Bandov: Ukrajina je 930 dana u ratu i to ostavlja posljedicu na društvo

Dubrovnik će početkom listopada biti domaćin summita Ukrajine i zemalja jugoistočne Europe. Nakon što rat završi, razminiranje će vjerojatno potrajati desetljećima. Veliku ulogu u tom području već ima hrvatska tvrtka DOK-ING. 

Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih i europskih poslova, Damir Trut, ravnatelj Ravnateljstva civilne zaštite, prof. dr. sc. Goran Bandov, Sveučilište u Zagrebu, Anica Djamić, hrvatska veleposlanica u Ukrajini i Gordan Pešić, član Uprave DOK-ING-a gostovali su u emisiji HTV-a “Otvoreno” te govorili o vojnoj pomoći Ukrajini. 

Gordan Grlić Radman govorio je o situaciji u Ukrajini.

– Gradski život odvija se normalno. U susretima s dužnosnicima, nakon sveobuhvatne rekonstrukcije vlade od 2019. godine, osjećamo njihovu zahvalu, snagu sigurnosti i optimizam, pogotovo kad dolazimo iskazati solidarnost i podržati njihovu pravednu borbu za slobodu. Možemo govoriti o jednoj novoj generaciji ili 11. paketu pomoći, što je zapravo samo jedan u nizu pomoći kojeg Vlada Republike Hrvatske od prvoga dana angažirano šalje, sudjeluje u pomoći Ukrajini. Ne postoji niti jedan segment, niti jedno područje koje Hrvatska nije pokrila. Hrvatska kao žrtva Miloševićeve agresije najbolje poznaje situaciju i najbolje zna kako pomoći i što treba u datom trenutku učiniti. Drugo je pristup, pitanje poštivanja međunarodnog prava, rekao je.

Međunarodno pravo je ugroženo, kaže Grlić Radman, ono je destabilizirano i prekršeno.

– Mi ne možemo htjeti stabilnost, a živjeti u dva paralelna svijeta. Ne može biti paralelni svijet agresija i svijet na kojem počiva međunarodno pravo i svjetski poredak. Prema tome Hrvatska koja je upravo uspjela reintegrirati, primjer je kako se može ići u pravcu mirne reintegracije i povratka okupiranih područja pod vlastiti integritet. To želimo naravno i Ukrajini i zato imamo najviše razumijevanja da poštujemo teritorijalni integritet Ukrajine i na tome inzistiramo, rekao je.

Goran Bandov naglasio je kako su mnogi procjenjivali kako će rat biti puno kraći.

– Ukrajina je 930 dana u ratu i to ostavlja posljedicu na društvo. Kad se nalazite u toliko dana rata, na neki način ga prihvaćate kao svoju realnost. Počinjete s njim živjeti. Postoji opasnost jer tijekom bombardiranja više ne idete u sklonište, nego živite s njim. Očekujete da će vas i ovaj put promašiti, a nekada to i ne bude tako, rekao je Bandov.

Smatra kako je sigurno još puno izazova pred Ukrajinom.

– Ne vidim da se u ovom trenutku mir približava. Postoje naznake da se sva ova eskalacija koja se događa na terenu vodi k tome da bi se obje strane dobro pozicionirale pred pregovore. O tim pregovorima se puno razgovara, ali nikako da ih vidimo, rekao je.

Damir Trut rekao je kako je rat uvijek zlo koje donosi veliko stradanje, kako vojsci, tako i civilima koji se nalaze u ratnom području. 

– Republika Hrvatska što se tiče jednih i drugih pomaže, što je zaista lijepo i što Ravnateljstvo civilne zaštite pruža pomoć. Slali smo nekoliko konvoja pomoći prema Ukrajini, pa isto tako prihvatili raseljeno ukrajinsko osoblje u Republici Hrvatskoj. U ovom trenutku imamo negdje oko 28.000 Ukrajinaca, raseljenog ukrajinskog osoblja pod privremenom zaštitom u Republici Hrvatskoj. Od toga direktno Ravnateljstvo civilne zaštite skrbi o 5.000 kroz pojedinačne smještaje i kolektivne smještaje. Ostali su u privatnim smještajima, ali isto tako koriste jedan od vidova zaštite koja je moguća, rekao je.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

Anica Djamić istaknula je odlazak za nju nikada nije bila opcija, niti u jednom trenutku. 

– Nisam osjećala strah, a usto uvijek sam razmišljala kako mogu ostaviti ljude u nevolji. Tu mislim prvenstveno na hrvatske građane koji su nam se obraćali i tražili evakuaciju. Ali i brojni Ukrajinci od nas su zahtijevali isto. Učinilo mi se toliko prirodnim da ostanem. Uz ljude i uz ovu zemlju. I sama sam imala iskustvo rata, našeg Domovinskog rata. Tek kasnije sam postala svjesna da kada bih otišla, otišla bi i Hrvatska. A jedna smo od rijetkih zemalja u najnovijoj europskoj povijesti koja se susrela s takvim iskustvom. Kako onda ne biti empatičan?, upitala je Djamić.

Gordan Pešić naglasio je kako je DOK-ING od samog početka invazije Rusije na Ukrajinu prisutan u Ukrajini. Do sada su isporučili 45 sustava za razminiranje raznih kategorija.

– Taj broj će rasti. Očistili smo oko 12 milijuna kvadratnih metara, ali isto tako smo uništili 5.600 neeksplodiranih ubojnih sredstava i mina. Nismo imali do sada niti jedan incident ili akcident vezano za djelovanje ljudi nakon naših strojeva. To je od posebne važnosti istaknuti. Suradnja na polju razminiranja s Ukrajinom se nastavlja. U tu zemlju stižu i novi robotski sustavi za razminiranje. Možemo s ponosom reći da ćemo do kraja 2024. godine isporučiti ukupno 67 sustava koji će biti operativni i biti isporučeni krajnjim korisnicima pri ministarstvu obrane, ministarstvu unutrašnjih poslova, u ovom slučaju State Emergency Services of Ukraine, NGO-ima i brojnim silama, rekao je.

Gordan Pešić je naglasio kako DOK-ING u Kijevu želi proširiti opseg suradnje s krajnjim korisnicima.

Gordan Grlić Radman nadovezao se te rekao kako je DOK-ING postao svjetski brend i vrlo se kvalitetno promovira. Dotaknuo se pomoći Ukrajini te istaknuo kako je Hrvatska premašila 300 milijuna eura vojne, humanitarne i financijske pomoći. 

– Po broju stanovnika i veličini države doista smo u svjetskom vrhu što se tiče pomoći Ukrajini, dodao je.

Goran Bandov govorio je o ratnim taktikama i naoružanju te naglasio kako se u ovakvim situacijama događa puštanje balončića.

– Neupitno je da vi možete sad određenim dalekometnim oružjem uništavati određene baze i aerodrome. Ključno bi bilo da ljudi u samoj Rusiji zagovaraju mir i da postane svijest da zapravo zagovaranje mira u Ukrajini jeste zagovaranje mira u Rusiji i u svijetu, dodao je. 

Damir Trut govorio je o ukrajinskim izbjeglicama u Hrvatskoj te istaknuo kako im Hrvatska pruža smještaj, zdravstvenu zaštitu, školovanje, hranu i sve ono što im je potrebno za život.

– Pruža i mogućnost zaposlenja. Jedan dio njih izražava čak i želju za ostankom u Republici Hrvatskoj, rekao je Trut.

Ostatak emisije pogledajte u nastavku ili na multimedijskoj platformi HRTi.