Većina napada na novinare u BiH bez kazni

Zapaljeno vozilo na parkingu, poruka da “mrtva usta ne govore”, te obezglavljena, “krvava” lutka, pred kućnim vratima.

Sa takvim napadima se suočava novinarka Nataša Miljanović Zubac iz Trebinja.

Već dvije godine traži zaštitu policije bh. entiteta Republika Srpska, kojoj je prijavila sve napade.

No, policija je do sada procjenjivala da “bezbjednost Nataše Miljanović Zubac nije ugrožena u mjeri u kojoj je neophodno uspostavljanje posebnog policijskog obezbjeđenja”, kako se to navodi u odgovoru Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske za Radio Slobodna Evropa (RSE) u ovom slučaju.

Nataša Miljanović Zubac se obratila krajem prošle godine Odboru za bezbjednost Skupštine RS-a. Početkom jula ove godine pozvali su je da im objasni zašto smatra da joj je potrebna policijska zaštita.

“Objasnila sam im da već godinama izvještavam o prekograničnom krijumčarenju droge i duhana, te vezama predstavnika vlasti sa organizovanim kriminalnim grupama, zbog čega sam izložena prijetnjama i napadima”, kaže ova novinarka za RSE.

Odbor je, dodaje ona, nakon toga naložio policiji RS-a da preispita svoje ranije odluke iz 2022. i 2024. godine, u kojima je zaključeno da njena sigurnost nije dovoljno ugrožena, kako bi dobila policijsku zaštitu.

“Sada čekam, vidjećemo kako će ovaj put Ministarstvo unutrašnjih poslova RS-a procijeniti sigurnosni rizik”, kaže Miljanović Zubac za RSE.

Policija i tužilaštvo u Trebinju još uvijek nisu riješili ni slučaj paljenja njenog automobila na parkingu ispred ulaznih vrata kuće ove novinarke, ali ni niz drugih prijetnji koje je dobila.

“Ostave mi ispred vrata barbi lutku plave kose, poput moje, uprskanu crvenom bojom kao krvlju, i odrubljene glave. Ili mi uveče šaraju infracrvenim svjetlom po sobi, što djeluje kao da ste na nišanu nekog snajperiste”, kaže ona za RSE.

Od 2018. godine je udruženje “BH novinari” zabilježilo 420 različitih napada na novinare.

Među njima je i 27 fizičkih napada, 206 prijetnji smrću ili nasiljem. U posljednje tri godine je zabilježen i porast broja sajber napada i uništavanja imovine novinara.

Šta kaže policija RS-a?

RSE je tražio od policije odgovor da li su postupili po odluci skupštinskog odbora.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova RS-a je odgovoreno da su početkom jula od svih policijskih agencija u BiH ponovo zatražili informacije koje bi ukazivale na moguću ugroženost sigurnosti novinarke Nataše Miljanović Zubac.

Nisu naveli kada će nova procjena sigurnosnog rizika biti završena.

Dodali su da je Ministarstvo unutrašnjih poslova RS-a “intenziviralo saradnju sa Okružnim javnim tužilaštvom u Trebinju, kako bi identifikovali počinioce dva krivična djela, kao i drugih prekršaja počinjenih na štetu ove novinarke”.

“Zbog postojanja ličnog osjećaja ugroženosti, te opisa posla kojim se bavi, naloženo je Policijskoj upravi Trebinje da policijske patrole povremeno nadgledaju mjesto stanovanja, te radno mjesto novinarke Miljanović Zubac”, kaže se u odgovoru za RSE.

Prijetnje u Srebrenici i fizički napadi na novinara u Brčkom

Penzionisani novinar iz Srebrenice, Marinko Kokeza Sekulić, prijavio je policiji polovinom marta prijetnje i uvrede koje mu je, kako tvrdi, uputio srebrenički načelnik Mladen Grujičić.

Načelnik mu je, navodi Sekulić, prijetio telefonom, nakon što je novinar na svom Facebook profilu podijelio tekst jednog lokalnog portala.

“Tekst je iznosio navode o tome da je policija intervenisala u domu načelnika Grujičića, po prijavi za porodično nasilje. Sve prijetnje sam tada prijavio policiji, jer sam ih ozbiljno shvatio. Dva puta sam davao iskaz, ali mi nisu nikada javili da li su i šta poduzeli po tom pitanju”, kaže Sekulić za RSE.

