Dodika i Orbana povezuju zajednički interesi

Premijer Mađarske Viktor Orban ima interes da predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik ostane na vlasti, između ostalog, i zato što tako može vršiti uticaj na političke procese u Bosni i Hercegovini.

Ovo je, između ostalog, u razgovoru za Radio Slobodna Evropa rekao Adi Ćerimagić, viši analitičar Inicijative za evropsku stabilnost u Berlinu.

Mađarski premijer je 12. septembra ugostio entitetskog predsjednika u Budimpešti, što je još jedan u nizu bilateralnih sastanaka dvojice lidera u posljednjih nekoliko godina.

Orban je ključni saveznik Dodika u Evropskoj uniji (EU), između ostalog, i zato što je upozorio da će Mađarska uložiti veto na bilo koji zajednički pokušaj EU da ga sankcioniše.

Milorad Dodik, proruski preedsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, od ranije je pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije.

Dodik, koji je i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata, vladajuće stranke u entitetu Republika Srpska, na OFAC-ovoj crnoj listi je od 2017. godine zbog “opstrukcija provedbe Daytonskoga mirovnog sporazuma“.

Dodiku su nove sankcije, izrečene u januaru 2022.godine.

Sastanak kao ‘nastavak plodonosne saradnje'

RSE: Predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik je u posjeti Mađarskoj, zvanično navedeni razlog je da će da otvori “Mjesec srpske kulture u Mađarskoj”, ali je tu za njega mnogo značajniji razlog – posjeta svom najvećem savezniku u Evropskoj uniji, mađarskom premijeru Viktoru Orbanu.

Od Dodika smo nakon sastanka mogli čuti uopštene ocjene, nastavak saradnje u energetici i poljoprivredi, i sl. Koja je stvarna korist za Dodika od ove posjete?

Ćerimagić: Viktor Orban je već duži niz godina od 2018. u stvari, najvažniji saveznik Milorada Dodika, ne samo u Evropskoj uniji (EU), već i u NATO-u, koji je, uz pomoć i veta i nekih drugih mogućnosti koje ima unutar EU, uspijevao ne samo da uspori ili da zaustavi određene sankcije prema Miloradu Dodiku i vlastima u Republici Srpskoj, već je i kroz neki bilateralne aktivnosti, kroz fond [za pomoć poljoprivrednicima u RS] itd, pokušavao da nadomjesti one sankcije koje su uspostavljene prema gospodinu Dodiku.

Ja bih rekao da je današnji sastanak bio nastavak te plodonosne saradnje, između dvojice političara i da nije iznenađenje da nismo čuli ništa novo ili neuobičajeno, i ne vjerujem da ćemo i čuti ništa novo ili neuobičajeno iz Budimpešte ili Banje Luke do završetka izbora u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), a nije tajna da i premijer Orban i predsjednik Dodik u stvari željno iščekuju povratak Donalda Trampa (Trump) u Bijelu kuću.

Ukoliko se to dogodi, dalo bi se zaključiti iz današnjeg posta premijera Orbana, u stvari, jedan od prvih zahtjeva ili molbi prema toj novoj mogućoj administraciji SAD-a će biti vezano za sankcije koje SAD ima ne samo prema Miloradu Dodiku, već i prema njegovim saradnicima i kroz jedan vid takve moguće nove saradnje onda pokušati olakšati svakodnevicu i politički život Milorada Dodika i vlasti u Republici Srpskoj.

‘Vrijednosno' savezništvo Dodika i Orbana

RSE: Sastanci Dodika i Orbana su, možemo reći, postali već tradicionalni. Dodik dolazi u Budimpeštu, Orban je dolazio u BiH… Koja je korist za Orbana? Često se priča o određenom desnom “frontu”, pa da Orban koji sebe vidi kao jednog od predvodnika te struje u Evropi, koja okuplja političare koji su istomišljenici, poput Dodika.

