Što je donijelo državno preuzimanje općih i županijskih bolnica?

Posavec: Jedini cilj je bio da se otmu opće i županijske bolnice županijama

Od 1. siječnja, izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, odlučeno je da država postaje osnivač svih općih i županijskih bolnica. Kada se to dogodilo, a i prije u samoj najavi tih izmjena zakona, rekli smo da je povrijeđen i Ustav i mnogi drugi zakoni koji su time u koliziji, kazao je Matija Posavec, međimurski župan.

– Kad vi radite reformu zdravstva, ona je potrebna u Hrvatskoj, onda morate imati određene ciljeve, a nakon toga odabrati način kako doći do tih ciljeva. Zasad vidimo da je jedini cilj bio da se otmu opće i županijske bolnice županijama, jer nas nitko nije pitao, nitko nije komunicirao, nego se samo donio zakon u parlamentarnoj većini, naglasio je.

– Povrijeđen je ne jedan članak Ustava, nego nekoliko. Članci 3, 8, 48, 50 i 129a koji zadire i u pravo vlasništva, koji zadire i u sve one druge segmente odlučivanja i ovlasti koje ima jedinica regionalne samouprave, dakle županija, nastavio je.

Dodao je da je osim Ustava povrijeđeno nekoliko zakona – Zakon o vlasništvu i pravu vlasništva, Zakon o ustanovama, Zakon o jedinicama lokalne i regionalne samouprave.

– Povrijeđene su i raznorazne strategije, povelje. Povelja o europskoj samoupravi, dakle metoda supsidijarnosti, Povelja i strategija vlade o decentralizaciji, jer je ovo centralizacija, rekao je Posavec.

– Kod mene u Međimurju, pa i negdje drugdje, ljudi su odvajali od svoje plaće. To vam je bio samodoprinos da na svom području izgrade bolnicu. I oni su emotivno za nju vezani. I sada da netko drugi odlučuje hoće li uopće biti bolnica, kako će funkcionirati, s kojim poslovima, kojim odjelima, naprosto mislim da to nije korektno. I zbog svega toga tražili smo ocjenu ustavnosti, pojasnio je.

Ustavni sud još uvijek nije donio tu odluku, iako oni po Zakonu o Ustavnom sudu su imali rok od 30 dana da donesu odluku po hitnom postupku ako predstavničko tijelo traži ocjenu ustavnosti u segmentima koji zadiru u djelokrug i ovlasti županija. Međutim, odluka se još čeka.

–  Ništa se u ovih šest mjeseci spektakularno nije dogodilo. Vidimo da je Vlada i danas donijela odluku da se 80 milijuna eura rasporedi po zdravstvenim ustanovama u onom sanacijskom dijelu pokrivanja troškova, od čega dvije trećine je otpalo na kliničke bolničke centre i na kliničke bolnice, samo jedna trećina na županijske bolnice. Toliko o tome tko stvara dugove u zdravstvu, zaključio je Posavec.

Dulibić: Zakon je prošao u dva čitanja i nikome ništa nismo oteli

Ništa nije išlo krivo i legitimno je i demokratski da se svako tko nije zadovoljan buni, rekao je Tomislav Dulibić, državni tajnik u Ministarstvu zdravstva.

– Mi smo pokrenuli reformu zdravstva prije više od dvije godine. Ovo smo više puta komunicirali, imali smo nekoliko sastanaka na zajednici županija u više navrata. Zakon je prošao u dva čitanja i nikome ništa nismo oteli. Nitko neće uzeti bolnicu i premjestiti je negdje drugdje, istaknuo je.

–  Stavite u studio sve bivše ministre zdravstva, bez obzira jesu li HDZ, SDP ili bilo koje stranke, svi bi vam podržali ovu ideju. Svi znaju da je to potrebno napraviti za daljnju reformu, ne samo da bi se promijenilo, što će vam reći predstavnici te tri županije, tri ravnatelja. Nismo mi to radili da bismo promijenili tri ravnatelja bolnice, nego da bi se stvorile pretpostavke za daljnje unaprjeđenje sustava. Moramo raditi i na funkcionalnoj integraciji, i na novim odjelima, nova mreža, znači kompletno unapređenje sustava, naglasio je Dulibić.

Kolar: Treba prvo riješiti osnovne probleme u bolnicama – limite i cijene usluga

Svatko tko želi raditi u maniri dobrog gospodara i koji ima jasnu strategiju i viziju onoga što želi da se događa na njegovoj županiji, on želi upravljati sustavom, kazao je Željko Kolar, krapinsko-zagorski župan. Dodao je da “reforma kao reforma ne znači apsolutno ništa”.

– Sasvim je svejedno tko će biti ravnatelj i koji će biti ljudi u upravnim vijećima ako ne riješimo osnovne probleme u zdravstvu što se tiče funkcioniranja samih bolnica, a to su prije svega limiti. Pa u Općoj bolnici Zabok limit ne pokriva niti plaću. Znači materijalni troškovi i medicinska oprema su čisti gubitak bolnice, pojasnio je.

