Zaostajanje Europe u skorijoj će se budućnosti očitovati na standard

Naime, bivši predsjednik Europske središnje banke i bivši talijanski premijer danas je u Strasbourgu predstavio Izvješće o konkurentnosti europskog gospodarstva.

Nužna su golema ulaganja, najmanje od 750 do 800 dodatnih milijardi eura godišnje, koja bi se trebala financirati zajedničkim zaduživanjem. Očekuje se da će se nova Komisija Ursule von der Leyen oslanjati na preporuke iz Draghijeva vrlo opsežnog izvješća.

Vešligaj: Socijalna i zelena komponenta u drugom planu

Upitan o Draghijevim riječima, Marko Vešligaj, zastupnik u Europskom parlamentu (SDP), rekao je večeras u HTV-ovoj emisiji Otvoreno posvećenoj toj temi kako ne misli da je Unija tako nisko pala, ali da Draghi sigurno jest osoba koja jako dobro poznaje ekonomsku situaciju u Europi te da je dao jako dobro, kvalitetno i opsežno izvješće.

– Ono što bih ja s pozicije Socijalista i demokrata u EP-u imao primjedbu je da je ta socijalna komponenta na neki način stavljena u drugi plan, pa i, reći ću, zelena komponenta, koja je izuzetno bitna za Europu, i to je nešto za što ćemo se svakako zalagati da se na neki način to izvješće nadopuni time, rekao je Vešligaj, poručivši kako ne smijemo dozvoliti da se produbljava jaz između bogatih i siromašnih u Europi.

Vešligaj je rekao i da će za zaduživanje na razini EU-a biti potrebna poprilično teška, a vjerojatno i dugotrajna politička debata.

Ressler: Poziv na buđenje iz uljuljkanosti

HDZ-ov europarlamentarac Karlo Ressler rekao je kako je ovo poziv na buđenje iz uljuljkanosti u kojoj Europa, nažalost, velikim dijelom jest u proteklim godinama.

– Činjenica je da živimo u jedno geopolitički nemilosrdno doba, kada se svi – države, različiti savezi, različiti kontinenti – zalaže i bore, natječu za svoje mjesto u novom svijetu koji se stvara pred našim očima, rekao je Ressler.

Dodao je kako Europa mora ozbiljno shvatiti činjenicu da u određenim područjima zaista zaostaje za drugim važnim globalnim akterima te da će se u skorijoj budućnosti takva kaskanja itekako očitovati i na životni standard europskih građana.

Ressler je rekao i kako je važno da želimo zaštititi okoliš, ali da zbog toga ne bi trebalo žrtvovati europsku poljoprivredu ili gospodarstvo.

Podobnik: Premalo studenata u STEM-u

Prof. dr. sc. Boris Podobnik iz Zagrebačke škole ekonomije i managementa (ZŠEM) rekao je da bi, ako želimo biti konkurentni s Amerikom, bilo poželjno da joj najprije postanemo partner.

– Čini mi se da su, na primjer, kada zapad donosi odluke, one praktički uvijek ekonomski isplative za Ameriku, a ne baš i za nas, rekao je.

Podobnik je kao veliki problem istaknuo to što imamo daleko manje studenata u STEM-disciplinama nego što ih ima Kina, kao i da su Amerikanci puno skloniji riziku od nas.

Kotarski: Reforma mirovinskog sustava, produženje radnog vijeka…

Izv. prof. dr. sc. Kristijan Kotarski s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu rekao je da je struja ovdje tri do četiri puta skuplja nego u Americi, a plin čak i više.

Dodao je da je dobro što Draghi zagovara veću integraciju obrambene potrošnje, istaknuvši kako je Amerika jako puno svoje tehnologije stvorila kroz vojne izume koji su se poslije prelili na civilni sektor.

Kotarski je rekao i da ne možemo zadržati konkurentnost ako će socijalna potrošnja rasti, što po njemu Draghi nije dovoljno naglasio.

– To znači reforma mirovinskog sustava, produženje radnog vijeka, to zahtijeva, naravno, i određeno smanjenje ili povećanu participaciju građana u korištenju zdravstvenih usluga, poručio je Kotarski.

Cijelu emisiju pogledajte u nastavku: