AMARILDO MULIĆ IZ ‘UNSKIH SMARAGDA’ ZA ‘SB’: Hrvatska nije uključila nijednu instituciju BiH za gradnju na izvoru Une, niko zdrave pameti ne bi uništio onu ljepotu

Na izvoru rijeke Une, zaštićenom hidrološkom spomeniku prirode u susjednoj Hrvatskoj, započeli su radovi na izgradnji minihidrocentrale. 

Tamo ispod padina planine Strabežnice, u mjestu Donja Suvaja u općini Gračac, izvire jedna od najljepših bosanskohercegovačkih rijeka koju su stari Rimljani ugledavši je prozvali “Una” – jedna, jedina. Unoljupci njen izvor nazivaju bajkom. Bajka i jeste, rijeka se rađa iz smaragdnog jezerceta okruženog gustom šumom i kamenim liticama, odakle cijelim svojim tokom teče do Save i očarava svojom ljepotom… I naumili su da tu ljepotu unište.

Izvor rijeke Une; Foto: Privatni album Amarilda Mulića

Izgradnju minihidrocentrale na vrelu Une započeo je privatnik, navode hrvatski mediji i aktivisti. Zbog početka radova na devastaciji Vrela, mještani organizirani oko udruženja “Una” iz Srba izašli su na proteste. Pridružili su im se i mještani pounlja, građani Krajine, kojima Una znaći život. Njenim uništenjem ili utjecajem na tok izgubili bi mnogo – rijeku koja navodnjava, hrani, rijeku na kojoj zarađuju za život.

Državni inspektorat Republike Hrvatske, nadležne inspekcije, i to građevinska, vodopravna, inspekcija zaštite okoliša, inspekcija zaštite prirode, inspekcija zaštite na radu i inspekcija rada obavile su uviđaj na vrelu Une slijedom kojeg je građevinska inspekcija utvrdila da je ishođena pravomoćna građevinska dozvola važeća kao i da je prijava početka građenja izvršena u zakonom propisanom roku. No, inspekcija zaštite okoliša utvrdila da prije ishođenja Izmjene i dopune lokacijske dozvole, nositelj zahvata nije od nadležnog Ministarstva zatražio mišljenje o potrebi provedbe postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja navedenog zahvata na okoliš o čemu je inspekcijsko postupanje je u toku, a traju i nadzori vodopravne i inspekcija zaštite na radu i rada.

Mještani su odlučni, spriječit će devastaciju vrela Une, i cijelog njenog toka.

Krajišnici ujedinjeni u odbrani Une

“Slobodna Bosna” kontaktirala je aktivistu, bivšeg direktora Nacionalnog parka Una, i člana Udruženja “Unski smaragdi Amarilda Mulića.

“Samim tim što nema ishodovanu studiju o zaštitu okoliša i ta lokacijska je upitna. Prije nego što smo krenuli na proteste, izvršena je prijava inspektoratu koji su izašli na teren, međutim zabrinjava njihova tromost ili sporost”, prokomentirao je Mulić.

“U međuvremenu investitor je nastavio sa devastacijom korita rijeke Une na tom lokalitetu i prekjučer je nakon tri dana pauze, nakon ovih protesta koji su bili u četvrtak, ponovo bager radio od 12 do 16 sati na kopanju korita. Bojimo se da će se radovi završiti, betonirati, a onda se inspekcija oglasiti kasnije po tom pitanju. U svakom slučaju, mi aktivisti Pounja, i sa jedne i druge strane granice, odlučni smo da nastavimo tu borbu, da vršimo pritisak prema vlastima i Hrvatske i EU, koje su i zvanično upoznate sa ovim, ali i na institucije BiH da se aktiviraju i ovaj problem stave u fokus kao broj 1”, rekao nam je Mulić.