– Zakon je na snazi od 1.1. Od 1.1. do 30.6.2023. godine bolnica je bila 500.000 eura u minusu, a sada ima 3 milijuna eura minusa u prvih 6 mjeseci, naglasio je Kolar.

Dodao je da je istina da su u prosjeku plaće rasle 40%, što oni i podržavaju, ali 10% je rastao limit koji to ne pokriva.

– S druge strane, imate cijene usluga koje su u zdravstvu totalno nerealne. HZZO odobrava cijene koje su oko 60% vrijednosti onoga koliko one objektivno vrijede. Tako da bolnice na godišnjoj razini po 45.000 pacijenata imaju više, a ne mogu dostići limit. I to su neke stvari koje suštinski treba mijenjati, istaknuo je.

Osvrnuo se i na izmjene novoga zakona te državno preuzimanje upravljačkih prava.

– Sve one ovlasti koje su županije i veliki gradovi preuzeli od države, mi smo postali brži, učinkovitiji i to smo radili s manjim brojem ljudi – od graditeljstva, građevinskih dozvola, pa smo nakon toga preuzeli sve poslove državne uprave, pa smo nakon toga, nakon 44 i koliko tisuća neriješenih predmeta upravljanja državnom imovinom, preuzeli određeni dio predmeta jer se procijenilo da ćemo mi to raditi brže, kazao je.

– Samo u zdravstvu se krenulo s centralizacijom općih bolnica. I to je nešto što nismo mi dobili jasan argument pred kojim bismo rekli – ok, ova reforma i ovo što se radi ima smisla, zaključio je.

Adrović: Ovom reformom će zdravstvena zaštita biti kvalitetnija i dostupnija

– Mi smo sporazum o međusobnim pravima i obvezama potpisali kao županija s Ministarstvom zdravstva i s općom bolnicom još 10. travnja ove godine i mogu reći da se u tom periodu ništa spektakularno nije dogodilo, pacijenti i dalje imaju kvalitetnu i dostupnu zdravstvenu zaštitu, što je najbitnije. Oni ne moraju znati tko je osnivač, njima je bitno da imaju kvalitetnu zdravstvenu zaštitu. Ja vjerujem da će ovom reformom zdravstvena zaštita biti još kvalitetnija i još dostupnija, kazao je Igor Adrović, virovitičko-podravski župan.

Napomenuo je da osnivačka prava nisu prebačena na državu zato što su županije bili loši osnivači ili loši gospodari nego kako bi se provela reforma.

-Ovaj sustav je takav gdje je nužna reforma kako bi se upravo ta situacija popravila i mi vjerujemo da će ovo ministarstvo, ako bude osnivač i ako ta osnivačka prava budu bliža ministarstvu, državi, tu reformu provesti brže, bolje, efikasnije nego što bi to možda provele županije, naglasio je.

Istaknuo je da je i dosad sustav bio centraliziran.

–  Na malo toga je mogla utjecati županija, dakle sva kolektivna prava djelatnika, svi materijalni rashodi, troškovi medicinskog materijala, dakle ništa županija nije imala utjecaja. Isto kao što nismo imali utjecaja ni na prihode koji su bili zadani limitom Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, rekao je.

Ono na što su županije mogle imati utjecaja je bila većina u upravnom vijeću.

–  Mi smo kao osnivač imali troje, dok su djelatnici, stručno vijeće i radničko vijeće imali dvoje. Putem upravnog vijeća i javnog natječaja se birao ravnatelj. Sada se to mijenja. Većinu u upravnom vijeću ima država i ravnatelj se bira  kroz upravno vijeće natječajem na prethodno mišljenje župana, a imenuje ga ministar, pojasnio je Adrović.

“Palijativna skrb je izazov za RH s kojim se treba suočiti”

– Tema u zdravstvu je smanjiti liste čekanja, učiniti zdravstvene ustanove učinkovitima, efikasnima i funkcionalnima. Ne može danas čovjek koji se previja kod kuće od bolova i traži magnet, prijavi se sutra u bolnicu i dobije magnet za godinu dana. I zato tema reforme zdravstva mora biti ta da se plaća po izvršenom radu, da se motivira liječnike da rade subotama, nedjeljama, noćima, da im se to plati, da se tako smanje liste čekanja, naglasio je Posavec.

– Hrvatska je mala zemlja, međutim Hrvatska je raznolika. Sada će o tome koji će odjeli biti, kako će se razvijati pojedina sekundarna zdravstvena ustanova odlučivati u Zagrebu. I netko iz Zagreba će morati znati što je specifičnost Dubrovnika, Istre, Međimurja, Slavonije ili Dalmacije. Dosad sam ja mogao pratiti te brojke i ako je bilo opasnosti od kardiovaskularne bolesti, smrtnosti broj 1 u županiji, razvijali smo i trenutnu kardiologiju. Ako je bio problem u pedijatriji, onda smo razvijali i pedijatriju, obnavljali, istaknuo je.

Dodao je da ono što želi napraviti u Međimurskoj županiji je centar palijativne medicine.

