‘Vlasti nisu svjesne posljedica’, radnici vodeće biblioteke u BiH zbog plaća prijete zatvaranjem

Ugroženo izdavaštvo i resursi za istraživanje i učenje, katanac na naučnom i kulturnom blagu Bosne i Hercegovine (BiH).

To je izvjestan scenarij ukoliko u Sarajevu bude zatvorena Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH, nakon gotovo 80 godina postojanja.

Mogući prestanak rada te krovne institucije iz oblasti bibliotekarstva najavili su njeni radnici, upozoravajući da mjesecima rade bez plaća i da nemaju osnovna sredstva za rad.

Ukoliko im vlasti ne ponude rješenja, vrata Biblioteke bit će zatvorena 25. augusta, simbolično na dan kada je ratne 1992. zapaljeno više od dva miliona njenih knjiga, spisa i publikacija, u granatiranju sarajevske vijećnice s položaja vojske Republike Srpske.

Aldin Huskić, predsjednik Vijeća uposlenika Biblioteke, kaže da predstavnici vlasti nisu ni svjesni posljedica šta će se dogoditi ukoliko ta institucija bude zatvorena i kakav će to biti udarac za sve biblioteke i izdavaštvo.

“Posebno se to odnosi na izdavače, koji ne bi mogli da rade svoj posao, a profesori i svi drugi ne bi mogli izdavati knjige bez rada nacionalne biblioteke”, kaže Huskić za Radio Slobodna Evropa (RSE),

Nacionalna i univerzitetska biblioteka jedna je od sedam institucija kulture, od značaja za državu BiH, čije financiranje godinama nije riješeno.

U grupu institucija od državnog značaja spadaju i Zemaljski muzej BiH, Historijski muzej BiH, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Biblioteka za slijepa i slabovidna lica BiH, Umjetnička galerija BiH i Kinoteka BiH.

Taj status ove ustanove imaju od 1992. godine, a do danas Vijeće ministara BiH nije pronašlo način njihovog sistemskog financiranja.

Gotovo 30 godina nakon rata, vlasti još nisu preuzele osnivačka prava i obavezu da ih budžetski financiraju, pa to rade uglavnom konkurirajući na javne pozive, koje svake godine raspisuju institucije na raznim nivoima vlasti.

Bez plaća i zdravstvenog osiguranja

Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH osnovana je 1945. godine, a u njenom posjedu su, pored ostalog, specijalne zbirke koje su 2020. godine proglašene nacionalnim spomenikom BiH.

Trenutno ima 42 uposlena radnika, koji plaću nisu dobili već četvrti mjesec, zbog čega im je, upozorava Huskić, upozorava egzistencija ugrožena.

“Nemamo uslova, treba i struja da nam se ugasi. Radnici nemaju zdravstveno osiguranje, a imamo i onkološke pacijente. Ljudi hoće da napuštaju, jer je teško kad dođu i kažu da bukvalno nemaju za doručka”, kazao je Huskić.

Za rad Biblioteke na godišnjem nivou je, kako kaže, potrebno 1,35 miliona maraka (oko 600.000 eura), a jedini prihod u ovoj godini je bio 220.000 maraka (110.000 eura), koje je Biblioteka dobila od Kantona Sarajevo.

Huskić tvrdi da je taj novac koji je Biblioteka dobila od kantonalnog Ministarstva za visoko obrazovanje, nauku i mlade, potrošeno za dvije mjesečne plaće uposlenika. Za ostale plaće je, kako kaže, potrebno još oko milion maraka (oko 500.000 eura).

Uposlenici Biblioteke, također, tvrde da su svim nivoima vlasti uputili dopis sa upozorenjem o financijskim problemima i o tome da će biti primorani prestati s radom.

Radnica koja je govorila pod uvjetom anonimnosti, kaže da se uposlenicima koji mjesecima rade bez plaće narušava i profesionalno, ali i ljudsko dostojanstvo.

“Ponižavajuće je što nema odgovarajućeg konstruktivnog i dobronamjernog pokušaja iznalaženja optimalnog rješenja koje će uposlenicima dati vjeru da briga o državnom, kulturnom i intelektualnom blagu nije uzaludna”, kaže radnica Biblioteke čiji je identitet poznat redakciji RSE.

Tvrdi, također, da na sve radničke probleme direktor “zakazuje putovanja za iduću godinu” koja od Biblioteke dodatno crpi novac, kao što je i u slučaju financiranja nekoliko izdanja njegove knjige.

Direktor Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH Ismet Ovčina, koji rukovodi tom ustanovom 20-ak godina, za RSE nije želio govoriti o situaciji u kojoj ona radi, financijskim problemima i nezadovoljstvu radnika njegovim radom.

“Nemam ja šta davati izjave, dok mi institucije kojima sam uputio dopis ne odgovore”, kazao je Ovčina kratko u telefonskom razgovoru.

