Novi slučaj afričke svinjske kuge: što povratak virusa znači za svinjogojce

Osam mjeseci od posljednjeg slučaja afričke svinjske kuge u našoj zemlji i sedam mjeseci od proglašenja završetka epidemije ponovno je potvrđena zaraza u Gradištu, pokraj Županje odakle se u središnji Dnevnik HTV-a javio noovinar Marin Ćurić.

Izvijestio je koliko je situacija ozbiljna i što povratak tog virusa znači za svinjogojce.

– Strah, neizvjesnost, jednom riječju probleme. Objekt, odnosno farma na kojoj je utvrđeni virus afričke svinjske kuge nalazi se izvan naseljenog objekta, tri kilometra oko nje nema nikakvog drugog objekta. Znači pripada četvrtoj kategoriji i u blizini je šume Spačva. Tamo je bilo 81 svinja autohtone pasmine mangulica. One su danas eutanizirane oko 16.30, rekao je Ćurić.

Dodao je kako je utvrđena i zona nadziranja za sljedećih 30 dana i kako u nju spadaju općine Andrijaševci, Cerna, Privlaka, gradovi Županja i Otok, te općine Bošnjaci i Štitar. Naveo je da je na tom velikom području oko 369 farmi, od toga jedna velika na kojoj je čak 10.000 svinja.

– Stoga je jasno da je zaštita i nadziranje itekako potrebno kako se ovako nešto ne bi dogodilo. U Ministarstvu poljoprivode vjeruju kako je ovo izoliran slučaj i da neće biti novih slučajeva, no naravno opreza nikada dosta. Kako bilo na snazi je zabrana prometa, premještanja, uvoza i izvoza životinja, izvijestio je Ćurić.

Evo što je o mogućem izvoru zaraze virusom afričke svinjske kuge rekao ministar poljoprivrede Josip Dabro.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

– Danas smo kontaktirali Veterinarski institut i tražili smo da vidimo kad su bila zadnji nalazi nad divljim svinjama uzrokovani afričkom svinjskom kugom. To je 38 komada u ovoj godini. Zadnji je bio 26. travnja i sumnja je da je to uzrokovano od divljih svinja. Ne možemo to još točno reći do kraja, naše službe su na terenu i radit će detaljnu analizu, istaknuo je Dabro.

ASK je kod domaćih svinja potvrđen 26. lipnja prošle godine , a prvi slučaj kod divljih svinja potvrđen je nešto kasnije, 5. srpnja. Zadnji slučaj afričke svinjske kuge zabilježen je 29. studenoga 2023. godine, a od onda nije bilo novih sumnji na pojavu te bolesti.

Europska komisija je potom 15. prosinca donijela pozitivnu odluku za Hrvatsku, kojom je omogućena trgovina svježim mesom i svinjokolja na gospodarstvima za vlastite potrebe, uz ispunjavanje svih biosigurnosnih i drugih propisanih uvjeta za držanje svinja na objektima, te nakon prethodno provedenih veterinarskih pregleda. Odluka je stupila na snagu 21. prosinca. Bolest je najviše pogodila Vukovarsko-srijemsku te dijelove Osječko-baranjski i Brodsko-posavsku županiju.

Ministarstvo poljoprivrede je netom po izbijanju bolesti donijelo rješenja o određivanju zona ograničenja i zaraženog područja zbog izbijanja bolesti, a poduzelo je i druge potrebne mjere. Ovisno o razvoju epidemiološke situacije određivale su se nove zone ograničenja i zaražena područja te ažurirala postojeća. U zonama ograničenja i zaraženom području provodile su se mjere koje su uključivale i eutanazije, odnosno usmrćivanja životinja.

Eutanazirano 35.000 svinja

Kako bi ublažila negativne gospodarske i socijalne učinke i financijski pomogla svinjogojcima za štetu koju trpe, vlada je u više navrata donosila mjere pomoći. Dio poljoprivrednika, nezadovoljnih mjerama tijekom prošle jeseni i zime je prosvjedovao u organizaciji Stožera za obranu hrvatskog sela, kojem se naknadno pridružio i Sindikat zaposlenih u poljoprivredi Slavonije i Baranje.

Najvažniji zahtjevi prosvjednika odnosili su se na zabranu eutanazije i omogućavanje prometa zdravih svinja te svinjokolja. Prosvjedi su imali i političku notu pri čemu je vlada optuživala prosvjednike da su instrumentalizirani od opozicije, no oni su tvrdili da im je glavna briga spas sela i domaće svinjogojske proizvodnje.