EVROPSKI ZELENI PLAN I BiH: Uništavanje rijeka u BiH nije i ne može biti alternativa gašenju termoelektrana

Prije nego što je ponovo izabrana za predsjednicu Evropske komisije Ursula von der Leyen je u Evropskom parlamentu održala dug govor izlažući svoje planove za novi mandat. Pored ostalog je istakla da je tokom njenog prethodnog mandata puno urađeno na “Novom zelenom dogovoru“ u okviru plana Evropske unije da uspori efekte klimatskih promjena, najavljujući da će i tokom narednog mandata nastaviti aktivno raditi “prema utvrđenim planovima“. Prema zvaničnim stavovima EU budućnost Europe ovisi o zdravom planetu, a zemlje EU su predane postizanju klimatske neutralnosti do 2050. i ispunjenju svojih obaveza na temelju Pariškog sporazuma. Europski zeleni plan strategija je EU-a za postizanje tog cilja za 2050.

Usvajanjem evropskog zakona o klimi politička ambicija EU da postigne klimatsku neutralnost do 2050. postala je i pravna obveza, a članice su se obavezale da će do 2030. smanjiti neto emisije stakleničkih plinova u EU za najmanje 55 odsto u odnosu na razine iz 1990. S obzirom da se neke članice EU i regiona više oslanjaju na fosilna goriva ili imaju industrije s visokim emisijama ugljika u kojima je zaposlen znatan broj ljudi, EU je uveo i mehanizam za “pravednu tranziciju“ koji predviđa financijsku i tehničku podršku regijama koje su najviše pogođene prijelazom na niskougljično gospodarstvo za šta je u periodu od 2021. do 2027. planirana pomoć u iznosu od 55 milijardi eura.

Klimatska i ekološka kriza

Evropski zeleni plan predstavlja strategiju održivog razvoja Evropske unije za 21. vijek i vodeća je strategija EU za borbu protiv klimatskih promjena. Po Von Der Leyen to je “naša nova strategija rasta koja daje više nego što oduzima. U planu je opisano kako ćemo preobraziti naš način života i rada te proizvodnje i potrošnje kako bismo zdravije živjeli i inovativnije radili. Svi možemo sudjelovati u tranziciji i imati koristi od mogućnosti koje ona donosi. Ako krenemo prvi i djelujemo brzo, pomoći ćemo našem gospodarstvu da bude svjetski predvodnik. Odlučno smo naumili u tome uspjeti zbog našeg planeta i sveg života na njemu, zbog europske prirodne baštine i biološke raznolikosti, zbog naših šuma i naših mora. Kad ostatku svijeta pokažemo da je moguće biti održiv i konkurentan, moći ćemo uvjeriti druge zemlje da slijede naš primjer.“

Prema Fransu Timmermansu (izvršni potpredsjednik EK u prethodnom mandatu): “Proživljavamo klimatsku i ekološku krizu. Europski zeleni plan prilika je za poboljšanje zdravlja i dobrobiti naših građana kroz preobrazbu našega gospodarskog modela. Razradili smo plan kako smanjiti emisije, poboljšati stanje prirodnog okoliša, zaštititi divlje životinje, stvoriti nove gospodarske mogućnosti i poboljšati kvalitetu života naših građana. U tome svi imamo važnu ulogu. Ta će preobrazba obuhvatiti sve industrije i sve zemlje. K tome, naša je odgovornost osigurati da ta tranzicija bude pravedna tranzicija i da u provedbi europskog zelenog plana nitko ne bude zanemaren.“

Zemlje balkanskog regiona podržale su ovaj plan u Sofiji 2020. godine, kao “novu strategiju razvoja koja podržava prelazak tradicionalnih ekonomskih modela u održivu ekonomiju. Plan je utemeljen u Ekonomskom i Investicijskom planu Evropske unije za Zapadni Balkan koji nastoji potaknuti dugoročni ekonomski oporavak regiona i harmonizaciju sa EU praksama“. Strategija obuhvata dekarbonizaciju (klima, energija, mobilnost), kružnu ekonomiju, smanjenje zagađenja vode, zraka i tla, održivu proizvodnju hrane i ruralnih područja te zaštitu i oporavak biodiveziteta.

