RS želi svoju banku, za ‘spašavanje’ od sankcija SAD ili podršku razvoju?

Privredno društvo za upravljanje fondovima Republike Srpske – tako je registrirana Investiciono razvojna banka ovog bh. entiteta koja bi trebala postati komercijalna banka.

Ovo je odlučila entitetska skupština na sjednici 4. jula i to po hitnom prijedlogu Vlade upućenom tri dana ranije.

Iako je nadležna ministrica Zora Vidović objasnila kako transformacija banke nema veze sa “spašavanjem od američkih sankcija”, opozicija se ne slaže s tim.

Da bi postala komercijalna banka mora dobiti dozvole Agencije za bankarstvo RS, Centralne banke BiH, a za međunarodne transakcije i ispuniti uvjete SWIFT-a, koji podrazumijevaju i poštovanje sankcija.

Sjedinjene Američke Države su 18. juna stavile na “crnu listu” firme “Prointer”, “Kaldera” i “Sirius 2010”, pored ostalih, a kojima je na tenderima dodijeljeno više od 1.800 poslova vrijednih oko 240,4 miliona eura. Ministarstvo finansija SAD-a kaže da su te kompanije “služile za bogaćenje porodice Dodik”.

Ranije su sankcionirani proruski predsjednik RS-a Milorad Dodik, članovi njegove porodice i vrh RS-a. Banke u BiH zatvorile su ili će zatvoriti račune svih sankcioniranih osoba i firmi, jer bi se u suprotnom i same mogle suočiti sa zapadnim sankcijama.

Dvije sankcionirane firme su već klijenti IRB-a RS-a.

Prema bazi IRB-a RS-a, kompaniji “Prointer ITSS” je 2020. godine ovaj fond je odobrio kredit vrijedan oko 1,5 miliona eura koji bi ova firma trebala vratiti do maja 2025. godine.

IRB RS je “Kalderi”, drugoj sankcioniranoj kompaniji, odobrila tri kredita ukupne vrijednosti oko 4,4 miliona eura, od kojih dva ova firma treba vratiti tokom 2025. godine, a jedan do kraja 2031. godine. Osnovna djelatnost ovih firmi je prodaja informatičke opreme i softvera.

Iz IRB-a nisu željeli za RSE komentirati transformaciju ovog društva za upravljanje fondovima u komercijalnu banku u entitetskom vlasništvu.

Ranije su u saopćenju za javnost su na tu temu naveli, pored ostalog, da “strateški ciljevi IRB RS ostaju isti – podsticanje investicija i podrška razvoju u Republici Srpskoj”.

Politička ili ekonomska pozadina?

Iz Vlade RS su ranije saopćili da se radi o “proširenju djelatnosti” kako bi IRB RS mogao obavljati i djelatnosti “primanja novčanih depozita i obavljanje platnog prometa”. Tvrde i da će IRB otvoriti poslovnice u sredinama gdje druge banke nemaju komercijalni interes.

“Ministrica Zora Vidović kaže da će se IRB baviti samo unutrašnjim platnim prometom, ne i međunarodnim, pa se postavlja pitanje svrhe te banke”, kazala je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Diana Čekić, ekonomistica i zastupnica opozicijske Partije demokratskog progresa u skupštini RS-a.

Čekić kaže da vlasti najavljuju da će IRB RS moći primati depozite, ali da od ministrice nije dobila odgovor šta će s tim depozitima raditi.

Azra Hadžiahmetović, profesorica na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, za RSE kaže da je transformacija IRB-a RS, koji je do sad bio fond, u komercijalnu banku, “više političko pitanje”.

“Mislim da je pozadina pokušaja da se IRB RS ‘pretvori' u komercijalnu banku prije svega da se riješi problem osoba i firmi koje su na ‘crnoj listi'. To može ugroziti poslovanje i IRB RS i cjelokupnog finansijskog sistema BiH, ne samo RS-a”, smatra Hadžiahmetović.

Marko Đogo, profesor na Ekonomskom fakultetu u Istočnom Sarajevu, kazao je za RSE da su motivi transformacije IRB RS jedna stvar, a da je sasvim druga stvar kako će ta banka poslovati.

“IRB je do sad bio izuzet iz nadležnosti Agencije za bankarstvo RS i njome je upravljalo Ministarstvo finansija RS koje je sklono politici. IRB RS će kao banka podlijegati pravilima Agencije za bankarstvo RS”, kazao je Đogo za RSE. Pojašnjava kako su ta pravila usklađena s evropskim normama.

Povodom odluke Vlade RS da komercijalizira IRB, reagirao je saopćenjem za javnost i Transparency International BiH.

