Fuchs o slučaju problematičnog učenika: Komunikacija na razini škole nije bila adekvatna

Koje nam sve novosti donosi nova školska godina, kako se strukovne škole pripremaju za modularnu nastavu, tko je kriv za loše rezultate na ispitima državne mature, kako stati na kraj pritiscima roditelja na učitelje, što je pokazala godina dana provedbe projekta cjelodnevne škole, zašto je svake godine sve više odgoda upisa u prvi razred – samo su neke od tema koje su analizirali gosti emisije o školstvu “Ima li što novo?”.

Zbog problematičnog učenika iz jedne zagrebačke škole ispisao se cijeli razred. 

– Ja se nadam da je epilog onakav kakav je mogao biti da su svi skupa, od ravnateljice škole i ostalih dionika prema ministarstvu postupali na vrijeme onako kako su trebali postupati. Danas je održan sastanak u ministarstvu, iako je tih sastanaka bilo i ranije, gdje je postignut dogovor da taj učenik, uz suglasnost roditelja, nastavi u jednoj drugoj školi i još neki detalji, koje u interesu djeteta i ostalih dionika ne bi trebalo iznositi, rekao je Radovan Fuchsa, ministar znanosti, obrazovanja i mladih.

Ministar smatra da komunikacija na razini škole, među roditeljima, ali i ravnateljice prema roditeljima tog učenika i ostale djece, nije bila dobra i adekvatna.

– Na kraju smo dobili ovakvu situaciju. Nadam se da će se cijela stvar dovesti do toga da sva djeca budu u školi, dodao je.

– Djeca su se ispisala, oni su po drugim školama i tu ministarstvo ne može napraviti ništa, oni će tamo nastaviti školovanje. Ako se odluče, mogu se opet vratiti. Ministarstvo tu ne može niti zabraniti niti narediti, pojasnio je Fuchs.

– Ako zakažu pojedine karike u cijelom lancu, onda imamo problem, zaključio je Fuchs.

Poništavanja ocjena

Suzana Hitrec, predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja, komentirala je trend poništavanja ocjena.

– Bili smo neugodno iznenađeni kada smo u kolovozu vidjeli da su u dosta škola poništene zaključne ocjene. Očito se dogodilo da su roditelji prijavili škole, odnosno nastavnike, i smatrali da su ocjene loše zaključene i nakon toga su obavljeni nadzori i inspekcije te su u nekim slučajevima ocjene poništene. U razgovoru s ravnateljima, oni kažu da u tim nalazima nije navedeno da su ocjene nezakonito donesene nego da nije bilo dovoljno razumijevanja za dijete. To je jedna subjektivna kategorija pa je onda uvijek pitanje što će biti dalje, hoće li to pokrenuti lavinu s ocjenama?, kazala je.

– Dok mi nemamo nacionalnih ispita vanjskog i hibridnog vrednovanja koji utječu na ocjenu koja piše u svjedodžbi, nažalost bit će i ovih situacija sve više, dodala je.

Odgoda upisa u prvi razred

Odgodu upisa u prvi razred osnovne škole dobilo je četiri tisuće djece. Odgodu je na razini Hrvatske dobilo čak 12 posto djece, što je zabrinjavajuće, smatra Nina Petričević, dr. med., spec. školske i adolescentne medicine.

– Unatrag 10 godina primjećujemo trend povećanja broja djece koja dobiva odgodu upisa. Od učitelja čujemo da je svaka nova generacija lošija od prethodne, rekla je Petričević.

Velik broj izostanaka

Problematičan je i veliki broj izostanaka, posebno u periodu nakon COVID-a.

– Nisu djeca više bolesna nego što su bila prije nego su ljudi možda postali senzibilniji na bolesti pa na svaki najmanji znak bolesti roditelj ostavi dijete cijeli tjedan kod kuće, rekla je Petričević.

Drugi razlog velikog broja izostanaka je povećan broj psihičkih poteškoća, anksioznosti i tjeskobe, kod djece. Treći razlog izostanaka je, kazala je Petričević, da su roditelji navikli da se sve može raditi online i od kuće.

– Time škola gubi kredibilitet. Škola mora biti mjesto gdje se dijete veseli otići. Paradoksalno je da se govori o “skijaškim tjednima” gdje velik broj djece ima opravdan izostanak s nastave. To se u drugim europskim zemljama sankcionira financijski, rekla je Petričević.

– Najveći dio izostanaka u srednjim školama čine izostanci koje roditelji opravdavaju do tri dana, i sami roditelji kažu da djeca nisu bila bolesna, rekla je Hitrec.

