Spržena zemlja i suha riječna korita

Slatka-Tajna.Eu

Sprženo tlo na ravnici kod mjesta Blagaj, južno od Mostara, 16. avgust 2024.
Fotografija:Mirsad Behram (RFE/RL)

Ugrožen biljni i životinjski svijet u rijekama, presušena korita ili značajno smanjen nivo vode.

Ovo je rezultat suša koje su zahvatile Hercegovinu sredinom avgusta.

Temperatura zraka u Mostaru, na jugu Bosne i Hercegovine (BiH) u petak, 16. avgusta u 15 sati je iznosila čak 43 stepena Celzijusa, kako je saopšteno iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH.

Obala Neretve u Mostaru se “povukla” prema sredini rijeke, a od kamenja koje inače leži na riječnom dnu su nastala ostrva.

U tom dijelu zemlje, zbog visokih temperatura zraka, već danima je na snazi crveni meteoalarm, najveći stepen upozorenja na vremenske prilike.

Zvaničnici i aktivisti kazali su za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je, usljed višednevne suše, popraćene ekstremno visokim temperaturama zraka, proizvodnja struje na bazi vode u ovo doba godine manja za oko 30 posto u odnosu na isti period prošle godine.

Poljoprivreda već trpi ogromne štete, čak i grožđe koje inače može da trpi veoma visoke temperature.

Sasušene biljke na jednoj od plantaža vinove loze, na lokalitetu Carski vinogradi, južno od Mostara.

Iz Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH kažu kako je suša već nanijela ogromne štete.

Predsjednik Udruženja Nedžad Bićo, kaže da je o procentima još rano govoriti, jer se gubici tek zbrajaju.

Spržena zemlja na plantaži firme koja se bavi proizvodnjom voća i povrća, na lokaciji između Blagaja i Mostara.

“Nekim kulturama ovo (suša) čak odgovara, ali to je vrlo malo. Povrće, i u otvorenom i u zatvorenom, strada. I gdje ima prilike da se navodnjava, ne pomaže Bog zna šta”, rekao je za RSE predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH Nedžad Bićo.

Uvriježeno je mišljenje da vrućine pomažu vinovoj lozi, međutim poljoprivrednici s kojima je RSE razgovarao kažu da ovakve visoke temperature, pogotovo noći tokom kojih temperatura zraka jedva da pada ispod 30 stepeni Celzijusa, nanose štetu i urodu grožđa.

Iz Operativnog centra civilne zaštite i vatrogastva Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) sa sjedištem u Mostaru, i u petak, 16. augusta, je saopćeno kako su vodostaji nekih od rijeka na jugu BiH dramatično niski.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

Tako je na primjer nivo rijeke Bregave u Stocu svega 2 centimetra, a rijeke Krupe u Dračevu kod Čapljine 6 centimetara.

Lokalni potok Posrt u mjestu Blagaj, južno od Mostara, u potpunosti je presušio i ove godine.

Suša, koja je rijeke svela na minimalne nivoe, predstavlja veliki problem za bio-diverzitet, naglašava za RSE predsjednik Omladinskog kluba Novi val iz Blagaja kod Mostara, Adnan Đuliman.

“Vidimo nagle padove, pogotovo nagli pad vodostaja Bune, vidimo kolege širom BiH da upozoravaju da već neke manje rijeke su skoro i presušile”, upozorava Đuliman.

Nivo rijeke Bune u Blagaju je toliko pao da su na sredini rijeke vidljiva "ostrva" od stijena i kamenja. — Nivo rijeke Bune u Blagaju je toliko pao da su na sredini rijeke vidljiva “ostrva” od stijena i kamenja.

Iz Civilne zaštite HNK kažu da je uobičajeno da u ovom periodu ima manje padavina i manje vode u koritima rijeka.

Nivo rijeke Neretve na lokalitetu Avijatičarski most, južno od Mostara.

Iz kantonalne civilne zaštite poručuju da su problemi sa proizvodnjom struje pomoću snage vode bili očekivani, kao “posljedica ovakvog vremena”.

“Prema informaciji iz Agencije za vodno području Jadranskog mora u Mostaru – ukupna proizvodnja električne energije, kad je u pitanju energija na temelju vode, ona je manja za oko 30 posto nego u istom razdoblju protekle godine”, rekao je za RSE glasnogovornik Štaba civilne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona, Pero Pavlović.

Rijeka Radobolja, pritoka rijeke Neretve u Mostaru, zbog suša ima izuzetno nizak nivo.

Aktivisti upozoravaju da su zbog suše mnoge rijeke u BiH ili već presušile ili su na biološkom minimumu.

“Vi vidite da je povećano cvjetanje algi, da nema dovoljno kisika, da nažalost puno se nitrata nalazi u rijekama, da jednostavno nivo je toliko malen da je taj biološki protok na minimumu”, kaže Adnan Đuliman.

Aktivisti podsjećaju da je suština problema u klimatskim promjenama, čijem uticaju doprinosi čovjek svojim neodgovornim djelovanjem, a na šta godinama upozoravaju i naučna zajednica i ekološki aktivisti.