“Može se zaključiti da se pogoduje uskim partikularnim interesima vladajućeg režima u RS i njemu bliskih kronističkih poslovnih struktura koje su i do sada imale privilegiran status”, saopćio je TIBiH.

IRB nije prva banka koja je bila u vlasništvu RS. Vlada RS-a je 2013. godine osnovala Banku Srpske, ali je ona 2017. godine otišla u stečaj.

Prema posljednjem dostupnom izvještaju iz 2021. godine, prijavljeno je oko 129 miliona eura potraživanja od te banke. Najveći dio čine depoziti javnih poduzeća i institucija koji nisu bili osigurani.

Kad bi nova banka mogla početi s radom?

Senad Softić, bivši guverner Centralne banke (CB) BiH i profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, kazao je za RSE da je Centralna banka BiH jedina nadležna da uspostavi platne sisteme.

Navodi da su pravila za uključivanje u platni promet (žirokliring) jasno propisana državnim i entitetskim zakonima.

“Osnovni uslov je da banka ima odobrenje za obavljanje platnog prometa koji izdaje Agencije za bankarstvo, u konkretnom slučaju RS-a, i da ima otvoren rezervi kod Centralne banke BiH. Centralna banka BiH će joj otvoriti taj račun tek nakon dobijanja dozvole od entitetske agencije”, pojasnio je Softić.

Banka nakon toga pri Centralnoj banci BiH otvara “račun za poravnanje” u realnom vremenu, koji služi za transakcije između banaka.

“Banka mora ispuniti i mnogo tehničkih uslova, imati obučen kadar, nabaviti kompatibilan softver i slično”, kazao je Softić za RSE i dodao da se sve te procedure ne mogu završiti “preko noći”.

Šta kažu iz SWIFT-a?

Što se tiče međunarodnog platnog prometa, on se s BiH obavlja porukama putem SWIFT-a.

Iz kompanije SWIFT su za RSE naveli da imaju jasna pravila kod učlanjenja u tu mrežu, koju čini oko 11.000 banaka u više od 200 zemalja i teritorija od SAD-a preko Evrope do Kine i Australije.

Među ostalim, naveli su kako onaj koji aplicira za SWIFT mora proći obavezne sigurnosne kontrole i priložiti niz dokumenata koji uključuju i odobrenje međunarodnog ili državnog tijela koje nadzire plaćanja, sigurnost, banke, osiguranja, uključujući i odobrenja centralne banke.

Što se tiče mogućnosti da sankcionirane osobe otvore račun u bilo kojoj banci u svijetu pa tako i u BiH, iz SWIFT-a su za RSE naveli da imaju posebne alate kojima u stvarnom vremenu dobiju obavijesti od najvažnijih regulatora u svijetu o izrečenim sankcijama.

Sve transakcije se provjeravaju, testiraju, a članicama SWIFT-a se automatski šalju obavijesti o tome ako se neka osoba ili kompanija nalazi na “crnoj listi” kako bi “mogle izvršiti promjene u svojim sistemima”.

Iz SWIFT-a navode kako njihovi korisnici, konkretno banke, moraju poštovati pravila, uključujući i “prilagođavanje promjenama na najvažnijim listama sankcioniranih osoba i kompanija”.

Bivši guverner Centralne banke BiH Senad Softić kaže da je uključivanje u SWIFT stvar ugovora između IRB-a RS-a i te kompanije.

“I SWIFT traži dozvolu agencija za bankarstvo i još neke uslove koje treba ispuniti. Sa SWIFT-om vi nekom uplatite novac i on ga iste sekunde može dobiti na račun. Bez toga bankarstvo nema smisla”, smatra Softić.

Naprimjer, više od 300 ruskih banaka bilo je u SWIFT sistemu s drugom najvećom bazom korisnika nakon SAD-a. Sve banke, s izuzetkom “Gazprombank” preko koje se vrši plaćanje plina, isključene su iz SWIFT-a nakon invazije Moskve na Ukrajinu u februaru 2022. godine.

Šta se zna o IRB?

Investiciono-razvojna banka RS-a osnovana je krajem 2006. godine. Uloga joj je “upravljanje imovinom Republike Srpske” kroz šest fondova.

U IRB RS-a je, naprimjer, položen kapital od privatizacije, pored ostalog, i entitetskog telekoma čijih 65 posto dionica je prodano te godine Telekomu Srbije za oko 646 miliona eura.

IRB RS nije banka u pravom smislu te riječi, već fond, koji svoja sredstva korisnicima plasira putem komercijalnih banaka, ali je dio sredstava plasirao i izravno.

IRB RS-a je u februaru 2024. godine na javnom tenderu “prodao” oko 90 miliona eura nenaplativih kredita privatnoj firmi za oko 16 miliona eura. Ta firma će nakon toga pokušati naplatiti te dugove.