Zelena tranzicija

Lakić i Merlen potpisali Finansijski sporazum za realizaciju programa ‘Zelena tranzicija’

Početkom ove godine ministar energije, rudarstva i industrije Vlade Federacije BiH Vedran Lakić i vršitelj dužnosti stalnog predstavnika Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Bosni i Hercegovini Sylvain Merlen u Sarajevu su potpisali Financijski sporazum za provedbu strateškog programa Zelena tranzicija koji bi trebao predstavljati “bitan početak ostvarenja petogodišnje inicijative koju predvode vlasti u BiH uz podršku UNDP-a“, a cilj je uspostaviti sistemski pristup i jačati saradnju za provedbu zelene tranzicije u BiH, usklađene sa Zelenom agendom EU za Zapadni Balkan. Merlen je istakao da “program Zelena tranzicija predstavlja strateški okvir koji uključuje politike, regulative, investicije, inovacije i multisektorsku suradnju“.

Finansijski sporazum iznosi oko 1,83 miliona eura (s jednakim doprinosima UNDP i Ministarstva), a sredstva su namijenjena, kako je saopćeno iz FMERI-ja, “razvoju sektorskih strategija i dokumenata u Federaciji BiH, izgradnji kapaciteta i podizanju svijesti. Sporazum, također, uvodi shemu podrške transformaciji poslovanja najmanje 100 kompanija u BiH (s prioritetom na one koje vode žene) u metalnoj, drvnoj, tekstilnoj i građevinskoj industriji i proizvodnji plastike, primjenom kružnih praksi i pripremom za zelenu financijsku podršku. Pored toga, te kompanije će dobiti prilagođenu tehničku podršku kako bi se pripremile za usklađivanje sa zahtjevima EU-a za uvođenje mehanizma za oporezivanje proizvoda koji su proizvedeni s visokim emisijama ugljika (Mehanizma za prilagodbu ugljika na granici – CBAM), a koji će se primjenjivati i na BiH.“ Ovaj program će trajati do maja 2028, a njegovu provedbu nadzirat će Ministarstvo.

Po ministru Lakiću “dekarbonizacija i energetska tranzicija su strateški prioriteti Ministarstva i Vlade Federacije BiH, uključujući reformu i inoviranje postojećih normativnih okvira te izradu dugoročne energetske strategije od 2024. do 2035. godine. Taj proces, usprkos svojim složenostima, zahtijeva značajna ulaganja kako bismo ubrzali zelenu i pravednu tranziciju u cijeloj zemlji“.

Strateške smjernice

Foto: PR / Javno-privatni dijalog: Zelena tranzicija kao ključni faktor za razvoj BiH privrede

Krajem prošle godine u Mostaru je održan skup, koji su sufinansirali Evropska unija i Vlada SR Njemačke, na kome su učestvovali predstavnici Vlade FBiH iz tri ministarstva, kantonalne vlade HNK, te privatnog sektora nevladinih organizacija za podršku poslovnoj zajednici, kao i predstavnici Privredne i Obrtničke komore FBiH. Na skupu se diskutiralo i o strateškim smjernicama za kreiranje javnih politika usmjerenih ka podsticanju zelene tranzicije. Učesnici su naglasili važnost sinergije razvoja sa prirodnim resursima, ističući prednost takvog pristupa nad isključivom eksploatacijom tih resursa. 

Adis Fajić, koordinator za FBIH (FMRPO), na skupu je rekao: “U današnje vrijeme na svjetskom tržištu se ne gleda samo što neko poduzeće proizvodi, nego se posmatra i kako posluje, da li se u proizvodnji štiti okoliš i da li ona ima negativan uticaj na čovjeka. FMRPO ukazuje na potrebu da se što više mjera usmjeri na stvaranje stimulativnog ambijenta za zelenu tranziciju. Značajno je povećano izdvajanje za podsticaje. Također je neophodno stvoriti zakonske i strateške pretpostavke da bi poduzeća mogla ući u procese tranzicije.”