Iako imamo određene investicije u BiH, kao što je cementara Lukavac koju je kupio biznismen blizak Orbanu, ili mađarski Lugos koji gradi solarnu elektranu u Hercegovini, da li je ovaj politički aspekt za njega ključan?

Ćerimagić: Za premijera Orbana, prije svega, radi se o jednom vrijednosnom, odnosno političkom savezništvu između gospodina Dodika i njega koji je u stvari krenuo dosta kasno, tek 2018. se razvio, i on u stvari u najvećoj mjeri odražava taj dio.

Međutim, da, on ima u svojoj komponenti i taj ekonomski, odnosno pokušaj da se na osnovu tog vrijednosnog i političkog savezništva i profitira nešto za mađarske firme.

Imali smo i Ekonomski forum nedavno u Banjoj Luci koji je pokušao na neki način da podstakne mađarsku privredu, da investira više u Republiku Srpsku, ali on u stvari na neki način pomaže Viktoru Orbanu da stvara i kod kuće jednu percepciju političara koji je sposoban da eksportira svoj način vladavine, pokazuju ga na neki način u domaćoj javnosti kao nekog regionalnog, odnosno globalnog aktera.

A u stvari, unutar Evropske unije, pa rekao bih i unutar NATO-a, odnos sa Miloradom Dodikom i sličnim političarima, pomaže Viktoru Orbanu da na neki način trguje sa drugim centrima u EU, jer je on taj koji ima direktan pristup Dodiku, on je taj koji može i da prenese neke poruke, ali i da dobije na kraju krajeva neke poruke.

Tako da je to višeslojan odnos koji u svojoj esenciji je, u stvari, vrijednosni i ideološki savez prije svega.

RSE: Orban je na mreži X nakon sastanka ocijenio da oni vjeruju u “dijalog i saradnju” umjesto “lekcija i sankcija”.

Kako na to gledate, obzirom da je Dodik u nekoliko navrata pokazao da nije najpouzdaniji partner Zapada, da kada procjeni da mu je to potrebno, uglavnom, radi političkih poena, odlazi u Moskvu, kod Vladimira Putina?

Ćerimagić: Ono što Viktor Orban, njegova administracija govore partnerima unutar EU i NATO-a jeste da je njihov cilj isti kao i tih drugih članica EU i NATO-a. To je da na Zapadnom Balkanu i Bosni i Hercegovini bude stabilnost, da se region razvija i da postane dio evroatlantskih struktura.

Međutim, upravo tu je njegov odnos sa Miloradom Dodikom i uporno insistiranje na sankcijama i upozorenjima kao pogrešnoj politici gdje pada u vodu taj njegov pokušaj da se predstavi kao neko ko ima isti cilj.

Zato što u posljednjih par godina, sankcije, bez obzira koliko možda bila i slabe, koliko možda bila i prekasne, koliko možda bile i nejasne široj javnosti, su, u stvari, ipak, donijele neke rezultate, ako ništa u smislu usporavanja nasrtaja koje je Milorad Dodik i vlast u RS, prije svega od 2021. godine, imala na institucionalnu i ustavnu ahitekturu Bosne i Hercegovine.

Sastanak kao podrška Dodiku uoči izbora

RSE: Koliki je mađarski uticaj na Dodika? Da li Orban, kao vođa izvršne vlasti zemlje članice EU, može Dodiku da kaže, uslovno rečeno, koje su granice, koje on ne može da pređe u komunikaciji sa EU, ili u svom postupanju, u svojim secesionističkim tendencijama, bliskosti sa Moskvom?

Ili razgovori uopšte ne vode u tom smjeru, obzirom da je Mađarska i ranije upozorila da će uložiti veto na bilo koje evropske sankcije Dodiku.