Kantonalni zakon kao (ne)rješenje

U Kantonu Sarajevo u maju je stupio na snagu zakon kojim su vlasti najavile preuzimanje obaveze sufinanciranja sedam institucija od značaja za BiH.

Tada je najavljeno da će one iz budžeta Kantona Sarajevo dobiti novac za plaće i doprinose radnika i režijske troškove.

Prema tom zakonu novac za sufinanciranje Nacionalne i univerzitetske biblioteke, kao i Zemaljskog muzeja BiH treba osigurati Ministarstvo nauku, visoko obrazovanje i mlade Kantona Sarajevo.

Preostalih pet institucija u nadležnosti je kantonalnog Ministarstva kulture i sporta.

No, Huskić tvrdi da u praksi, Biblioteka nije imala korist od ovog zakona, te da je od kantonalnog Ministarstva za nauku, visoko obrazovanje i mlade dobila isti iznos kao i prethodne godine, odnosno 220.000 maraka.

Resorna kantonalna ministrica Adna Mesihović, čije Ministarstvo ima zakonsku obavezu da sufinancira Biblioteku, nije odgovorila na upit RSE za razgovor o najavi zatvaranja i problemima u financiranju.

U Ministarstvu kulture i sporta Kantona Sarajevo, pak, kažu da su osigurali novac za isplatu plaća u ovoj godini za pet institucija kulture od značaja za državu, koje su u njihovoj nadležnosti.

Ministar Kenan Magoda kaže za RSE da je za te namjene u ovoj godini izdvojeno 800.000 maraka (oko 400.000 eura), što je radnicima osiguralo “plate u neto iznosu od 1.000 maraka” (oko 500 eura).

“Plus ostale obaveze na platu, dakle oko 1.700 maraka po osobi do kraja godine. Dodatno smo i Nacionalnoj univerzitetskoj biblioteci uplatili 55.000 maraka za dva projekta, dakle onoliko koliko su tražili”, kaže on.

Magoda tvrdi da će njegovo ministarstvo i u narednoj godini osigurati plaće i novac za doprinose radnicima pet ustanova.

“No, treba biti provokativan, a ne samo čekati podršku od države. Činjenica je da su neki direktori tih ustanova davno trebali ići u penziju, ali eto čuvaju fotelje. Predlažem da najvažnije institucije prepuste mladima i da se ne čeka da neko ministarstvo riješi probleme”, kazao je.

Federalna ministrica obrazovanja i kulture Jasna Duraković izjavila je za RSE da njeno ministarstvo godinama pomaže institucijama od značaja za BiH, uključujući Nacionalnu i univerzitetsku biblioteku BiH.

Tvrdi da od 2014. godine njihov rad sufinancira kroz transfer za institucije nauke i kulture od značaja za BiH.

U protekle tri godine Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci BiH dodijeljeno je ukupno 1,376 miliona maraka (oko 600.000 eura), navela je u dopisu za RSE.

Duraković upozorava da je Ministarstvo pomaže u okviru svojih mogućnosti, ali je neophodno trajno riješiti status i financiranje, kako bi se osigurao njihov rad u budućnosti.

“Svjesni smo teških uslova u kojima rade uposlenici, te činjenice da nisu primili plate već četiri mjeseca”, kazala je i najavila skori sastanak sa Vijećem uposlenika Biblioteke.

Presuda sa fasifikovanje diplome

Među sedam institucija koje imaju status ustanova od značaja za državu BiH je i Biblioteka za slijepa i slabovidna lica BiH.

Nakon usvajanja zakona na nivou Kantona Sarajevo, ta ustanova dobila je 123.000 maraka (oko 61.500 eura), a njen direktor Sakib Pleh kaže da je to je dovoljno za plaće uposlenika za šest mjeseci.

“Vidjet ćemo za ostalo i šta ćemo dobiti po javnim pozivima za projekte”, kaže on.

Inače, Pleh je u žiži interesovanja javnosti nakon što je prošle godine osuđen na uvjetnu kaznu od godinu i pol zatvora zbog krivotvorenja diplome.

Pleh je, prema navodima presude iz jula prošle godine, optužen da je falsificirao diplomu završenog pravnog fakulteta u Crnoj Gori kako bi se prijavio na konkurs za predsjednika školskog odbora jedne sarajevske osnovne škole.

S istom diplomom se 1996. godine zaposlio prvo kao pravnik, pa sekretar, a 2003. godine i kao direktor Biblioteke za slijepa i slabovidna lica.

Na toj poziciji je do danas, bez obzira na presudu za falsificiranu diplomu.

Na upit RSE da li će se povući s rukovodeće pozicije, kaže “da će vidjeti kakva bude situacija”.

“Procijenit ću, treba isplatiti plate radnicima i podnijeti zahtjev za penziju, ali to je već privatna stvar i ja ću to raditi kako budem htio”, kazao je za RSE.

