Ekonomska kriza uzrokovala krvave demonstracije i smjenu premijerke Bangladeša

4 milijarde dolara kredita od MMF uzeo Bangladeš

90 posto izvoza čini odjeća

Oko 400 ljudi ubijeno tokom demonstracija

Nakon demostracija koje su trajale nešto manje od dva mjeseca, a tokom kojeg je prema procjenama živote izgubilo oko 400 stotine ljudi, a pritvoreno oko 10.000, Bangladeš ima novog – privremenog šefa Vlade, a situacija u državi još je daleko od stabilne. Do demonstracija je došlo zbog zbog propisa prethodne Vlade o sistemu kvota kroz koji se propisivalo da do 30 posto poslova u javnim službama treba pripasti rođacima veterana koji su se borili u ratu za nezavisnost Bangladeša od Pakistana 1971. godine. Protiv sistema kvota najprije su se pobunili student početkom juna, a uskoro su im se pridružili ljudi iz svih društvenih slojeva: filmske zvijezde, poznati muzičari i bivši generali. Sa demonstrantima se solidariziralo i 47 kompanija iz tekstilne industrije, koja je od izuzetne važnosti za ovu azijsku zemlju.

Kontraverzne kvote

Studenti tvrde da je sistem koji rezervira poslove za rodbinu ratnih heroja diskriminatoran i žele zapošljavanje na osnovu zasluga. Neki poslovi su, također, rezervirani za žene, etničke manjine i invalide. Državni poslovi u Bangladešu su dobro plaćeni u poređenju sa onima u privatnom sektoru i nude sigurne penzione povlastice.

Tokom demonstracija je istaknuto da plan kvota daje prednost pristalicama premijerke Šeike Hasine, čija je Liga Avami predvodila pokret za nezavisnost. Sukobi i demonstracije su urodili plodom pa je Vrhovni sud Bangladeša odbacio raniju presudu, navodeći da će 93 posto radnih mjesta u javnim institucijama biti dostupno za kandidate na osnovu zasluga, bez kvota. Ali zbog brutalnosti državnih snaga sigurnosti u suzbijanju demonstracija, demonstranti su istaknuli nove zahtjeve uključujući i smjenu premijerke Šeike Hasine.

Na jednoj od press konferencija premijerka Hasina opisala je one koji se protive kvotama za poslove kao „razakare”, što je izraz koji se u Bangladešu koristi saradnike sa pakistanskom vojskom u ratu 1971. godine. Navodno je vojni vrh Bangladeša, sada već bivšoj premijerki dao ultimatum da u roku od 45 minuta da podnese ostavku. Zemlju je napustila 5. augusta 2024.  godine vojnim helikopterom koji ju je odvezao u Indiju.

Hasinin petnaestogodišnji mandat na vlasti bio je u velikoj mjeri obilježen izuzetnim ekonomskim rastom, a Bangladeš je postao jedna od najbrže rastućih ekonomija u Aziji. Hasina je, također, uspjela uspostaviti i uravnotežiti snažne bilateralne veze s Indijom i Kinom uprkos njihovom rivalstvu. Njena pronicljiva vanjska politika i uravnotežen pristup, ne samo da su doveli i indijske i kineske investicije u ekonomiju Bangladeša, već su pomogli i njenoj nacionalnoj infrastrukturi.

Šeika Hasina je kćerka “oca nacije” Bangladeša, Šeika Mujibura Rahmana koji je 1971. godine predvodio pokret za nezavisnost i bio prvi predsjednik zemlje. Podršku stanovnika Bangladeša stekla je prodemokratskim protestima tokom vojne vladavine generala Husaina Muhameda Ershada. Prvi put je izabrana u vlast 1996. godine. Pripisuju joj se zasluge za potpisivanje sporazuma o podjeli vode sa Indijom i mirovnog sporazuma sa pobunjenim plemenima na jugoistoku Bangladeša.

Šeiku Hasinu opozicija godinama optužuje da je zloupotrebila državne institucije kako bi učvrstila svoju vlast i iskorijenila neslaganje, uključujući i ubistva opozicionih aktivista.