Načelnik Grujičić je odbio govoriti o ovoj temi za RSE.

U Brčkom, na sjeveru Bosne i Hercegovine, novinar Mirza Dervišević čeka skoro godinu dana da tužilaštvo podigne optužnicu protiv osobe, koja ga je fizički napala 19. avgusta 2023. godine.

Mirza je tada dobio snažan udarac u glavu metalnim bokserom, hladnim oružjem dizajniranim da zaštiti šaku napadača, a efekat udarca pojača toliko da može polomiti kosti.

Kada se sa majkom vraćao kući sa porodičnog okupljanja, u mraku, ispred ulaza u zgradu ih je dočekao napadač, maskiran kapom sa prorezima za oči.

“U ruci je nosio metalni bokser. Prišao mi je s leđa, dok sam razgovarao sa majkom, i udario me u predjelu sljepočnice”, kaže Dervišević za RSE.

Dervišević smatra da je motiv napada njegovo kritičko izvještavanje o nepravilnostima i nezakonitostima u Brčkom.

Brčanska policija je u potpunosti rasvijetlila napad na Derviševića, izjavio je 20. juna šef ove policijske agencije Goran Pisić, odgovarajući na poslaničko pitanje na sjednici Skupštine Brčko distrikta, posebne administrativne jedinice.

Objasnio je da je nadležnom Tužilaštvu ovog distrikta upućen izvještaj o počinjenom krivičnom djelu protiv tri osobe, koje su učestvovale u napadu, ili pomagale u njegovom prikrivanju.

Kako je rekao, dalja odgovornost je na Javnom tužilaštvu Brčko distrikta. Po zakonu, tužilaštvo može podići optužnicu ili odbaciti slučaj, ako smatra da nema dovoljno dokaza za pokretanje sudskog postupka.

Iz brčanskog tužilaštva nisu odgovorili na upit RSE, zbog čega postupajući tužilac još uvijek nije podigao optužnicu, niti odbacio slučaj.

Dervišević je u ovom slučaju tražio smjenu postupajućeg tužioca, kojeg je prijavio i Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, nezavisnom tijelu nadležnom da imenuje, smjenjuje i disciplinski kažnjava sudije i tužioce u Bosni i Hercegovini.

Prema njegovim riječima, tužilac je naredbu za vještačenje bioloških tragova izdao tek šest mjeseci nakon prvog napada.

“Tu naredbu je dao nedugo nakon što sam po drugi put napadnut u januaru ove godine”, objašnjava Dervišević za RSE.

Ovaj novinar je drugi put napadnut pred više svjedoka u ugostiteljskom objektu u Brčkom. Napad je snimila i nadzorna kamera, pa je u ovom slučaju ubrzo podignuta optužnica potiv napadača, a sudski postupak je još uvijek u toku.

Otpor novinara gušenju medijskih sloboda

Tek svaki četvrti napad, prijavljen Liniji za pomoć novinarima, bude riješen u korist napadnutih novinara i novinarki, pokazuju podaci udruženja “BH novinari”.

To govori o ukorijenjenoj praksi nekažnjivosti ovih krivičnih djela, što destabilizira novinarsku profesiju i doprinosi prihvatanju i jačanju kulture nekažnjivosti kao modela ponašanja pojedinaca i društva prema novinarima, smatraju u ovom udruženju.

Amarildo Gutić, novinar i predsjednik udruženja “Društvo novinara BiH”, kaže da vjeruje kako takvi napadi neće bitno uticati na slobodu izražavanja, te da će novinari nastaviti argumetirano kritikovati razne anomalije u društvu.

“To što nema posljedica i sankcija za one koji prijete ili fizički atakuju na novinare više govori o ovdašnjem pravosuđu, koje se prema tome prilično indolentno ponaša, čak i kada postoje dokazi”, kaže on za RSE.

Sigurnost novinara je jedan od 14 ključnih priroteta koje BiH treba ispuniti ako želi postati članica Evropske unije.

Zbog rasta broja napada na novinare, misije Evropske komisije i OSCE-a u BiH su inicirale uspostavljanje mreže kontakt-osoba u tužilaštvima i policijama širom Bosne i Hercegovine.

Te osobe su zadužene da komuniciraju sa medijima, te bilježe i pomažu u rješavanju ovih slučajeva, koje trebaju tretirati kao prioritet.