Neriješen status

Brigu o institucijama kulture od značaja za BiH, zbog ustavnog uređenja, nije u potpunosti preuzeo nijedan nivo vlasti. Njihov pravni status treba riješiti Ministarstvo civilnih poslova BiH.

To podrazumijeva i osiguravanje da budu imenovani upravni i nadzorni odbori i imenovani novi direktori.

Huskić, iz Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH, kaže da su opstrukcije dovele do toga da upravni i nadzorni odbori nisu formirani, a na poziciji su godinama isti direktori.

“Mi imamo istog direktora od 2004. koji je ispunio sve uslove za penziju, ali ne može niko da mu potpiše penzionisanje.

Obraćali smo se Ministarstvu civilnih poslova, svi kažu da nije njihova nadležnost i dižu ruke i okreću glavu”, kaže on.

Opstrukcije, kako kaže, dolaze od političara iz Republike Srpske, s obzirom na to da taj entitet ne priznaje sedam institucija kulture kao državne institucije.

Iz Ministarstva civilnih poslova BiH do objave teksta nije stigao odgovor na upit RSE za razgovor o problemima institucija kulture od značaja za BiH.

Biblioteka nije jedina

Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH nije jedina koja, zbog problema s financiranje, najavljuje mogućnost prestanka rada.

Zbog istih problema, vrata je proteklih godina zatvarao i Zemaljski muzej BiH.

Direktor Mirsad Sijarić tvrdi da je taj muzej jedini od sedam institucija kulture od značaja za BiH, izostavljen iz kantonalnog zakona o sufinanciranju.

Za plaće plaće i naknade uposlenih Muzej godišnje treba oko 700.000 maraka (oko 350.000 eura). Pola od tog iznosa osigurao im je Univerzitet u Sarajevu s kojim Muzej ima potpisan ugovor.

“Od Ministarstva nemamo planirano nikakva sredstva, zato što oni računaju da dobijamo sto posto na osnovu ugovora sa Univerzitetom u Sarajevo. Mi, zapravo, dobijamo oko 43 posto. Za kraj godine, trebamo zaraditi 350.000 kako bi sebi isplatili platu”, kaže on.

Tvrdi da svako pozorište u BiH ima veći budžet od Zemaljskog muzeja BiH, koji je od značaja za državu.

“Zemaljski muzej osigurava milione bez pomoći institucija i nemam nikakav problem da bilo ko dođe da vidi šta smo uradili. Sve što je država trebala da radi, a nije, to smo uradili sami”, kaže Sijarić.

Kao primjer navodi i to da je Zemaljski muzej prošle godine od Vlade Japana dobio obavještenje da je projekt za digitalizaciju vrijedan milion dolara na ivici propasti.

“Zbog toga što nijedno od ministarstava godinu i pol neće da potpiše suglasnost da Muzej dobije donaciju. Nemamo šta dalje pričati. Onda će doći neki ministar da kaže kako su direktori problem, bogami oni su problem”, kaže on.

‘Nećemo sadaku'

I uposlenici Umjetničke galerije BiH koja je ustanova od značaja za državu BiH, bili su također bez plaća od januara do maja ove godine, kaže direktor Strajo Krmanović,

Nakon usvajanja kantonalnog Zakona, Galerija je, kako tvrdi, dobila oko 200.000 maraka (oko 100.000 eura), kao i prošle godine.

“Nama je taj novac bio dostatan da prokrijemo tih pet plata. Sada smo pri kraju, možda imamo još za jednu platu i onda opet ništa”, kaže on.

Od drugih nivoa vlasti, kako kaže, novca još nije bilo, a iako će se Umjetnička galerija prijaviti na poziv za financiranje projekata Federalnog ministarstva obrazovanja, nema garancije da će sredstva i dobiti.

“Uporno nas se dovodi u položaj da od nekog tražimo i dobijamo sadaku. Nećemo sadaku, hoćemo definisan status. Mi smo nacionalne inistitucije i neko mora presjeći i reći trebamo li ili ne trebamo. Ako ne trebamo, zatvorit ćemo“, kazao je.

Radnici Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH uputili su početkom ovog mjeseca dopis svim nivoima vlasti od kojih je zatražen hitan angažman, kako bi izbjegli zatvaranje.

Upozorili su da ta ustanova nije luksuz i elitizam, već neophodnost i da bi njeno propadanje, ne samo osiromašilo intelektualnu baštinu, već ugrozilo i temelje državnosti.

Kako kažu, izdavači bi izgubili podršku za dobijanje međunarodnih standardnih brojeva za publikacije, što bi otežalo njihovu distribuciju i smanjilo njihovu vidljivost na tržištu, a bila bi zaustavljena i izrada nacionalnih bibliografija BiH.

Oglasilo se, također, Društvo bibliotekara Federacije BiH upozoravajući da bi gašenje ugrozilo rad drugih biblioteka koje su članice COBISS centra, kao funkcionalne mreže koja povezuje sve biblioteke u BiH.