Kako stimulirati povratak u Hrvatsku?

Jedan od prvih stanara ovog šibeskog poduzetničkog inkubatora povratnik je iz Njemačke Antonio Meić. Nakon 10 godina Berlinu je rekao “auf Wiedersehen”! Mislio je tada da će napraviti kraću pauzu od inozemstva, ali Hrvatska je za njega postala ‘Zemlja po mjeri čovjeka.'

– Primarno u Hrvatskoj imamo više vremena za rad s obzirom da se bavimo poduzetništvom, vlastitim tvrtkama, a nama Hrvatska pruža dosta bolje uvjete nego Njemačka jer imamo jednaku podršku EU-a, a tu smo gdje dolaze ljudi z cijeloga svijeta, ne fali nam te intelektualne mase, rekao je Antonio Meić, poduzetnik-povratnik. 

– Kvaliteta života je, evo plaža je devet minuta odavde, borova šuma, prekrasni pogled na otok, znaš, ne može se usporediti s Berlinom, dodao je.

Demografija je bolna točka diljem Staroga kontinenta pa sve zemlje članice traže načine kako potaknuti svoje iseljenike da se vrate. Od izdašnih zajmova poduzetnicima tijekom pandemije Covida u Njemačkoj, do oslobađanja plaćanja poreza na dohodak u Italiji. Hrvatska je vlada 2022. pak donijela mjeru aktivne politike zapošljavanja.

Demografija je bolna točka diljem Staroga kontinenta pa sve zemlje članice traže načine kako potaknuti svoje iseljenike da se vrate – od izdašnih zajmova poduzetnicima tijekom pandemije COVID-a u Njemačkoj, do oslobađanja plaćanja poreza na dohodak u Italiji. Hrvatska je vlada 2022. pak donijela mjeru aktivne politike zapošljavanja.

Podaci o mjeri Biram Hrvatsku:

– subvencija za hrvatske povratnike u maksimalnom iznosu od 27.000 eura

Od 2022. do 2024.:

– zaprimljeno 715 zahtjeva

– za povratak iz inozemstva odobren 471 zahtjev

– odobreno 3,5 milijuna eura

Ante Lončar, ravnatelj HZZ-a kazao je da je do sada zaprimljeno 715 zahtjeva, od čega je odobren za povratak 471 zahtjev i ukupno 3,5 milijuna eura za tu mjeru.

– Nakon što iskoriste mjeru do 20 tisuća eura, ovisno o njihovom poslovnom planu, mogu dodatno koristiti sedam tisuća eura za potrebe premještaja u Hrvatsku, dodaje Lončar.

Meićeva je supruga također iskoristila mjeru samozapošljavanja HZZ-a.

– Taj je novac otišao u kupnju strojeva i materijala što je super stvar i jako puno ljudi tu u Trokutu je iskoristilo te mogućnosti. Ako netko želi raditi i vratiti se izvana, postoji nekakav kapital s kojim može ući u posao, izjavio je Antonio Meić, poduzetnik-povratnik.

Meić: Doveli smo velike investicije u Hrvatsku

Najčešće su mjeru iskoristili povratnici iz Njemačke, Austrije i skandinavskih zemalja, a najveći broj korisnika zabilježen je u Osječko-baranjskoj županiji i gradu Zagrebu, i to za poslove u prerađivačkoj industriji te građevinskom i IT sektoru, u kojemu su se pronašli i Meići. Antonio sa suprugom razvija softverska rješenja i start up kompanije.

– Zadnje tri godine smo doveli i velike investicije u Hrvatsku i zapošljavali smo znatan broj ljudi. Činjenica je da u Hrvatskoj imamo pristup velikom broju talentiranih ljudi. Ima dovoljno kadra s kojima se može raditi, ako se dovedu projekti u Hrvatsku, kazao je Meić.

Maria Florencia Luchetti u Buenos Airesu doktorirala je iz područja društvenih znanosti. Svoj san o dolasku u Hrvatsku ostvarila je tek kada je dobila posao i to kao viša znanstvena suradnica na Institutu za migracije i narodnosti.

– Cilj mi je sada pomoći i drugima. Zbog toga imamo projekt “Od dolaska do ostanka”. Znamo koje su prepreke, nije sve bajno, to znamo, ali isto tako znamo kako se mogu prevladati te prepreke. Trebaš se dobro informirati, pripremiti sve papire, trebaš znati gdje ići, znati unaprijed da trebaš imati puno strpljenja i da nije nemoguće, izjavila je Maria Florencia Luchetti.

Hrvati iz Argentine vrlo su prilagodljivi, jer onaj tko može preživjeti inflaciju iznad 200 posto, za njega je sve moguće. No prate ih određene predrasude.

– Najveća je predrasuda da su Nepalci bolji radnici, više šute i da se neće pobuniti, a ja dolazim iz Argentine gdje mi imamo frazu ”Ce no sora no mama”, ”Onaj koji ne plače neće dobiti!”. Moraš se boriti, poručila je Maria Florencia Luchetti.

“U porastu interes za zapošljavanjem u Hrvatskoj”

S druge strane, ni Njemačka više nije što je nekad bila. Troškovi života porasli su u posljednjih 12 godina i do 100 posto.

– Moja inicijalna plaća u Njemačkoj prije 10 godina bila je nakakvih 5.000 eura mjesečno, a stan je u tom trenutku od 100 kvadrata u prekrasnom dijelu Berlina bio 700. I s time se moglo jako dobro živjeti. Trenutno cijene na tržištu su preko 3000 eura, a plaće nisu narasle znatno, izjavio je Meić i dodao da se u Njemačkoj sa 7-8 tisuća eura živi nekakav prosječan život.

Povratak iz Njemačke ne može se usporediti s onim iz Latinske Amerike, a sudeći prema podacima HZZ-a, njihov interes za zapošljavanje u Hrvatskoj strelovito raste.

– Međutim u ovom trenu kad Hrvatska odjednom postaje useljenička zemlja i kad imamo velik interes za radnom snagom onda se postavlja pitanje da li imamo selektivnu migracijsku politiku i koga želimo da dolazi, upitala je Marina Perić Kaselj, ravnateljica Instituta za migracije i narodnosti.

Riječ je o visokoobrazovanom kadru koji dolazi s obiteljima. Uz gospodarski, tu je i demografski učinak.

– Pogotovo ovaj sektor koji nama nedostaje: liječnici, IT sektor, i turizam, to jednostavno mi možemo naći na tim prostorima. S druge strane oni su spremni raditi niže poslove dok ne nauče jezik, izjavila je Perić Kaselj.

No dok traje stipendija na Croaticumu, najpopularnijem programu za učenje hrvatskoga jezika, ne smiju raditi. HZZ stoga promiče učenje hrvatskoga jezika kroz sustav vaučera, no poslodavci u tom slučaju moraju sufinancirati program, čemu nisu svi skloni. Mnogo je posla pred novoosnovanim Ministarstvom demografije i useljeništva, koje najavljuje suradnju sa svim mjerodavnim institucijama jer, kako zaključuje ravnateljica Kaselj…

– Da bi imali uspješne mjere, mi moramo poznavati našu dijasporu.