Najveći uspjeh njene vladavine je ekonomski rast Bangladeša. Tokom njene vladavine prihod po glavi stanovnika se povećao tri puta, a Svjetska banka procjenjuje da je u posljednjih 20 godina u Bangladešu više od 25 miliona ljudi uspjelo izaći iz siromaštva. Za vrijeme njene vladavine sagrađen je i jedan od najbitnijih infrastrukturnih projekata u historiji Bangladeša, most Padma preko rijeke Ganges vrijedan 2.9 milijardi dolara.

Šeiku Hasinu opozicija godinama optužuje da je zloupotrebila državne institucije kako bi učvrstila svoju vlast i iskorijenila neslaganje, uključujući i ubistva opozicionih aktivista. Međutim, od 2020. godine, ekonomski pad povezan sa COVID-19 i njegove posljedice nametnule su ozbiljna ograničenja ekonomiji Bangladeša i dovele do nekoliko strukturnih problema kao što su nagli pad deviznih rezervi, nagomilani dug, problemi sa likvidnošću i niže doznake od očekivanih.

Situacija se dodatno pogoršala do te mjere da je Bangladeš morao tražiti paket zajma za zaustavljanje ekonomskog pada od četiri milijarde dolara od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). MMF je odobrio zajam, a od Bangladeša je zatraženo da se pridržava smjernica o provođenju mjera štednje, posebno u sektoru javnih finansija i električne energije.

Ove mjere štednje bile su pod stalnim nadzorom delegacija MMF-a prije oslobađanja svake tranše sredstava iz zajma. Ipak, dok su studentski protesti bili direktno usmjereni na kontroverznu kvotu koja je rezervisala 30 posto radnih mjesta za potomke boraca za slobodu iz oslobodilačkog rata u Bangladešu iz 1971. – temeljni problem bio je bijes javnosti zbog ekonomske krize, nagli rast troškova života i nedostatak mogućnosti za karijeru u zemlji – što je pogoršano nepravednom kvotom.

U prvoj polovini ove godine Bangladeš je bio u mogućnosti ublažiti nekoliko centralnih ekonomskih problema implementacijom preporuka MMF-a i naknadnim primanjem miliona dolara u tranšama kredita.

Rast cijena, manje doznaka

Ove mjere koje je MMF preporučio poslužile su samo za naglo podizanje cijena osnovnih roba kao što je struja za domaćinstva i za kompanije širom Bangladeša, dodatno pojačavajući nezadovoljstvo među masama.

Doznake iz dijaspore bile su ključni izvor deviznih rezervi za Vladu u Daki. Sada je ovaj izvor upitan, jer je brutalno gušenje protesta rezultiralo pozivom raznih organizacija iz dijaspore državljanima Bangladeša i ljudima porijeklom iz Bangladeša da se uzdrže od slanja sredstava u zemlju kako bi se izvršio dodatni pritisak na vladu.

Dodatni problem predstavlja i činjenica da je Evropska unija (EU) koja je do posljednje sedmice jula bila u procesu razgovora o detaljima potencijalnog trgovinskog sporazuma sa Bangladešom, prekinula razgovore navodeći pretjeranu upotrebu sile od strane Hasininog režima i povezane probleme ljudskih prava. Ostaje da se vidi kako će se EU odnositi prema privremenoj Vladi te da li će se pregovori o trgovinskom sporazumu uskoro pokrenuti.

Krvave demonstracije u Bangladešu imale su uticaja na ekonomiju zemlje. Zbog nasilja, tvornice odjeće širom Bangladeša su zatvorene, zajedno sa drugim fabrikama i radnjama. Odjeća čini oko 90 posto ukupnog izvoza Bangladeša, što ponovno otvaranje ovih tvornica čini glavnim ekonomskim prioritetom. Također, neki analitičari smatraju da će nasilje odvratiti investitore od ulaganja u ekonomiju Bangladeša, dok drugi smatraju da bi ovaj problem mogao biti relativno brzo riješen.

Mjere koje je MMF preporučio poslužile su samo za naglo podizanje cijena osnovnih roba kao što je struja za domaćinstva i za kompanije širom Bangladeša, dodatno pojačavajući nezadovoljstvo među masama.