– To je potrebno, i to je za Hrvatsku jedan izazov s kojim se treba suočiti, jer mi moramo gledati korak unaprijed, ne suočavati se s trenutnim izazovima, kazao je.

Napomenuo je da treba znati kakva je demografska slika Hrvatske. Ako hrvatsko stanovništvo stari, treba već danas imati svu projektnu dokumentaciju da u Hrvatskoj bude deset velikih centara palijativne medicine, naglasio je. 

– Pripremili smo svu projektnu dokumentaciju, ishodili građevinsku dozvolu i još uvijek, nakon šest mjeseci, ne mogu dobiti suglasnost Ministarstva zdravstva da krenemo u taj projekt. To je čisto nekakvo usporavanje procesa koji bi sasvim sigurno ponudio jedan veći standard, pojasnio je.

Državni tajnik Dulibić osvrnuo se na dobivanje suglasnosti koje čeka Međimurska županija.

– 1.1. su prebačena osnivačka prava, 1.4. je bio u zakonu predviđen rok za imenovanje upravnih vijeća. S obzirom na to da smo imali izbore ranije nego što je bilo predviđeno, pa su bili u srijedu 17. travnja, mi smo od 14. ožujka postali tehnička vlada, to je trajalo do 17. svibnja. U tijeku su imenovanja, vjerujem da će kroz sljedeća dva tjedna biti imenovanje svih upravnih vijeća, kazao je Dulibić.

Kakva je zdravstvena skrb u manjim županijskim bolnicama?

Adrović ističe da se može računati na dobru zdravstvenu skrb te da su kao županija krenuli u funkcionalnu integraciju što pokazuje potpisivanje ugovora s KBC-om Dubrava i KBC-om Osijek.

– Pacijenti koji ne mogu dobiti adekvatno liječenje u našoj općoj bolnici i u Virovitici dalje ih usmjeravamo ili u Osijek ili u Zagreb u Dubravu. Isto tako i fluktuacija liječnika koji dolaze iz jedne i iz druge bolnice po mogućnosti i po zahtjevu u Viroviticu, kazao je Adrović.

Dodao je da ne vidi razlog da ne nastave i dalje ulagati u bolnice bez obzira na to što više neće biti osnivači.

–  Mi smo do sada dobivali decentralizirana sredstva od strane države koje smo onda raspoređivali na naše zdravstvene institucije, dakle na Opću bolnicu Virovitica, Dom zdravlja, Zavod za hitnu medicinu i Zavod za javno zdravstvo ovisno o investicijama, potrebama, prenamjeni pojedine zdravstvene institucije. To se mijenjalo iz godine u godinu. Ja vjerujem da ćemo sada s jednim konstruktivnim razgovorom s ministarstvom, gdje će ta sredstva koja su pripadala bolnici biti u državnom proračunu, da ćemo s tim sredstvima i dalje moći opremati ili izgrađivati nove dijelove naše bolnice, pojasnio je Adrović.

Ako Ustavni sud procijeni da je sve sukladno Ustavu, što će župani tražiti od države za bolnice?

– Naši zahtjevi su priloženi u ustavnoj tužbi gdje smo definirali naše argumente zbog čega smatramo prije svega da je odluka protuustavna. A s druge strane smo skrenuli pozornost da nismo svi u istom položaju. Recimo, mi smo otplatili kompletan kredit za izgradnju nove bolnice u Zaboku, dok su neki tek dignuli kredit i krenuli u nove investicije i njihove obveze kompletno je preuzela država. Smatramo da trebamo imati svi isti tretman i da nam se taj novac koji smo mi uložili kroz kredit za izgradnju nove bolnice adekvatno nadoknadi, kazao je krapinsko-zagorski župan Željko Kolar.

– Proračuni županije su izuzetno ograničeni. Medicina zahtijeva modernu opremu, novo ulaganje, obnavljanje postojeće opreme. I ja vjerujem da, ako Ustavni sud ukaže da je ovo sve ustavno, da ćemo zajednički s ministarstvom sjesti, ići u nove investicije opreme koje su potrebne našoj općoj bolnici, ali ne samo našoj, nego svim županijskim bolnicama, kako bi doista svi pacijenti imali ravnomjernu zdravstvenu skrb na području cijele Hrvatske, rekao je virovitičko-podravski župan Igor Adrović.

– Država je ovim izmjenama zakona dobila na posjedovanje, korištenje, uporabu i upravljanje sve županijske i opće bolnice. Ako Ustavni sud kaže da je to u redu, iako tvrdim da nije, onda ću tražiti samo jedno – da se vrednuju rezultati, da se napravi analiza, da oni koji rade, da se njih nagradi,i da se razvijaju sukladno potrebama lokalnog stanovništva, ili ako ne rade, onda ne. To do sada nije tako bio slučaj, jer su se sva sredstva i sve odluke donosile više na temelju političkog ključa, a ne stvarnih i realnih potreba, zaključio je međimurski župan Matija Posavec.

Cijelu emisiju pogledajte u nastavku: