Zenički rudnik s milionskim dugovima ne radi, rudari bez svjetla na kraju tunela

Ne vadi se ugalj, dvije plate kasne, po svemu sudeći će i treća, a dugovanja radnicima za poreze i doprinose se mjere milionima.

Takva je trenutna situacija u Rudniku mrkog uglja (RMU) Zenica, u centralnoj Bosni i Hercegovini (BiH).

Ugalj se u RMU Zenica vadio od 1880. godine, do 7. marta ove godine i obustave proizvodnje u jami Raspotočje, jedine koja je do tada bila aktivna.

Za rudnik, koji je u vlasništvu Javnog preduzeća Elektroprivreda BiH, planirano je zvanično zatvaranje, za šta je potrebno donijeti poseban zakon u Parlamentu Federacije BiH, jednog od dva bh. entiteta.

Od oko 600 zaposlenih u RMU, još oko 200 ide na posao, te radi na inspekciji i održavanju opreme koja se nalazi u rudniku, dok je oko 400 trenutno “na čekanju”, i trebalo bi da primaju zakonski minimalac od 619 maraka (oko 315 evra).

Ipak, niko od njih nije primio platu ni za maj ni za jun, a kako kažu u Sindikatu, već je prošao i juli, treći mjesec za koji trebaju dobiti primanja.

“Ovi ljudi koji rade su u teškoj situaciji i svi su oni zaduženi, tri mjeseca jednostavno dolaziti na posao, imate ogromne troškove. Eskalacija svakog sata može da uslijedi, poduzimaćemo vjerovatno neke naredne korake, da jednostavno od odgovarajućih struktura tražimo rješenje za ove probleme koje imamo”, kaže Nedžad Duraković, v.d. predsjednika Sindikata RMU Zenica, za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Sinan Husić, predsjednik Saveza sindikata radnika rudnika Federacije BiH, izjavio je za RSE da su pronađena sredstva za majsku platu, koja bi trebalo da bude isplaćena rudarima narednih dana, ali će rudarska primanja do daljnjeg biti upitna.

“Ono što nama stvara ogromne probleme jeste što mi u ovom trenutku nemamo potpuno preciziran izvor iz koga se vrši isplata plata radnicima RMU Zenica za tekuće mjesece”, istakao je Husić.

Osim što je uprava preduzeća radnicima dužna nekoliko mjesečnih primanja, od 2010. im nije uplaćivano ni zdravstveno ni penziono osiguranje.

“Ljudi su svi ti u godinama, ne mogu započeti novi radni staž, i ostvariti neke druge penzije, oni su tu dali sve od sebe na tom rudniku, dali maltene svoj život i radni vijek, jednostavno u ovom trenutku mi niti imamo izlaza u smislu daljeg finansiranja, jednostavno – šta će biti sa stažom. Nemamo, što se kaže, svjetlo na kraju tunela”, rekao je Duraković.

Kako se snalaze rudari?

U rudarskom Sindikatu ističu da oni nisu bili za zatvaranje, ali su se pomirili sa odlukom menadžmenta, te da sada za rudare žele ostvariti “minimum onog što je dostojanstvo za čovjeka”.

Nedžad Duraković ističe da su između radnika visoke tenzije.

“Svaki dan imamo sukobe maltene na ličnom nivou. Dolazite na posao i tu svako donosi neke informacije, dezinformacije, znate kako, dođete kod kuće, pita vas supruga šta, kako, dođete na posao, imate neke zadatke, ne znate kako, šta sutra, dijete… to je jedno izuzetno teško stanje”, priznaje Duraković.

Razmišljali su i o potpunom prekidu rada, ali su svjesni da u tom slučaju “propada i oprema, propada sam rudnik”, te da može i Zenica biti ugrožena zato što su jame rudnika vrlo blizu gradu.

“Tih 200 ljudi održavaju jamu. Održavaju provjetravanje jame, jamskih prostorija, i odvodnju jame. Jer postoji u jamama, i jednoj i drugoj, izuzetno skupa oprema, koja će u procesu konačne odluke zatvaranja pratiti projekat izvlačenja te opreme”, pojašnjava Duraković.

Osim plata, radnicima nisu uplaćivani ni porezi ni doprinosi za prethodnih 13-14 godina, a od čekanja da se ta sredstva uplate, odustalo je 15 ljudi koji su napustili rudnik.

“Oni su bili prinuđeni da napuste, dali su otkaz, pronalaze sebi poslove. Možda je i cilj vladajućih struktura i svega, da ovako pritiskom, bez plate, dolaskom na posao, jednostavno da se smanji taj broj ljudi koji su na platnom spisku rudnika”, rekao je Duraković.

Nakon zatvaranja rudnika, plan za zaposlene je, kako objašnjava Duraković, da dio njih bude penzionisan, dio premješten na radna mjesta u obližnje rudnike, dok bi jedan dio ostao bez posla.

Planovi za RMU Zenica

U Savezu sindikata radnika rudnika FBiH, kažu da je u dogovoru sa federalnim Ministarstvom energije, rudarstva i industrije riješeno pitanje majske plate, te da bi u narednim danima trebalo da bude održan sastanak predstavnika resora rudarstva, EP BiH i sindikata, da se odluči kako dalje.

“Po prvi puta se suočavamo sa zadatkom da treba izvršiti zatvaranje jednog kompletnog rudnika, ne samo neke pogonske jedinice u nekom od rudnika”, istakao je Sinan Husić.

On dodaje da su drugi rudnici izrazili interesovanje za opremu RMU Zenica, ali da se mora razraditi projekat vađenja i preuzimanja te opreme.

Sanel Buljubašić, generalni direktor Elektroprivrede BiH, kaže za RSE da su oni ranije pokušavali da revitalizuju proizvodnju, da RMU Zenica bude samoodrživ, ali u tome nisu uspjeli.

“Od septembra do januara, Rudnik Zenica je bio u minusu 15 miliona maraka. Samo za plate je potrošeno preko 10 miliona, ukupan prihod su imali 3,2 miliona”, navodi Buljubašić.

Kaže da se trenutno pregovara sa Svjetskom bankom o kreditnom zaduženju, koji bi “pokrilo” primanja rudara do zatvaranja rudnika.

Dodaje da je menadžment RMU Zenica obećao da će završiti projekat zatvaranja rudnika do kraja jula, ali da su tražili produženje roka od 15 dana.

“Ulažu se maksimalni napori da se iznađe rješenje za rudare u rudniku Zenica, da se ta jama, odnosno rudnik, konačno privede zatvaranju, da se iznađu sredstva da se svim rudarima plate obaveze po pitanju i plata i doprinosa u ovom periodu, dosadašnjem periodu i narednom periodu dok bude trajao proces zatvaranja rudnika”, izjavio je Buljubašić.

On ističe da ukupna dugovanja RMU Zenica iznose oko 200 miliona KM (oko 102 miliona evra).

U kojoj fazi je zakon?

Kadrija Hodžić, predsjednik Odbora za energetiku, rudarstvo i industriju Predstavničkog doma federalnog Parlamenta, kaže za RSE da do danas nikakav zakon o zatvaranju RMU Zenica nije stigao u ovo zakonodavno tijelo.

Prema njemu, takav zakon je kontradiktoran i u praksi nepotreban – ali da entitetska Vlada “vjerovatno ima logično obrazloženje” za njega.

“Već postoji Zakon o stečaju i Zakon o finansijskoj konsolidaciji. Ovaj potonji je dovoljno prostran za eventualni program sanacije rudnika”, ocijenio je Hodžić.

Iz entitetskog Ministarstva energije, rudarstva i industrije nije odgovoreno na upit RSE o budućnosti RMU Zenica, dok se ministar Vedran Lakić nije javljao na telefon.

Direktor RMU Zenica Mensur Hukić kratko je rekao za RSE da mu treba dozvola nadležnih, konkretno Elektroprivrede BiH za izjavu, ali je kazao da “nema ništa novo” u situaciji sa rudnikom.

Sinan Husić iz saveza rudarskih sindikata ističe da je radna verzija zakona poslata na potrebne adrese, te da očekuje da bi on već u septembru mogao biti u parlamentarnoj proceduri.

Dodaje da će problem doprinosa biti riješen kada se usvoji zakon o zatvaranju rudnika.

“Zna se da su se kroz određene aranžmane obezbijedila finansijska sredstva u visini od 34 miliona evra koja će biti upotrijebljena, a vezano za uvezivanje staža radnicima RMU Zenica”, kaže Husić.

Kraj nakon više od 140 godina rudarenja

Direktor Elektroprivrede BiH ističe da proizvodnja zeničkog rudnika, koji je radio više od 40 godina, nije bila značajna za njih posljednjih godina.

“Osim smanjene proizvodnje i kvalitet uglja je, da tako kažem, jako loš, ispod 9.000 kalorija”, rekao je Sanel Buljubašić.

On dodaje da su zbog toga podržali proizvodnju uglja u tuzlanskom Rudniku Kreka, kao i u Rudniku Kakanj.

I u federalnom sindikatu kažu da je nije bilo moguće izbjeći zatvaranje, jer je “ležište devastirano”, a energetska vrijednost uglja nedovoljna.

Prema podacima regionalnog ekonomskog registra LRC BIS o prihodima RMU Zenica, njegovi prihodi od prodaje su u konstantnom padu posljednjih pet godina.

U istom periodu, česti su bili i rudarski protesti zbog kašnjenja plata.