Meksiko: Nasilje, migracije i loša ekonomija – izazovi za prvu predsjednicu

36 posto je stopa siromaštva u Meksiku

2,4 miliona migranata prošle godine

5,8 posto iznosi meksički budžetski deficit

U sjeni informacije da je Meksiko, najmnogoljudnija zemlja španskog govornog područja u Latinskoj Americi dobio prvu predsjednicu, ostali su brojni izazovi sa kojima će se susresti  Claudia Sheinbaum, pobjednica koju je kandidirala lijeva populistička stranka Morena. Sheinbaum je sa osvojenih više od 58 posto glasova pobijedila najozbiljniju konkurentkinju, poduzetnicu Hochitl Galvez Ruiz, koja je osvojila nešto više od 28 posto glasova oko 100 miliona građana Meksika koji imaju pravo glasa.

“Prvi put u 200 godina Republike postat ću prva žena predsjednica Meksika. Obavezali smo se zadržati socijalne programe koje je započeo predsjednik López Obrador. Garantirat ćemo pravo na obrazovanje, zdravstvo, stanovanje i kulturu, kako bismo nastavili graditi stvarnu državu blagostanja. Također ćemo konsolidirati strateške projekte i povećati ulaganje u infrastrukturu – vozove, mostove, saobraćajnice, luke i aerodrome. Promovirat  ćemo energetsku suverenost, energiju iz obnovljivih izvora te naučni i tehnološki razvoj. Sa Sjedinjenim Američkim Državama ćemo imati odnos međusobnog poštovanja i ravnopravnosti”, najavila je Claudia Sheinbaum.

Stagnirajuća produktivnost

Prva predsjednica Meksika, stupit će na dužnost 1. oktobra ove godine, u vrlo teškom trenutku za zemlju, kako upozoravaju analitičari. Stopa siromaštva je 36 posto, stopa ubistava žena je alarmantna, raste nasilje organizovanih kriminalnih bandi, a Meksiko vodi i spor sa SAD, koje pokušavaju obuzdati priliv meksičkih migranata.

Dan nakon provedenih izbora i objavljenih rezultata, tržište dionica u zemlji palo je za šest posto, jer su ulagači zabrinuti da će velika pobjeda ljevičarske kandidatkinje olakšati provođenje reformi koje mogu biti štetne za privredu i poslovanje.

Ministar finansija Rogelio Ramirez de la O uvjeravao je ulagače da se “naš projekat temelji na finansijskoj disciplini, poštivanju autonomije Centralne banke Meksika, pridržavanju vladavine zakona i olakšavanju nacionalnih i stranih privatnih ulaganja”, naveo je u saopćenju.

Narednog dana, glavno meksičko tržište dionica se oporavilo za više od tri posto, jer se činilo da ulagači pozdravljaju obećanje.

Odmah po stupanju na dužnost, nova predsjednica Meksika morat će se prihvatiti definiranja budžeta Vlade za narednu godinu, sa glavnim prioritetom smanjenja budžetskog deficita koji će dostići 5,8 posto BDP u ovoj godini, dok je 2018. godine iznosio dva posto.

Slijedeći prioritet za Sheinbaum je pokretanje ekonomskog rasta Meksika koji bilježi godišnji rast BDP-a od 1,1 posto. Iako neki tvrde da je ovaj usporeni rast rezultat pandemije COVID-19, u SAD, najvećem trgovinskom partneru Meksika, rast je, recimo, dvostruko veći. Prihod po glavi stanovnika Meksika ove godine bit će isti kao i prije šest godina. Namjera Sheinbaum je da ubrza rast koristeći nearshoring – premještanje lanaca snabdijevanja u zemlje koje su prijateljskije i/ili geografski bliže od Kine, gdje Meksiko ima priliku da privuče značajnije strane investicije.

