Snažan oporavak Tokijske burze, blagi oporavak dolara

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bez japanskih oko 6.00 sati bio je u plusu oko tri posto.

Istodobno, Nikkei indeks bio je u plusu čak 10,47 posto, u potpunosti izbrisavši gubitke od dana prije, kada je potonuo 12,4 posto i zabilježio najveći dnevni postotni gubitak od Crnog ponedjeljka 1987. zbog straha investitora da bi SAD mogao utonuti u recesiju zbog slabih pokazatelja o zapošljavanju i industrijskoj aktivnosti u srpnju.

Korekciji cijena dionica na Tokijskoj burzi jučer je pridonijelo i postupno zaustavljanje tzv. vezane trgovine, u kojoj investitori uzimaju kredite u japanskoj valuti, koja je dosad bila jeftina a kamatne stope u Japanu ultraniske kako bi financirali kupnje rizične imovine s visokim prinosom u ostatku svijeta.

Dodatno, prošloga tjedna Bank of Japan podigao je kamatne stope na 0,25 posto, razinu koja u toj zemlji nije zabilježena proteklih 15 godina te najavila da će smanjiti izdašne kupnje državnih obveznica, a prema riječima stratega pri Daiwa Securitiesu Kenji Abea, to je uplašilo tržište da središnja banka možda prebrzo zateže monetarnu politiku.

– Kolaps u ponedjeljak podsjetnik je da je gotovo nemoguće diverzificirati rizik dionica po regiji ili po sektoru ili načinu ulaganja tijekom velikih korekcija ili medvjeđih tržišta. Prilike će se opet pojaviti, ali po našem mišljenju, u ovom je trenutku prerano uskočiti (natrag na tržište), rekao je Stephen Dover, glavni tržišni strateg i voditelj Franklin Templeton instituta u Franklinu Templeton.

I ostale azijske burze jutros se oporavljaju, pri čemu je južnokorejski Kospi u plusu 4, 3 posto, australski ASX za 0,44 posto, hongkonški HSI za 0,46 posto, a indeks šangajske burze za 0,04 posto.

Tečaj dolara ‘liže' rane

Na deviznim tržištima u tečaj dolara ‘liže rane' od dana prije. Dolarov indeks, koji mjeri izvedbu američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, blago se oporavio s jučerašnje najniže razine u posljednjih sedam mjeseci od 102,15 bodova. Trenutačno je u plusu 0,12 posto, na 102,81 bod.

Pritom je tečaj dolara jutros ojačao prema jenu za 0,73 posto, na 145,22 jena, nakon što je dan prije potonuo za 1,5 posto, na 141,675 jena.

Američka valuta smanjila je svoje gubitke i prema još jednoj sigurnoj valuti u neizvjesnim vremenima – švicarskom franku, ojačavši 0,34 posto, tako da se frankom trguje po 0,8552 franka, dok prema euru gotovo da i nije bilježila promjene, pa euro stoji 1,095 dolara.

Prošlotjedni slabiji od očekivanja američki makroekonomski pokazatelji, kao i razočaravajuće zarade dijela velikih tehnoloških kompanija i pojačane zabrinutosti zbog situacije u kineskom gospodarstvu izazvali su globalne rasprodaje dionica i valuta koje nose visoke prinose.

Također, tečaj jena ojačao je s najniže razine u 38 godina prema dolaru, na kojoj je bio početkom srpnja, za otprilike 10 posto i zahvaljujući podizanju kamatnih stopa u Japanu prvi put u 17 godina, što je smanjilo vezanu trgovinu. U ponedjeljak je globalni bijeg iz rizične imovine krenuo iznenađujuće brzim tempom.

– Rasprodaje koje se manifestiraju divljim promjenama na valutnim tržištima oštre su i brze, ali obično vrlo kratkog vijeka. Tržišta su očito nervozna zbog različitih puteva kojima idu središnje banke, što dovodi do velike volatilnosti, tumači Jamie Cox, izvršni partner u Harris Financial Group.

Tržišta sada očekuje da će Fed sniziti kamatne stope do kraja godine za 109 baznih bodova, a pritom očekuju da ih već u rujnu snizi za pola postotnog boda.

– Održavamo određeni stupanj smirenosti jer ne očekujemo nikakvu pretjeranu reakciju čelnika središnje banke. Očekujemo da će predsjednik Feda Jerome Powell dati jasnije smjernice na ovogodišnjem ekonomskom simpoziju u Jackson Holeu kasnije u kolovozu, rekao je Christian Scherrmann, ekonomist u DWS-u.

Na naftnim tržištima cijene barela su porasle, pri čemu je barel Brenta na londonskoj burzi u plusu 1,65 posto, na 77,56 dolara, a WTI-ja na američkom tržištu za 1,86 posto, na 74,3 dolara.

Oporavak europskih burzi nakon brutalne korekcije

Europska dionička tržišta u utorak su se počela oporavljati nakon pada na najnižu razinu u pet mjeseci dan ranije, prateći tako oporavak na azijskim burzama, a oporavku su pridonijeli i dobri poslovni rezultati nekolicine kompanija.