Nacionalni park Una zvijezda turizma

“Svi problemi su na jednu stranu, Una na drugu. I mi, Krajišnici, možemo biti razjedinjeni po svim pitanjima ali kada je u pitanju Una tu smo jedinstveni. Isto tako i susjedi u Republici Hrvatskoj su svjesni tog značaja Une, ne samo vitalnog, nego i ekonomske vrijednosti što smo im mi kroz uspostavu Nacionalnog parka pokazali da je to jedini ispravan put i da je park kroz evo 13 godina od uspostave postao jedan od turističkih brendova Bosne i Hercegovine i postao je vidljiv u ekonomsko-tržišnoj vrijednosti u svijetu. Sve više Krajišnika, žive, rade i imaju primanja upravo zahvaljujući Nacionalnom parku, odnosno razvoju parka kojeg je nacionalni park potakao”, rekao je Mulić.

Kao bivšem direktoru Nacionalnog parka Una nije mu drago čuti da se uloga parka nastoji minimizirati pričama da se turizam u Krajini samo desio.

“Nije se turizam samo desio nego su svoj doprinos dali i pojedinci, udruženja, institucije, nevladine organizacije, pa ćemo samo ove godine imati oko 200 hiljada posjetilaca što je izuzetna cifra s obzirom na to da kad smo krenuli imali smo skromnih 2500 hiljade posjetilaca. Iz godine u godinu se na tome radilo i onima koji kažu da se turizam desio pitam zašto se ne dese druge stvari poput fabrike, dugoočekivanog aerodroma itd”, rekao je Mulić za “SB”.

Hrvatska nije uključila nijednu instituciju BiH

Za šutnju državnih institucija Mulić kaže da smo u političkom životu BiH naučili da kalkulišemo, ali da kada je u pitanju rijeka Una tu nema kalkulacija… 

“Rijeka Una za Krajišnike predstavlja život, ali nije to samo Nacionalni park. On je samo pokazao kuda ovaj kraj treba da ide – u zaštitu prirodnih resursa Une, Sane, naših ljepotica i njihovih pritoka koje im daju snagu. Te politike smatram da treba da prate interese države i ljudi sa ovih prostora”, rekao je Mulić navodeći da su prekršene neke međunarodne konvencije koje jasno govore da ako se gradi neki objekat u graničnom pojasu, onaj koji želi graditi mora uključiti i susjede.

“U ovom slučaju i hrvatske vlasti koje su davale dozvole nisu uključile ni jednu instituciju BiH, a međunarodne konvencije govore da čak uključivanje javnosti i s jedne i s druge strane granice je obavezno, da ljudi koji žive na ovim prostorima imaju javni uvid u planove koje neko želi sprovesti”, rekao nam je Mulić navodeći da ih ovdje nije bilo, kao ni u slučaju Trgovske gore.

“Smatram da kod Trgovske gore do sada nema raspoloženja da se obustavi proces skladištenja nuklearnog otpada na samo 500 metara zračne linije od BiH ili Une, i u tom kontekstu smatram da institucije BiH trebaju krenuti u proces međunarodne arbitraže ili spor po tom pitanju”, rekao je Mulić za “SB”.

Trgovska gora

Ipak, nada se da pošto je alarmirana javnost i uključena inspekcija, da će se donijeti rješenje da se zabrani dalja gradnja ovog projekta kojeg smatra “suludim”.

“Vi kada dođete i vidite tu ljepotu, smatram da niko zdrave pameti i imalo ekološki osviješten ne bi skrnavio takvu prirodu. A neće se uništiti samo izgled izvora, već se i tok mijenja, te će utjecati na biodiverzitet, priobalnu floru i faunu, ali i klimatske promjene zbog čega bismo mogli imati dodatne probleme, jer čovjek to radi svojom devastacijom”, rekao je Mulić navodeći da niko ne spominje da je područje Une kraško tlo i da voda ne može naći drugi put zbog čega možemo izgubiti jedan dio toka rijeke Une.

Kao bivši direktor Nacionalnog parka potvrdio nam je da su postojale namjere i da se minihidrocentrale grade i u okviru tog zaštićenog područja, tačnije 2008. i 2015. godine kada je Gradsko vijeće Grada Bihaća dalo saglasnost.

Podsjeća da su i tada aktivisti i vladin sektor se uspjeli izboriti da se saglasnost poništi, iako nisu bili ni nadležni da ga daju jer se radi o zaštićenom području.

(S. H.)