Za značajnije investicije meksičke vlasti moraju pokazati viši stepen posvećenosti vladavini prava, uključujući nezavisnost pravosuđa. Osim toga, mora proširiti pristup energiji i poboljšati pouzdanost energetskih zaliha širom Meksika. Posljednjih mjeseci, u Meksiku su bili česti prekidi u napajanju energijom što je rezultat preopterećenog sistema. Ovaj energetski imperativ je naročito veliki izazov za meksičke vlasti. Nova predsjednica u tom smislu najavljuje proširenje kapaciteta obnovljive energije. Loša vijest je da namjerava zadržati barem 54 posto proizvodnje električne energije pod državnom kontrolom. Bit će vrlo teško ispuniti ovo obećanje ukoliko državna elektroprivreda, Comision Federal de Electricidad, brzo ne poveća svoje kapacitete za proizvodnju, dok postepeno ukida korištenje uglja i dizela.

Osim električne energije, Meksiku je potrebno i više prirodnog gasa. Međutim, njegova državna naftna i plinska kompanija, Pemex je najzaduženija energetska kompanija na svijetu. Analitičari smatraju da je najbolja opcija za Meksiko otvoriti prostor za proizvodnju i transport za privatne kompaniju. Upravo će ovo pitanje biti jedan od najvećih izazova za Sheinbaum. Naime, ona je nasljednica populističkog predsjednika Andrésa Manuela Lópeza Obradora, poznatog i pod skraćenicom AMLO, koji se nije mogao kandidirati zbog ograničenja mandata predsjednika Meksika na šest godina. Upravo je AMLO bio odlučan zadržati dominantnu poziciju Pemexa. Nastavi li njegovim putem, Sheinbaum će dodatno opteretiti već preopterećeni državni budžet.

Za značajnije investicije meksičke vlasti moraju pokazati viši stepen posvećenosti vladavini prava, uključujući nezavisnost pravosuđa.

Analitičari upozoravaju da čak i značajnija strana ulaganja, neće biti dovoljna za veći rast.

Tokom gotovo tri decenije, godišnji rast BDP-a Meksika iznosio je u prosjeku samo dva do 2,5 posto, što se smatra osrednjim rezultatom, s obzirom na stabilno makroekonomsko okruženje i spektakularan rast izvoza u sektoru proizvodnje, koji iznosi 40 posto BDP-a, što je više od ostatka Latinske Amerike zajedno. No, sve ove pozitivne stvari nisu mogle nadvladati efekte stagnirajuće produktivnosti. U korijenu ove stagnacije su duboki nedostaci u funkcioniranju ključnih institucija. Posebno se to odnosi na sistem socijalne zaštite u Meksiku koji subvencionira neformalne aktivnosti i nameće velike troškove formalnom sektoru. Također, porezni sistem subvencionira neproduktivne firme i ometa rast malih produktivnih firmi, a nedostaci u provođenju ugovora ostavljaju većinu firmi bez pristupa kreditu.

U Meksiku, manje produktivne neformalne firme mogu konkurisati produktivnijim formalnim, zahvaljujući nižim poreskim opterećenjima i troškovima rada te mogućnosti zaobilaženja  zakona. Rezultat takvog stanja je da samo nekoliko visokoproduktivnih firmi raste, dok mnogo veći broj niskoproduktivnih firmi preživljava, umjesto da bude istisnuto sa tržišta. Većina novih poslova grupisana je u neproduktivnom neformalnom sektoru.

“Sheinbaum zato mora eliminirati podsticaje koji proizlaze iz različitog tretmana formalnih i neformalnih aktivnosti, uključujući reformu poreskog sistema kako bi se oporezivala domaćinstva sa visokim prihodima, a ne produktivne firme. Meksiko je zemlja s duboko ukorijenjenim nejednakostima, gdje je produktivnost stagnirala decenijama”, smatraju analitičari Project Syndicate.

Tokom gotovo tri decenije, godišnji rast BDP-a Meksika iznosio je u prosjeku samo dva do 2,5 posto, što se smatra osrednjim rezultatom.

Tokom predizborne kampanje Sheinbaum je obećavala kontinuitet i nastavak reformi koje je započeo njen predhodnik López Obrador, koji je uživao veliku popularnost građana. Podrška je dobrim dijelom bila rezultat vladinih socijalnih programa koje je pokrenuo. Međutim, dok su korisnici tih programa zadovoljni, stručnjaci se ne slažu oko procjene njihove održivosti.

