Zelena tranzicija nije posve čista, je li je litij nužan?

Ako se projekt u Srbiji realizira, zadovoljio bi 90 posto potreba Europe za litijem. HRT je provjerio koja su idealna rješenja za eksploataciju i zbrinjavanje otpada novih tehnologija.

Nakon prvih prosvjeda građana protiv crpljenja litija, tamošnja Vlada 2022. od te namjere odustaje. No već iduće godine pokreće strateško partnerstvo o održivim sirovinama s EU-om, što znači da je projekt opet u planu. Građani ogorčeni i uplašeni, nastavljaju revolt. Litij je nužan za proizvodnju baterija, ali njegovo je crpljenje opasno. Izaziva neuropsihološke i dišne probleme. 

– Zagađene vode, zraka, buka, prašina, uništenje naše lijepe, prelijepe Srbije nauštrb našeg zdravlja da bi EU oslobodila se od zavisnosti od Kineza i oni i njihova djeca udisali zdrav i čist zrak, rekao je Zlatko Kokanović, ekološki aktivist i poljoprivrednik iz Srbije.

U rudniku u Argentini od prošlog mjeseca primjenjuju čišću tehnologiju. Omogućuje im, kažu, recikliranje 90 posto sadržaja litija, što je dvostruko više nego kod tradicionalnih metoda njegova isparavanja.

– Kao rezultat toga, izvadit ćemo samo polovicu količine slane vode, čime ćemo očuvati resurse slane vode. Naša je metoda vrlo učinkovita. Omogućuje nam konkurentnost čak i s umjerenim sadržajem litija. Ta inovacija predstavlja promjenu igre u industriji. Pioniri smo nove generacije izravne ekstrakcije litija i mnogi igrači u industriji pomno prate ovu revolucionarnu tehnologiju, rekao je Jean-Baptiste Hogard, direktor u industrijskom kompleksu za proizvodnju litija u Argentini.

Problem je slaba valorizacija energije

No na putu do zelene tranzicije u koju smo svi uključeni litij nije konačno, nego prijelazno rješenje. Trebali bismo ga iskorištavati idućih od 20 do 30 godina i zatim se osloniti na sintetičke materijale i reciklažu.

– Nigdje ne postoji čista proizvodnja energije niti je sva energija čista. To je nemoguće dobiti. Problem je slaba valorizacija same energije od njegove cijene, proizvodnje, uporabe pa nadalje, kaže Igor Grozdanić, energetski stručnjak.

Najveći proizvođači rijetkih minerala smatraju da ćemo idućih desetljeća svjedočiti geopolitičkom ratu za rijetke metale. Čak 72 posto svjetskih zaliha rijetkih minerala je u zemljama BRICS-a, a vodeći proizvođač bakra, nikla, aluminija, litija uvjerljivo je Kina. Zelena tranzicija oslobodit će nas od nuklearki i ugljičnog otiska, ali ni ona nije posve čista. Cjenovno je i tehnološki zahtjevna, a zahtjevno je i zbrinjavanje baterija, solara i drugih komponenti.

– Vidjeli smo što se dogodilo opet u Dravi international neki dan opet je gorjelo. Znači to ne trebamo skladištiti. Ne trebamo taj nereciklabilni i plastiku ponovno pohranjivat na isto mjesto nego za to trebamo jednostavno imati energane i taj nereciklabilni otpad jednostavno trebamo pretvarati u električnu energiju, toplinsku energiju, pa čak i u vodik, zaključuje Grozdanić.

Hrvatska ima pravilnike, no nema razrađenu dugoročnu strategiju zbrinjavanja otpada tehnologija koje dolaze. Teško je pronaći jednu zemlju koja trenutačno ima potpuno definiran plan zbrinjavanja takvog otpada.