Rasprava o dokumentu koji se odnosi na “razdruživanje” dva entiteta u Bosni i Hercegovini, povučena je 9. jula iz dnevnog reda posebne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske (RS), potvrdio je za Radio Slobodna Evropa predsjednik Skupštine, Nenad Stevandić.
“Predlagač je povukao i obavijestio sam šefove klubova”, naveo je Stevandić, koji nije odgovorio na upit koji su razlozi povlačenja te tačke iz dnevnog reda.
Na pitanje ko je bio predlagač dokumenta, Stevandić je rekao da su to poslanici, ne navodeći konkretno o kome se radi.
Na web-stranici entitetske Skupštine prethodno je objavljeno da će na posebnoj sjednici biti razmatrana Informacija o potrebi pokretanja procedure regulisanja odnosa RS i Federacije Bosne i Hercegovine u skladu sa Dejtonskim sporazumom i međunarodnim aktima. Kao predlagači su navedeni “narodni poslanici”.
Priču o razdruživanju pokrenula je 23. maja Vlada RS, kada je najavila da će u idućih 30 dana kreirati sporazum koji će biti upućen drugom bh. entitetu, Federaciji BiH o “mirnom razdruživanju” u Bosni i Hercegovini.
Bio je to potez na koji se odlučila u danu kada je Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvajala Rezoluciju o Srebrenici, kojom je 11. juli proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici, u kome je Vojska RS u julu 1995. godine ubila više od 8.000 bošnjačkih muškaraca.
Sjedinjene Države, Velika Britanija i Evropska unija su ubrzo nakon ovih najava poručile da je “mirno razdruživanje” nemoguće po pravnim propisima u Bosni i Hercegovini.
Za “mirno razdruživanje” koje je proruski predsjednik RS Milorad Dodik u više navrata spominjao, morao bi se promijeniti Ustav BiH i predvidjeti mogućnost referenduma o tom pitanju, za što su potrebni glasovi dvije trećine poslanika u Predstavničkom domu Parlamenta Bosne i Hercegovine.
Osim što bi na to trebali pristati predstavnici Bošnjaka i Hrvata, saglasna bi morala biti i međunarodna zajednica, prije svih članice Savjeta bezbjednosti, Sjedinjene Države, Rusija, Kina, Velika Britanija i Francuska, bez čije podrške nema prijema u Ujedinjene nacije.
Zbog antidejtonskih i antiustavnih aktivnosti, te secesionističkih najava Milorad Dodik se nalazi na listi američkih i britanskih sankcija. Osim Dodika, na listi američkih sankcija se nalaze i imenovani članovi Radne grupe, Miloš Bukejlović, Dragan Stanković i Jelena Pajić Baštinac.