Rano usvajanje mjera zelene tranzicije ključno za smanjenje klimatskih rizika

AUTORICA Sandrine Friscia, predstavnica EIB-a za BiH i Crnu Goru

---

Poslujmo zeleno – Projekat u saradnji sa Fondom za zaštitu okoliša FBiH

Uspjeh zelene tranzicije ovisi o svim tržišnim i regulatornim akterima, kao i investicijama dostupnim za uvođenje obnovljivih izvora energije i energetsku efikasnost. Ipak, postoji sve veća zabrinutost da bi višestruke krize mogle dovesti do skretanja sa zelenog puta.

Posljedice neprovođenja zelene tranzicije za kompanije, neće se ogledati samo u nižoj profitabilnosti, već bi mogli biti ugroženi i lanci snabdijevanja i potražnja, a naposljetku čak i poslovni modeli.

Naime, geopolitičke tenzije doprinose povećanju nesigurnosti u pogledu povjerenja investitora i globalne ekonomije koja se bori s negativnim šokovima. Prelazak na čistu energiju treba da obuhvati i analizu uticaja klimatskih promjena na postojeću infrastrukturu, kao i ekonomsko-socijalne posljedice tranzicije. Istovremeno, važno je uspješno reagirati i na povećanu potražnju za energijom, u odnosu na poremećaje u ponudi. Očekuje se da će u 2024. ekstremni vremenski uslovi i dalje predstavljati jedan od ključnih rizika za globalnu trgovinu, što će uticati i na energetsku sigurnost.

Sigurnosna mreža protiv prirodnih katastrofa

Međutim, ako se strategije za prelazak na zeleniju ekonomiju ne uvedu, klimatski rizici vremenom će se povećavati. Osim toga, rano usvajanje mjera za poticanje tranzicije također će omogućiti i uspješnu primjenu inovativnih zelenih tehnologija. To je važno za ublažavanje fizičkih i tranzicijskih klimatskih rizika, tj. uticaja prirodnih katastrofa, s jedne strane i propisa koji se odnose na industrije s visokim emisijama ugljika, s druge. Posljedice za kompanije neće se ogledati samo u nižoj profitabilnosti, već bi mogli biti ugroženi i lanci snabdijevanja i potražnja, a naposljetku čak i poslovni modeli. Kroz bolje razumijevanje rizika i potreba za prilagodbom i ublažavanjem istih možemo osigurati uspjeh energetske tranzicije – uz sprečavanje negativnih posljedica.

Evropska unija i Evropska investicijska banka (EIB) su nakon poplava uložile 74 miliona eura kako bi otklonile neposrednu štetu i obnovile infrastrukturu za zaštitu od poplava

Takve strategije postaju sve važnije i za Zapadni Balkan, koji nastavlja bilježiti rekordno visoke temperature koje uzrokuju razorne suše, poplave i šumske požare. Strahovite poplave koje su pogodile regiju 2014. još uvijek su snažno urezane u sjećanje ljudi u Bosni i Hercegovini. Tada je za samo 48 sati palo oko 150 litara kiše po kvadratnom metru, uzrokujući humanitarnu katastrofu i materijalnu štetu procijenjenu na otprilike dvije milijarde eura. Iako ovakve nesreće ne možemo spriječiti, šteta se može ublažiti odgovarajućim mjerama prilagodbe klimatskim promjenama. Naprimjer, Evropska unija i Evropska investicijska banka (EIB) su nakon poplava uložile 74 miliona eura kako bi otklonile neposrednu štetu i obnovile infrastrukturu za zaštitu od poplava. Također, uvoedeni su sistemi za rano upozoravanje i planovi za upravljanja rizicima od poplava, uz pomoć EU granta od 7,3 miliona eura. Ove mjere omogućile su sigurnije životne uslove za otprilike 600.000 ljudi koji žive u područjima sklonim ovim vremenskim nepogodama.

