Koju ‘naročitu ekonomsku korist’ ima BiH da Rusu Litovčenku da državljanstvo?

Ime ruskog državljanina Mihaila Litovčenka (Mikhail Litovchenko) našlo se na dnevnom redu Vijeća ministara Bosne i Hercegovine 31. jula ove godine.

Razlog – dobijanje državljanstva BiH, uz obrazloženje da je riječ o “osobi od naročite koristi u oblasti ekonomije”.

Ova izvršna institucija se, međutim, nije izjašnjavala o tome, potvrdila je za Radio Slobodna Evropa (RSE) ministrica civilnih poslova BiH, Dubravka Bošnjak.

Najavila je da će o tome biti riječi “narednog puta”.

Upravo ovo ministarstvo je uputilo na dnevni red inicijativu da Litovčenko dobije bh. državljanstvo.

Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine dostavilo je RSE nekoliko informacija o Litovčenku, navodeći da je on osnivač i direktor firme “Turističke inovacije” u Banjaluci.

Pojasnili su da je preporuka da Litovčenko dobije državljanstvo BiH stigla od Privredne komore Republike Srpske (RS), te da ju je ministarstvo, u skladu sa zakonom, proslijedilo državnoj vladi na odlučivanje.

Prema podacima koje je utvrdio RSE, uvidom u registar LRC bonitetne agencije, nema dokaza da Litovčenko uspješno posluje u BiH, niti da predstavlja naročitu korist za ekonomiju BiH.

RSE je utvrdio da Litovčenko nije investirao značajna sredstva u BiH, niti da zapošljava veći broj osoba, kako je predviđeno zakonima.

Inače, Vijeće ministara BiH je do sada državljanstvo dodjeljivalo brojnim “vlasnicima ili rukovodiocima u firmama koje su investirale značajna sredstva u BiH ili zapošljavaju značajan broj radnika u BiH”.

Ova institucija ne mora nikome obrazlagati svoje “diskrecijske odluke” o prijemu stranaca u državljanstvo ove zemlje po hitnom postupku.

Ko je Mihail Litovčenko?

U registru LRC bonitetne agencije se navodi da je Litovčenko osnovao firmu u Banjaluci 27. februara ove godine. Nema podataka o poslovanju firme “Turističke inovacije”, niti o broju zaposlenih.

Navodi se da firma ima dva bankovna računa i da je registrovana na adresi Ulica Sime Šolaje broj 1a.

RSE je utvrdio da firma na toj adresi nema kancelariju niti zaposlenih.

“Firma Turističke inovacije ovdje ima sjedište na ovoj adresi, ali tu samo prima poštu”, objasnila je službenica, koja se nije željela predstaviti, na ulazu u zgradu u kojoj je smješten veći broj firmi.

Osim banjalučke, Litovčenko je vlasnik i firme “Express consulting” u Sarajevu.

Firma je, uvidom RSE u registar LRC bonitetne agencije, registrovana za pružanje kancelarijskih i administrativnih usluga.

U protekle tri godine je imala promet od oko 120.000 maraka (oko 60.000 eura) a ukupan profit firme je, prema istom izvoru, manji od 1.500 eura.

Kao sjedište sarajevske firme je navedena ulica Halilovići 10. Na toj adresi je trospratna poslovna zgrada, smještena u industrijskoj zoni grada.

Na ulazu u zgradu je za RSE rečeno da ova firma na tom mjestu ne posluje već duže od godinu dana.

Generalni direktor ove firme je bio Kemal Muratović. On je Litovčenku firmu prodao, u skladu sa poslovnim uslugama koje Muratović već godinama pruža.

Muratović: Litovčenko sa porodicom u Hrvatskoj

RSE je pokušao kontaktirati Litovčenka posredstvom Kemala Muratovića, koji je za RSE rekao da je njegov bivši klijent “odbio bilo kakvu komunikaciju, uz obrazloženje da vaš medij nije nezavisan i ne informiše objektivno”.

Muratović je, inače, vlasnik kompanije “Express invest” koja se, kako kaže za RSE, bavi “privlačenjem stranih investicija”, naročito onih iz zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza.

Putem internet platforme “Bosanski lonac”, kako je utvrdio RSE, reklamira usluge koje pruža. Riječ je o platformi koja tvrdi da okuplja 90.000 registrovanih članova koji se bave aktivizmom i preduzetništvom mladih u regiji.

“Otvaranje firme je dug i mukotrpan proces”, navodi se u Muratovićevoj reklami, a kao rješenje budućim klijentima se nudi kupovina “čiste i 100 posto provjerene firme, administrativno-pravne i računovodstvene usluge, te ‘virtualni office'”.

Muratović kaže da je imao još pet registrovanih firmi na svoje ime, od kojih je jednu, “Express consulting”, prodao Mihailu Litovčenku u septembru 2022. godine. Na osnovu toga, kaže on, ovaj ruski državljanin do sada je dobio dvije radne i boravišne dozvole u BiH.

Mihail Litovčenko, kako kaže Muratović, je trenutno sa porodicom u Hrvatskoj, gdje, također, posjeduje firmu.

