Premijer Andrej Plenković i predsjedateljica Vijeća ministara BiH Bojana Krišto
Foto: Damir Hajdarbašić / Pixsell
Premijer Andrej Plenković u dvodnevnom je posjetu Bosni i Hercegovini. Održat će niz sastanaka s predstavnicima vlasti te obići institucije od strateške važnosti za Hrvate u BiH koje snažno podupire hrvatska Vlada. Posjet je počeo u Sarajevu gdje se susreo s predsjedateljicom Vijeća ministara BiH Bojanom Krišto.
Poručio je da hrvatski prioriteti u odnosima s Bosnom i Hercegovinom ostaju nepromijenjeni i odnose se na očuvanje stabilnosti zemlje, potporu na njezinu putu prema EU i zaštitu prava Hrvata kao konstitutivnog naroda.
Plenković: Čvrsta, kontinuirana, stabilna potpora BiH na putu u EU
Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković na početku je kazao da je lijepo ponovno biti u BiH nakon posjeta u siječnju. Otkrio je da je posjetio Banja Luku, Mostar i mostarski sajam.
– Dobro je da nakon velikog izbornog ciklusa u Hrvatskoj, parlamentarnih, europskih, stranačkih izbora, osvježeni s novim demokratskim legitimitetom u trećem mandatu hrvatske Vlade, odaberemo upravo Sarajevo za prvi radni bilateralni posjet kako bismo poslali poruku i javnosti BiH i svim institucijama, političkim strankama, ali i hrvatskoj javnosti o važnosti BiH i međusobnih odnosa, te željom hrvatske Vlade da se ti odnosi unaprijede, da rješavamo otvorena pitanja i da budemo snažna, čvrsta, kontinuirana, stabilna potpora BiH na putu u Europsku uniju, istaknuo je.
Ustvrdio je da su se od zadnjeg posjeta okolnosti promijenila na bolje – Europsko vijeće donijelo je konačnu odluku u otvaranju pristupnih pregovora s BiH.
– Smatram da je to itekako veliki korak koji je početak jedne nove faze reformskog procesa usklađivanja ukupnog zakonodavstva BiH, ali i reformi čitavog gospodarskog sustava, jačanja institucija, konkurentnosti a time i bolje perspektive za sve građane BiH. I mi se tome itekako radujemo, nastavio je.
Očekuje da će sada slijediti nova faza odlučnije provedbe reformi u BiH.
– Kako bismo operativno pomogli tu novu fazu, Hrvatska i BiH su potpisale ugovor o europskom partnerstvu i danas je održana sjednica zajedničkog povjerenstva na razini državnih tajnika, odnosno zamjenika ministara vanjskih i europskih poslova. Kroz taj okvir brojni hrvatski eksperti, ljudi koji su sudjelovali u našem pristupnom procesu, bit će na raspolaganju prije svega Vijeću ministara, da sa svojim znanjem, iskustvom i pomoći u pregovaračkom i pristupnom procesu budu na raspolaganju kolegicama i kolegama u BiH, naglasio je Plenković.
Kazao je kako je u planu još jedna zajednička sjednica vlada dviju država s ciljem da se intenzivira suradnja, a podsjetio je i da gospodarska razmjena stalno raste pa Hrvatsku pozicionira kao najvažnijeg vanjskotrgovinskog partnera BiH.
Istaknuo je potrebu donošenja reformskih zakona, uključujući izborni.
– On je ključan za kvalitetno funkcioniranje svih institucija BiH. Smatramo da sva tri konstitutivna naroda trebaju biti ravnopravna, kazao je Plenković istaknuvši kako sadašnji način biranja članova Predsjedništva BiH stvara lošu atmosferu i šteti uzajamnim odnosima u BiH.
Pohvalio je napore koje BiH poduzima na gradnji infrastrukture pa tako i gradnju koridora V c, što je i u interesu Hrvatske koja će autocestu na svom teritoriju, kako je najavio, dovršiti do proljeća iduće godine.
Ponovio je ponudu BiH da se prirodnim plinom opskrbljuje preko Hrvatske novim plinovodom od Zagvozda prema Posušju oko čega se moraju dogovoriti u BiH.
– Želimo unutarnji konsenzus i spremni smo pomoći sa svoje strane, kazao je Plenković.