Ćerimagić: Ja zaista ne znam, jer nisam prisutan ni na tim sastancima ni na razgovorima, ali ono što je jasno iz istorije odnosa Milorada Dodika na stranim liderima jeste da u najvećoj mjeri razgovor i odnos u kome druga strana dolazi sa zahtjevima ili sa postavljanjem uslova, najčešće onda se izjalove i završe u nekom neprijateljskom odnosu.

Tako da bih, mislim, bilo sigurnije pretpostaviti da Viktor Orban ne prijeti, ne postavlja uslove Miloradu Dodiku, već da možda samo iz nekog svog iskustva i činjenice da on, ipak, ima pristup EU liderima i NATO liderima, koji Milorad Dodik više nema, da u stvari mu može prenijeti otprilike kakvo je razmišljanje zaista u EU i NATO, i koje su to, hajmo reći, crvene linije koje oni tamo postavljaju.

Viktor Orban ima izuzetan interes za tim da Milorad Dodik ostane na vlasti. I u Repubilici Srpskoj, i da ima svoj uticaj na političke procese u Bosni i Hercegovini, zato što je on njegov saveznik, odabrao ga je, podržava ga i danas nema pristup drugim liderima.

Vidjeli smo pokušaj njegov da se približi nekim liderima u Sarajevu, da to nije završilo sa velikim uspjehom, tako da, u stvari, razgovori koje on ima sa Miloradom Dodikom sigurno idu u tom pravcu da on zajedno s njim želi da ga, ne samo održi na vlasti, već i da ojača njegovu vlast.

Neću vas podsjećati da u BiH imamo lokalne izbore uskoro i da ovaj sastanak je sigurno i dio jedne takve podrške Miloradu Dodiku, njegovoj stranci i koaliciji.

Značaj mađarskog predsjedavanja EU

RSE: Na sastanku u Budimpešti je bilo i riječi o evropskim integracijama Zapadnog Balkana, te da Mađarska može “unaprijediti taj proces”. Kakvu tu ulogu može igrati Budimpešta, koja trenutno predsjedava EU, obzirom da gaji dobre odnose sa Dodikom i Vučićem između ostalih?

Ćerimagić: Mađarska je sad predsjedavajuća Evropske unije, međutim to njeno predsjedavanje EU je započelo sa onim ekskurzijama u Moskvu, koje su onda izazvale i negativne reakcije, pa rekao bih i neke tihe sankcije prema Budimpešti.

A i generalno prije, zagovaranje Viktora Orbana EU integracija Zapadnog Balkana je uvijek dočekivano sa skepticizmom u dijelovima EU, zato što oni smatraju da Viktor Orban gura zemlje Zapadnog Balkana ka EU u želji da ima što više svojih saveznika unutar same EU. A to je nešto što straši većinu lidera u EU.

U tom smislu, najbolju podršku procesu integracije u EU koju Mađarska može dati jeste da što manje priča o proširenju EU i da što manje govori o njihovoj viziji, na koji način to proširenje treba da se desi, dakle bez ispunjavanja uslova i bez ispunjavanja onih ključnih EU vrijednosti koje postoje.

RSE: Dodik često govori o Orbanu kao o velikom lideru, dok se ni mađarski političari ne ustručavaju od komplimenata, čak je mađarski šef diplomatije, Peter Sijarto, danas na Fejsbuku objavio da je Dodik “regionalni lider stabilnosti”.

Ćerimagić: Mislim da ta ljubav će da traje sve dok dijele zajedničke vrijednosti i zajedničke interese.

Mislim da će i pozicija Viktora Orbana u Mađarskoj, ali i Milorada Dodika u Bosni i Hercegovini umnogome ovisiti od toga na koji način će se završiti izbori u SAD-u.

Orban je sve svoje karte stavio na Trampa, kao i Dodik. I znamo da Viktor Orban u ovom trenutku ima veliki izazov da se održi na vlasti zbog toga što je konačno dobio opoziciju koja ga vrlo ozbiljno izaziva u Mađarskoj.