrvatska do prekosutra u domaće zakonodavstvo mora prenijeti Europsku direktivu o korporativnom izvještavanju o održivosti čije bi odredbe trebale bitno promijeniti poslovanje poduzetnika koji pridonose sve vidljivijim posljedicama klimatskih promjena nauštrb profita.

– Donošenje CSRD direktive osigurava da budu dostupne javne informacije o tome kako rizici održivosti utječu na poslovanje poduzetnika, ali i kako sami poduzetnici utječu na društvo i okoliš. Zbog toga je CSRD postavila opsežnija i stroža pravila o nefinancijskim informacijama, rekao je Davor Zoričić, državni tajnik u Ministarstvu financija.

Boris Lalovac iz Kluba zastupnika SDP-a istaknuo je važnost usklađivanja poslovanja s održivim praksama.

– Kada poduzetnici budu dobivali kredite od banaka, važno je znati da će, ako ne budu vodili računa o održivosti, imati skuplje izvore financiranja. Drugim riječima, kamate će biti deset i više posto, rekao je Lalovac.

Miro Totgergeli iz Kluba zastupnika HDZ-a naglasio je važnost zaštite financijskog sektora od hakerskih napada.

– Ovih dana svjedočimo hakerskim napadima na razne institucije u Republici Hrvatskoj. Bilo bi dobro da građani čuju koliko je financijski sektor, odnosno bankarski sektor, zaštićen od takvih napada, rekao je Totgergeli.

Državni tajnik Zoričić dodao je da se već sada rizici digitalne operativne otpornosti ugrađuju u zakon o tržištu kapitala kako bi se dodatno zaštitio financijski sektor u budućnosti.

Tatjana Munižaba je za HRT rekla kako se ovi zakoni mijenjaju po hitnom postupku stoga što je Hrvatska pritisnuta rokovima.

– Potaknuta posljedicama klimatskih promjena EU je 5. siječnja prošle godine donijela direktivu o korporativnom izvještavanju o održivosti. U njoj stoji i odredba kako su je članice dužne unijeti u vlastita zakonodavstva do 6. srpnja 2024. godine i to je, kako kaže, razlog hitnoj saborskoj proceduri, rekla je.

Osvrnula se na to kakve veze imaju tržište kapitala i računovodstvo s nevremenom te kazala kako nemaju s nevremenom, ali imaju veze s klimatskim promjenama koje su razlog da EU direktivom obvezuje male, srednje i velike poduzetnike da detaljno izvješćuju o tome koliko na održivost djeluje djelatnost kojom se bave.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

– Oni koji budu brži i uspješniji u tranziciji prema održivom gospodarstvu osjetit će i veću financijsku korist. Ta će se izvješća u Hrvatskoj sastavljati za 2025. godinu, a odnosit će se za ovu godinu i njihovu će kontrolu obavljati revizorska društva, kazala je Munižaba.

Naglašava kako se poduzetnicima neće biti uputno šaliti s odredbama i obvezama koje proizlaze iz direktive. Možda će biti dovoljna spoznaja da neozbiljnima neće biti pristupa na tržište EU.

Ta tzv. CSRD direktiva stupila je na snagu 5. siječnja 2023., a u nacionalno ju je zakonodavstvo potrebno prenijeti do 6. srpnja ove godine.

Cilj joj je osigurati odgovarajuće javno dostupne informacije o tome kako rizici o održivosti (kao što su klimatske promjene ili ljudska prava) utječu na poslovanje poduzetnika, ali i kako bi poslovanje poduzetnika bilo transparentno iskazano, u pogledu utjecaja poslovanja na društvo i okoliš.

Stoga će trgovačka društva uskoro morati objavljivati detaljne informacije o pitanjima održivosti, čime će se povećati njihova odgovornost, spriječiti razlike u standardima održivosti i olakšati prelazak na održivo gospodarstvo.

Osim obveznika koji već dosad izvještavaju u skladu s važećim zakonom, izvještavanje o održivosti obuhvatit će i sve velike poduzetnike te male i srednje poduzetnike čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište u okviru Europske unije.

Prvi izvještaji o održivosti će se sastavljati u 2025. godini za 2024., a onda će se svake godine kasnije još povećavati obuhvat.

Izvještaji će biti sastavni dio izvještavanja poslovodstva i bit će iskazani u jedinstvenom elektroničkom formatu (XBRL format), kako bi bili strojno čitljivi. Također, izvještavanje o održivosti će se standardizirati, na način da će biti sastavljani temeljem europskih standarda o izvještavanju. Isto tako, to će izvještavanje biti podložno i provjerama, koje će obavljati revizorska društva.

Radi se o proširenju obveze za jedan manji dio poduzetnika, no oni će od toga imati i koristi, s obzirom na to da će dobiti alat koji će im biti osnova za bolji i kvalitetniji dijalog s dionicima, prvenstveno s financijskim sektorom i financijskim institucijama, objasnio je nedavno ministar financija Marko Primorac.

Očekuje se da će upravo financijski sektor imati ključnu ulogu u procesu tranzicije prema održivom gospodarstvu, i to kroz aktivno usmjeravanje kapitala prema održivim ekonomskim aktivnostima.