Paneuropski STOXX 600 indeks bio je oko 9,30 sati u plusu 0,82 posto, na 491 bodu, nakon što je jučer potonuo za više od dva posto. Pritom je najviše porastao turistički sektor, za 1,67 posto, a oporavile su se i bankarske dionice.

Istodobno, londonski Ftse indeks porastao je 0,43 posto, na 8.043 boda, frankfurtski DAX za 0,74 posto, na 17.467 bodova, a pariški CAC za 0,27 posto. na 7.167 bodova.

Globalne burze u ponedjeljak su zabilježile oštru korekciju cijena, potaknutu razočaravajućim srpanjskim izvještajem o zapošljavanju u SAD-u prošlog petka, koji je potaknuo strahove od šireg gospodarskog usporavanja. Ali, u utorak su, čini se, investitori odbacili te zabrinutosti te se tržišta dionica oporavljaju.

Terminski indeksi na Wall Streetu porasli su tijekom noćnog trgovanja, a dobitke su ostvarile i azijske burze. Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks skočio 10,23 posto, na 34.675 bodova, zabilježivši tako najbolju dnevnu izvedbu još od listopaa 2008. godine, čime je tako nadoknadio jučerašnji gubitak od 12,4 posto.

Na europskim burzama rast turističkog dioničkog sektora potaknula je dionica InterContinental Hotela, sa skokom cijene za 2,1 posto, nakon što je Holidday Inn izvijestio o rastu poslovnih rezultata u prvih šest mjeseci.

Najveća pojedinačna dionica bila je ona talijanske banke Monte dei Paschi di Siena, sa skokom cijene ta 8m2 posto nakon što j banka podigla svoju prognozu zarade.

Strah od recesije prodrmao Wall Street i spustio indekse za 3 posto

Na Wall Streetu u ponedjeljak dionički indeksi zabilježili su najveći dnevni postotni pad od srpnja 2022., potonuvši oko tri posto nakon nastavka vala prodaja dionica koji je krenuo prošloga tjedna zbog straha investitora od moguće recesije u američkom gospodarstvu, a fokus prodaja bio je na ‘Sedam veličanstvenih dionica'.

Dow Jones indeks potonuo je u ponedjeljak 1.033 boda ili 2,6 posto, na 38.703 boda, S&P 500 indeks pao je tri posto, na 5.186 bodova, a Nasdaq indeks za 3,43 posot, na 16.200 bodova.

Sva tri indeksa zabilježila su najveći dnevni postotni gubitak od srpnja 2022., pri čemu su Nasdaq i S&P dotaknuli najniže razine od svibnja. S&P 500 tijekom jučerašnjeg trgovanja potonuo je i za četiri posto, dotaknuvši 5.119 bodova, prije nego što je nadoknadio dio gubitaka zahvaljujući objavi da se aktivnost u američkom uslužnom sektoru u srpnju oporavila s najniže razine u posljednje četiri godine uslijed rasta narudžbi i zapošljavanja.

Prošlotjedni podaci o smanjivanju aktivnosti u industrijskom sektoru SAD-a u srpnju na najnižu razinu u osam mjeseci, kao i slabo izvješće o zaposlenosti, koje je pokazalo da je u američkom gospodarstvu u tom mjesecu kreirano samo 114 tisuća novih radnih mjesta nasuprot prognoziranih 175 tisuća, nagnali su investitore da počnu razmišljati o recesiji u najvećem svjetskom gospodarstvu, a to ih je potaknulo na povlačenje kapitala iz dionica, posebice tehnoloških.

Fokus rasprodaja dionica bio je na tzv. Sedam veličanstvenih dionica, koje su prije i podizale indekse na Wall Streetu na rekordne razine. Nasdaq indeks već u petak zapao je u područje korekcije, što znači da je pao za više od 10 posto u odnosu na svoju rekordnu razinu.

Dionice Applea potonule su 4,8 posto nakon što je Berkshire Hathaway investitora Warrena Buffeta smanjio svoje vlasnički udjel u toj kompaniji. Ujedno, Buffet je podignuo razinu gotovinske likvidnosti u tom svom investicijskom fondu na 277 milijardi dolara. Potonule su i cijene Nvidie, Microsofta, Alphabeta, Mete, Tesle i Amazona, dok je VIX indeks, mjera straha na Wall Streetu, dossegnuo najvišu razinud od kraja listopada 2020.

Trgovci oštar pad cijena dionica pripisuju dijelom i zaustavljanju tzv. vezane trgovine, prilikom koje se investitori zadužuju u zemljama s niskim kamatnim stopama poput Japana i Švicarske kako bi financirali svoja ulaganja u imovinu koja nosi visoki prinos u ostatku svijeta.

Tržišni sudionici sada procjenjuju kako su šanse da Fed snizi u rujnu kamatne stope za 50 baznih bodova na visokih 86 posto, a samo 14 posto da ih smanji tek za 25 baznih bodova.

Na europskim burzama u ponedjeljak paneuropski Stoxx 600 indeks pao je 2,2 posto, uslijed globalne korekcije cijena dionica i razbuktalog straha investitora od moguće recesije u američkom gospodarstvu.

Istodobno, frankfurtski DAX potonuo je 1,82 posto, na 17.339 bodova, londonski Ftse indeks za 2,04 posto, na 8.008 bodova, a pariški CAC za 1,42 posto, na 7.148 bodova.