Povećanje udjela obnovljivih izvora energije

Kao primjer tranzicijskog rizika, očekuje se da će EU-ov Mehanizam za graničnu prilagodbu emisija ugljika (CBAM) znatno uticati i na zemlje u regiji, posebno u sektorima sa visokim emisijama koji se oslanjaju na ugalj. Kako bi se uskladili sa ovom incijativom, počevši od 2026. ovi sektori će morati da uvedu mehanizam za određivanje cijene ugljika, kako se njihov izvoz u EU ne bi oporezovao za neoporezovani udio ugljika. Očekuje se da će ova inicijativa stvoriti administrativnu barijeru posebno za male kompanije i to je problem koji tek treba riješavati. Međutim, također bi mogla dovesti i do povećanja udjela obnovljive energije na tržištu.

U tom smislu, Bosna i Hercegovina već je poduzela korake u pravom smjeru. U skladu sa svojim nacrtom Nacionalnog energetskog i klimatskog plana iz 2023. postavila je klimatske ciljeve, kojima se predviđa smanjenje emisija stakleničkih gasova za 41,2 posto do 2030. (u odnosu na nivoe iz 1990.godine). U nacrtu se predviđa i znatno povećanje kapaciteta vjetroelektrana sa 135 MW u 2022. na 600 MW, kao i solarnih fotonaponskih elektrana sa 102 MW na 1492 MW. Time bi se kapaciteti za vjetroenergiju povećali otprilike 4,4 puta, a za solarnu čak 14,6. Kako bi olakšala ovu tranziciju, zemlja mora pojačati svoj regulatorni okvir za oblasti klime i energetike u skladu sa standardima EU-a, kao i modernizirati prijenosne i distribucijske mreže. Povećanje finansijskih poticaja i pojednostavljenje administrativnih postupaka mogu potaknuti projekte obnovljive energije.

EIB nastoji osigurati pozitivan socioekonomski ishod energetske tranzicije kroz projekte za prekvalifikaciju radne snage, obnovljivu energiju i regeneraciju okoliša.

Kao klimatska banka EU-a i glavni finansijer zelenih projekata, EIB aktivno podržava energetsku tranziciju na Zapadnom Balkanu i u Bosni i Hercegovini. Banka je nedavno potpisala zajam u iznosu od 36 miliona eura za izgradnju vjetroelektrane od 50 MW na Vlašićkoj visoravni (oko 15 km sjeverozapadno od Travnika), kao i za njeno povezivanje s nacionalnom energetskom mrežom. Zajam je iskombinovan sa grantovima EU u iznosu od 21 miliona eura koja su dodijeljena putem Investicijskog fonda za Zapadni Balkan. EU je također pružio tehničku podršku nosiocu projekta – javnom preduzeću Elektroprivreda Bosne i Hercegovine – za pripremu studija izvedivosti. Očekuje se da će elektrana godišnje proizvoditi oko 115 GWh električne energije za oko 20.000 domaćinstava, eliminirajući godišnje oko 140.000 tona CO₂.

Pravedni pristup energetskoj tranziciji

Kada je naredni period u pitanju, odobrili smo finansiranje za izgradnju vjetroelektrane s instaliranim kapacitetom od 132 MW u općini Posušje, kao i za obnovu hidroelektrana i nadogradnju elektroenergetskih mreža u Srbiji. EIB trenutno podržava izgradnju solarnog fotonaponskog postrojenja kapaciteta do 100 MWp u blizini Prištine.

Kao klimatska banka EU-a, igramo značajnu ulogu i u podržavanju pravedne tranzicije u smislu odmaka od uglja u regijama koje su o njemu tradicionalno ovisile. Nastojimo osigurati pozitivan socioekonomski ishod energetske tranzicije kroz projekte za prekvalifikaciju radne snage, obnovljivu energiju i regeneraciju okoliša. Tu vrstu potpore planiramo pružiti i Bosni i Herzegovini i u sklopu svog novog pristupa pravednoj tranziciji, predstavljenog prošle godine na konferenciji COP28.

Jedna od platformi koja će omogućiti pružanje te potpore je Inicijativa Evropske komisije za regije sa rudnicima uglja u tranziciji, a kojom se odabranim regijama na Zapadnom Balkanu i Ukrajini, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, omogućuje da pristupe finansijskoj i tehničkoj pomoći za tranzicione projekte i programe.