Predstavnici privatnog sektora istakli su da su zainteresirani za stvaranje baze podataka eksperata koja će im omogućiti uvid u raspoložive resurse kada se odluče implementirati zelena rješenja. Monika Papić iz preduzeća Emerus smatra da “kako bi se ostvarili ciljevi tranzicije za čistu energiju potrebna je veća sinergija rada sa obrazovnim institucijama kako bi se tržište rada prilagodilo izazovima kojima su izloženi mali i srednji poduzetnici“.

Dok predstavnici bh. vlasti, s jedne strane ispunjavaju uvjete EU, s druge strane čini se da u praksi svjedočimo zloupotrebama ovoga plana kroz ekspanziju izgradnje hidrocentrala i mini hidrocentrala u BiH koje ozbiljno prijete okolišu a koje se pravdaju kao alternativni izvori energije ugljenu i termoelektranama.

Katastrofalan primjer

Foto: Facebook

Jasminka Bjelavac iz sarajevskog ureda Fondacije Heinrich Böll kaže: ”Kod nas još uvijek postoji tendencija da će naše elektroprivrede da dekarboniziraju Bosnu i Hercegovinu. To nigdje nije bilo na svijetu, pa neće vjerovatno ni kod nas.” Ona objašnjava da ova fondacija “stavlja fokus ne samo na problem, već i na prilike, te zato pričamo o nečemu što se zove građanska demokratija, odnosno građanska energija. Energetika je bila oduvijek jedan od zanimljvijih kolača oko kojeg su se političari borili…“

Bjelavac ističe da je zajedno s partnerskim nevladinim organizacijama Fondacija uključena u brojne teme koje se tiču zelenih politika, a one obuhvataju širok spektar aktivnosti poput: podizanja svjesnosti javnosti i uticanja na donosioce odluka o kvalitetu zraka, povezivanju kvaliteta zraka sa ljudskim pravima, pravu na vodu, zaštiti okoliša, energetskoj demokratiji, građanskoj energiji.

Još 2019. godine DW je objavio da se u BiH uz postojanje brojnih hidrocentrala planira izgradnja čak 186 novih čime se neminovno mijenja ekološka ravnoteža. Uz to je došlo do ekspanzije u izgradnji mini hidrocentrala kome su se usprotivili brojni aktivisti, a zaštiti rijeka u BiH pridružila se i velika holivudska zvijezda Leonardo di Caprio.

Na najnoviji “katastrofalan“ primjer prije nekoliko dana ponovo je upozorila Fondacija Atelje za društvene promjene ukazujući na ugroženost Neretve i njene okoline zbog gradnje hidrocentrale Ulog. Robert Oroz, ekološki aktivista: “Od brane do strojare probijen je tunel kroz brdo. Voda neće više ići koritom nekih možda 3-4 kilometara. To je učinjeno da bi se proizvelo više energije. Na potezu od brane do strojare primjetno je da je tu rijeka gotovo uništena. Sve negativno i negativan utjecaj će se dešavati na teritoriji FBiH, a sve dozvole su dobili od RS“, zbog čega aktivisti ovu borbu nastavljaju preko Pravobranilaštva BiH.

Foto: Fondacija ACT

Sličnih primjera u BiH nažalost ima još jako puno što potvrđuje da je ekološka svijest na punoj manjoj razini od interesne i profita. No, bogatstvo rijeka je zajedničko dobro koje se mora zaštiti i ostaviti generacijama koje dolaze, i nikako nije dio evropskog zelenog plana, čak suprotno. Nastavak uništavanja rijeka i njihovog prirodnog okruženja dugoročno može imati puno veće posljedice od rada termoelektrana koje bi se postepeno trebale gasiti uz pronalaženje alternativnih izvora energije što nikako ne može biti ekološkim katastrofama, odnosno uništavanjem rijeka.