“Postoji opasnost da nasilje učini Bangladeš manje atraktivnom destinacijom za investitore, što će proizvođače odjeće natjerati da odu negdje drugdje. Ali pod uslovom da se mir i stabilnost uskoro vrate na ulice, sumnjamo da će dugoročni uticaj na sektor biti relativno mali. Privlačnost Bangladeša kao doma jeftinih, mladih i brojnih radnika neće nestati preko noći”, smatraju analitičari Capital Economics-a.

Koliko će u tome pomoći novoimenovani privremeni šef Vlade, pionir mikrofinansiranja Bangladeša, dobitnik Nobelove nagrade, Muhamad Junus, ostaje da se vidi.

Imenovanje je uslijedilo brzo nakon što su studentski lideri pozvali 84-godišnjeg Junusa – zaslužnog za pomoć milionima ljudi da se izvuku iz siromaštva u toj južnoazijskoj zemlji – da vodi, a on je rekao da je spreman za to.

Odluka “da se formira privremena vlada sa Junusom kao šefom” donesena je na sastanku predsjednika Mohameda Šahabudina, vojnih vođa i šefova grupe Studenti protiv diskriminacije (SAD), saopćeno je iz kabineta predsjednika Šahabudina.

Junus je bengalski preduzetnik, bankar, ekonomista i istaknuti predstavnik civilnog društva.

Rođen je 1940. u Čitagongu, gradu u jugoistočnom Bangladešu. Kasnije je doktorirao ekonomiju na privatnom univerzitetu Vanderbilt u SAD, da bi se 1972, godinu dana nakon proglašenja nezavisnosti Bangladeša, vratio se u rodni grad i postao direktor odjeljenja ekonomije za ruralna područja na univerzitetu Čitagong.

Ostaje da se vidi kako će se EU odnositi prema privremenoj Vladi te da li će se pregovori o trgovinskom sporazumu uskoro pokrenuti

Nakon što se 1974. godine suočio sa strašnim posljedicama gladi u ruralnom Bangladešu, kada su umrle hiljade ljudi, počeo davati male kredite siromašnima. A 1983. godine osnovao je Gramin banku.

Ta finansijska institucija kasnije je napravila pionirski posao u dodjeli mikrokredita sa kojima su siromašni, posebno žene, mogli osigurati ekonomsku egzistenciju. Druge zemlje su prihvatile njegov koncept u borbi protiv siromaštva.

Junus i banka Gramin dobili su Nobelovu nagradu za mir 2006. godine. Šeika Hasina bila je  Junusov kritičar. Njena Vlada pokrenula je čitav niz istraga protiv njega i njegovih firmi.

Hasina je Junusa nazvala „krvopijom“ i optuživala ga da je koristio nasilje i druga sredstva za naplatu dugova od siromašnih seoskih žena.

Odluka “da se formira privremena vlada sa Junusom kao šefom” donesena je na sastanku predsjednika Mohameda Šahabudina, vojnih vođa i šefova grupe Studenti protiv diskriminacije (SAD).

Nakon demonstracija, milioni stanovnika Bangladeša proslavili su odlazak bivše premijerke, u vojsci su smijenjeni visoki zvaničnici za koje se smatra da su bili bliski sa bivšom premijerkom, oslobađaju se politički zatvorenici poput  bivše premijerke i predsjednice opozicione Bangladesh National Party Khaleda Zia (78) koja je puštena iz višegodišnjeg kućnog pritvora.

Tokom proslave, rulja je pokrenula osvetničke napade na saradnike bivše premijerke te  oslobodila više od 500 zatvorenika iz zatvora.

Zbog nemira u Bangladešu, skuplja odjeća u Evropi

Nemiri u Bangladešu mogu značajno uticati na modnu industriju u Evropi, a moguće je da dovedu do poskupljenja odjeće.

“Bangladeš je važna zemlja za proizvodnju globalne modne industrije i kratkoročno zatvaranje fabrika može dovesti do zastoja”, rekao je generalni direktor trgovinskog udruženja HDE Stefan Genth za dpa.

Nakon Kine, Bangladeš je najznačajnija zemlja izvoznica odjevnih predmeta za modnu industriju u Evropi.

Mnoge velike kompanije kao što su Zara, H&M i Kik nude odjevne predmete proizvedene u Bangladešu.