Izborna kampanja usporava sve
Hrvatska je bila među državama koje su snažno zagovarale da BiH dobije status kandidata za članstvo u EU i da joj se odobri početak pristupnih pregovora, što se i dogodilo u ožujku, ali od tada zbog unutarnjih prijepora u toj zemlji nisu napravljeni bitni pomaci u provedbi reformi nužnih za formalno otvaranje pregovaračkog procesa.
Svađe političara u BiH učestale su od proljeća pa zbog toga nije usuglašen ni program reformi koji bi trebao omogućiti pristup fondu vrijednom šest milijardi eura, osmišljenom kao potpora Planu rasta za zapadni Balkan.
Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku
Nisu usvojeni ni zakoni koje je EU postavila kao uvjet za formalni početak pregovora poput zakona o sudovima, a BiH do danas nema pregovarački okvir niti je imenovala osobu koja bi trebala biti glavni pregovarač.
Neki od ključnih političara u BiH, mediji i analitičari sve to pripisuju kampanji uoči lokalnih izbora zakazanih za 6. listopada uz ocjenu kako će se i retorika i postupci promijeniti kada se završe.
Bosanskohercegovačka premijerka Krišto potvrdila je ocjenu da su reformski procesi u zemlji u blokadi istaknuvši da na njihovom otklanjanju i osobno pokušava raditi.
– U situaciji smo, dobro poznatoj, pred lokalne izbore i BiH svake dvije godine imamo kampanje pa je u takvim trenucima zbog složenih odnosa donošenje odluka u BiH otežano, odnosno gotovo nemoguće, kazala je Krišto. Dodala je da se ipak nada napretku nakon izbora, uključujući i izborni zakon.
– To jako opterećuje odnose u BiH pa tako i njen europski put, kazala je Krišto dodajući kako je nužno napokon riješiti pitanje legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda u tijelima vlasti na svim razinama.
Krišto o Hrvatskoj: “Istinski i iskreni prijatelji BiH”
Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Bojana Krišto naglasila je koliko je ovo značajan posjet za BiH te je čestitala premijeru na trećem mandatu i zahvalila se što su na početku mandata kao prvi bilateralni posjet izabrali BiH.
Dodala je da je to “potvrda dobrih prijateljskih odnosa” te da su premijer te Hrvatska “istinski i iskreni prijatelji BiH”.
– Hvala vam još jednom od srca na svemu što činite za BiH, za sve njezine narode i građane, institucije, a na poseban način, s aspekta nadležnosti, moram naglasiti na europskom putu BiH, kazala je Krišto.
Ustvrdila je da je posjet premijera Plenkovića s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen i premijerom Rutteom početkom godine BiH, utjecao i promijenio odnose unutar BiH da učine iskorak kad su u pitanju obveze na europskom putu, ali i na poboljšanju globalnih odnosa.
Otkrila je da se na današnjem sastanku razgovaralo o aktualnoj situaciji. Razgovarali su o brojnim projektima koji su izraz dobre suradnje, o infrastrukturnim i mnogim drugim aktivnostima koje RH i BiH čekaju u budućnosti, u kontekstu izgradnje još boljih bilateralnih odnosa.
– Želim reći da nas čekaju obveze na europskom putu. Mislim da određeni broj zakona su prilično dobro usuglašeni, što još trebamo raditi, to su zakon o sudu, o graničnoj kontroli, o zaštiti osobnih podataka, naravno i Izborni zakon BiH, rekla je.
Dodala je da vjeruje da će i u ovom mandatnom razdoblju s premijerom Plenkovićem nastaviti intenzivirati odnose, raditi na dobrobiti odnosa između BiH i RH.
Most kod Počitelja
Hrvatski je premijer tijekom posjeta Sarajevu imao i odvojeni sastanak s članovima vodstva oba doma parlamenta BiH.
Članovi hrvatskog vladina izaslanstva predvođeni Plenkovićem nakon Sarajeva putuju za Mostar da bi u večernjim satima sudjelovali na svečanosti otvaranja novog mosta na autocesti na koridoru V c kod Počitelja.
Most bi trebao olakšati putovanje iz BiH u Hrvatsku jer predstavlja dio već izgrađene suvremene prometnice koja se nastavlja na autocestu Dalmatina. Plenković je kazao kako tamo ide kao promatrač i “čestitar” pa to ne treba politizirati kako to čine neke oporbene stranke u BiH s bošnjačkim predznakom.
Za četvrtak su planirani susreti s predstavnicima lokalnih vlasti u Mostaru, rektorom sveučilišta i ravnateljem mostarske bolnice čiji rad financijski podupire Hrvatska sredstvima iz državnog proračuna.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!