Objašnjava da je Litovčenko dostavio potvrdu ruskih vlasti da nije osuđivan, te da se protiv njega u Ruskoj Federaciji ne vodi nikakav krivični postupak.

“Rekao mi je da žele živjeti i raditi u BiH. Tu planira pokrenuti posao u oblasti turizma, uključujući i kreiranje online aplikacije za rezervaciju smještaja i obilaska turističkih destinacija u BiH”, navodi Muratović.

Dodaje, da, nakon što je prodao firmu, ne učestvuje u poslovanju firme Mihaila Litovčenka u Sarajevu koja je, kako kaže, posljednjih godinu dana “zanemarena”.

“Nije uspio dobiti preporuku Privredne komore u Federaciji BiH, kako bi o njegovom zahtjevu za državljanstvu, kao osobi od naročite koristi, raspravljalo Vijeće ministara BiH”, objašnjava Muratović.

Privredna komora Federacije BiH je Litovčenku, prema Muratovićevim riječima, tražila dodatne dokumente, pa je on osnovao firmu u Banjaluci.

Nedugo nakon osnivanja kompanije u Banjaluci, Privredna komora RS je dala preporuku Litvovčenku, bez koje Vijeće ministara ne bi ni razmatralo njegov zahtjev za državljanstvom.

Kako je Litovčenko postao ‘osoba od naročite koristi u oblasti ekonomije'?

Iz Privredne komore RS nije stigao odgovor na upit RSE zbog čega su preporučili ovog ruskog državljanina za dobijanje bh. državljanstva, te zašto smatraju da se radi o “osobi od naročite koristi u oblasti ekonomije”.

Predsjednik entitetske komore Pero Ćorić u telefonskoj poruci je rekao da je u inostranstvu, te proslijedio RSE na svog saradnika, koji je obećao dostaviti odgovor.

Međutim, do objave teksta odgovor nije stigao.

Služba za poslove sa strancima, čija je zakonska obaveza da provjerava strane državljane, također, nije odgovorila na pitanje RSE da li je urađena provjera Mihovila Litovčenka, što spada u zakonsku nadležnost ove službe.

Litovčenko nije bio ni predmet provjera Agencije za istrage i zaštitu Bosne i Hercegovine (SIPA), potvrđeno je za RSE iz ove policijske agencije.

Procedura za dobijanja državljanstva BiH

Prema postojećem zakonu, stranac može u Bosni i Hercegovini zatražiti državljanstvo tek nakon što provede najmanje tri godine sa dozvolom za trajni boravak.

Neki od uslova su da ne predstavlja prijetnju po BiH, da dovoljno poznaje pismo i jezik, da nije protjeran iz neke zemlje zbog bezbjednosnih razloga ili osuđivan na duže od tri godine zatvora.

Međutim, postoje i izuzeci za osobe koje državna vlast prepozna kao posebno važne i koriste u oblastima poput ekonomije, sporta, kulture ili nauke.

Prema pravilniku, koji su kao podzakonski akt državni ministri donijeli 2009. godine, neophodno je da odluku o takvom prijemu u državljanstvo BiH jednoglasno podrže svi ministri.

Da bi ministri uopšte razmatrali zahtjev za državljanstvo za osobu koja se smatra “od naročite koristi za BiH”, preporuku mora dati neka od nadležnih institucija, poput ministarstva, entitetske vlade, ili u ovom slučaju privredne komore jednog od dva bh. entiteta.

Među onima koji su do sada dobili bh. državljanstvo su ruski ili turski biznismeni, koji se smatraju bliskim predsjednicima Rusije i Turske, Vladimiru Putinu i Redžepu Tajipu Erdoanu (Recep Tayyip Erdogan), kao i čelnicima političkih partija u BiH.

Naročito značajni i počasni građani

Državljanstvo BiH se može steći i brakom s državljaninom BiH, ali je procedura drugačija i o dodjeli državljanstva ne mora glasati Vijeće ministara. Osoba može lično podnijeti zahtjev nakon pet godina braka, a mora imati stalni boravak u BiH.

Što se tiče djeteta čiji roditelj ima državljanstvo BiH, ono mora imati privremeni ili stalni boravak u BiH. Ako ima više od 14 godina, mora lično dati pristanak.

Ministarstvo civilnih poslova BiH, vlade entiteta Federacije BiH i RS, te Brčko distrikta BiH, kao treće administrativne jedinice, mogu dati Vijeću ministara BiH preporuku za naturalizaciju stranca, čime se procedura ubrzava.

Preporuku mogu dati i Olimpijski komitet BiH, te sportski savezi koji su registrovani na nivou BiH.

Inicijativu o prijemu u državljanstvo može jednoglasnom odlukom pokrenuti i tročlano Predsjedništvo BiH, ali u tom slučaju se oni zovu “počasnim državljanima”.

Najpoznatiji počasni državljanin BiH je Bono Vox, pjevač grupe U2, kojem je pasoš BiH uručen 23. septembra 1997. godine uoči koncerta u Sarajevu.