Loši rezultati državne mature

Ove godine zabilježeni su loši rezultati na državnoj maturi iz hrvatskog jezika, posebno iz eseja. Željko Jozić, ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, smatra da je potrebno povećati satnicu hrvatskog jezika.

– Imamo najnižu satnicu materinskog jezika u Europi. Kod nas se tek cjelodnevnom nastavom povećala za jedan sat. To je važan iskorak. Hrvatski jezik je izrazito važan za cjelokupni obrazovni proces. Smanjivanje satnice koje se dogodilo 2006. godine je utjecalo na cjelokupan obrazovni proces, rekao je Jozić.

Fuchs je rekao da se prate rezultati na državnoj maturi te je iz tog razloga i povećana satnica hrvatskog jezika i matematike.

– U školi koja sada postoji, ne možete dodatno utrpavati sate, tu se radi o izmjeni cijelih kurikuluma, rekao je Fuchs.

Sve veći problem su i greške na državnoj maturi. 

– Mi smo kao članovi upravnog vijeća koje odlučuje o žalbama u drugom stupnju mnogo toga popravili, zalagali smo se da se Nacionalni centar ispriča za sve pogreške koje su se dogodile. Upozoravamo na veću odgovornost onih koji sastavljaju pitanja, rekao je Jozić.

Kako zaštititi profesore od pritisaka?

Ariana Bogner Boroš, prof. matematike, OŠ Brestje Sesvete, ispričala je neugodnu situaciju iz svog profesionalnog života. Naime, njoj su demolirali automobil. 

– Bila sam razočarana, ne samo u sustav, nego i ljude, bila sam i intimno povrijeđena, jer sam bila razrednik, trebalo je iznijeti školsku godinu do kraja i biti na usluzi djeci bez obzira na to što se nešto neugodno dogodilo i znate da su mogući počinitelji bili iz te generacije. Baš sam bila utučena. Bila je u jednom trenutku odluka da odem iz svog zvanja, priznala je. 

Novi izazov je pronašla u pisanju udžbenika.

– Otvorila su mi se neka nova vrata, opet sam našla smisao i shvatila sam da je ono što radim dovoljno dobrao, ispričala je Bogner Boroš.

Bilo bi idealno da profesori upisuju ocjene koje učenici zaista zaslužuju i da ne podliježu pritiscima, istaknuo je Fuchs.

– Ja ću učiniti sve da podržim profesore i da ih zaštitimo na bilo koji način. Profesori su službene osobe. Bilo koji napad, procesuira se po službenoj dužnosti. Ako se to ne prijavljuje, onda to može generirati jače pritiske. Pozivam profesore i ravnatelje da bilo kakva neprimjerena ponašanja itekako prijave ministarstvu, rekao je ministar.

Bogner Boroš je istaknula kako neće svaki profesor prijaviti pritiske jer misli da mu se neće pružiti prava zaštita. 

– Ima nas sve manje, velika je potražnja za nama, ova situacija za mlade ljude neće biti primamljiva, upozorila je.

Modularna nastava

Ovu školsku godinu obilježit će pripreme za modularnu nastavu u strukovnom obrazovanju. Satnicom su dosta bili nezadovoljni profesori povijesti, politike i gospodarstva, jezika…

– Nezadovoljni su svi koji misle da će nekakvim reformskim procesima u sustavu oni izgubiti radno mjesto. Sjetite se drame s informatičarima u cjelodnevnoj školi. Reforma strukovnog obrazovanja je bila nužna. Naravno da neće ostati bez radnog mjesta, rekao je Fuchs.

– Modularni pristup će biti revolucija u obrazovanju i najviše dobrobiti će biti za učenike, rekla je Hitrec.

Više brinuti o zdravlju djece, a manje o prosjeku

 Nina Petričević, dr. med., spec. školske i adolescentne medicine, na kraju emisije naglasila je kako se treba više posvetiti zdravlju djece.

– Da dovoljno spavaju, da se kvalitetno hrane, da što manje koriste elektronske uređaje, jer je sve veći broj mentalnih poteškoća. Treba se više fokusirati na zdravlje, a ne samo na ocjene, rekla je Petričević.

Trčanje za ocjenama i prosjekom gubi svaki smisao, istaknuo je ministar Fuchs.

– U našim obrazovnim institucijama ima dovoljno mjesta i nema nikakve potrebe za luđačkim forsiranjem prosjeka 5.0, poručio je Fuchs.