„Socijalni programi i povećanje minimalne plaće za 110 posto tokom njegova mandata donijeli su primjetna poboljšanja za siromašno stanovništvo”, kaže Gerold Schmidt, voditelj Fondacije Rosa Luxemburg u Meksiku, u intervjuu za DW.

Sistem socijalne zaštite u Meksiku subvencionira neformalne aktivnosti i nameće velike troškove formalnom sektoru.

Drugačije mišljenje ima Hans Blomeier, voditelj Fondacije Konrad Adenauer u Meksiku. „Socijalne koristi vlade Lópeza Obradora ne temelje se na strukturnim promjenama, već na novčanim transferima siromašnim slojevima stanovništva finansiranim iz duga. Tokom predizborne kampanje, međutim, niti jedna strana nije htjela javno priznati da se ovakav oblik društvene redistribucije ne može održivo finansirati”, upozorava Blomeier.

Nasilje i migracije

Tokom predizborne kampanje, ekonomija i socijalna pitanja nisu bila glavna tema, nego rašireno nasilje u zemlji. Meksiko godinama ima vrlo visoku stopu kriminala, velikim dijelom i kao posljedica krvavog rata različitih bandi i kartela za kontrolu nad trgovinom drogom.

Prema službenim podacima, prošle godine je u sukobima moćnih kartela ubijeno 1.890 ljudi. Od početka kontroverzne vojne operacije protiv narko kartela 2006. godine, više od 450.000 ljudi je ubijeno, a još 100.000 se vodi kao nestalo u Meksiku.

Meksiko je i zemlja porijekla i tranzitna zemlja za mnoge koji žele emigrirati u SAD. Posljedice te činjenice su humanitarna kriza na granici, napetosti sa SAD-om i unutrašnji pritisci uzrokovani prihvatom i zbrinjavanjem migranata.

Nasilje je obilježilo i ovogodišnje izbore. Pored novog predsjednika, građani su birali članove meksičkog Kongresa i guvernere u osam država, premijera i hiljade lokalnih zvaničnika. Na meti su posebno bili kandidati za lokalne vlasti. Tokom predizborne kampanje ubijeno je 38 kandidata za lokalne vlasti, a ranjeno njih 80.

Još jedno goruće pitanje sa kojim će se nova meksička predsjednica morati suočiti tokom svog mandata su migracije. Meksiko je i zemlja porijekla i tranzitna zemlja za mnoge koji žele emigrirati u SAD. Posljedice te činjenice su humanitarna kriza na granici, napetosti sa SAD-om i unutrašnji pritisci uzrokovani prihvatom i zbrinjavanjem migranata. Samo prošle godine je više od 2,4 miliona migranata prešlo južnu američku granicu. Najviše ih je došlo iz Srednje Amerike i Venecuele.

Predsjednica vjeruje u nauku i rukovodi se podacima i činjenicama

Claudia Sheinbaum ima 61 godinu. Potiče iz litvanske jevrejske porodice, a njeni roditelji su naučnici. I sama je naučnica. Ova 61-godišnjakinja ima doktorat iz ekološkog inžinjerstva i bivša je gradonačelnica glavnog grada Meksiko Sitija, koji ima više od devet miliona stanovnika. Majka je dvoje djece.

Politički je bliska Lopezu Obradoru i dijeli mnoge njegove ideje o ulozi vlade u rješavanju problema nejednakosti. Analitičari smatraju da je manje sklona svađama od svog prethodnika te da se u svome radu više rukovodi političarima i činjenicama.

“Vjerujem u nauku”, kazala je u jednom intervjuu 2023. godine

Njeni pratitelji kažu da se njeno uvjerenje u nauku vidjelo u mjerama koje je preduzela kao gradonačenica Meksiko Sitija, za vrijeme pandemije COVID-19, kada je njen grad od devet miliona stanovnika zauzeo drugačiji pristup od onoga koji je Lopez Obrador provodio na nacionalnom nivou.

Dok je federalna vlada umanjivala značaj testiranja na koronavirus, Meksiko Siti je proširio testiranje. Uvela je ograničenja radnog vremena i kapaciteta restorana i prodavnica u vrijeme kada se virus ubrzano širio.