Kineska vjetroelektrana u BiH bez dozvola za rad

Dvadeset vjetrenjača Vjetroelektrane Ivovik na brdu između Livna i Tomislavgrada u zapadnoj Bosni mjesecima vrte “u prazno”.

Vjetroelektrana (VE) još nije dobila dozvolu za proizvodnju električne energije, a nema ni licencu za međunarodnu trgovinu koja bi Ivoviku omogućila prodaju električne energije na stranom tržištu, potvrdili su iz nadležnih institucija za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Jedina izravna kineska investicija u Bosni i Hercegovini, čija vrijednost je procijenjena na više od 130 milijuna eura osiguranih iz kineske inicijative Pojas i put, trebala je početi s radom prošle godine.

Elektrana bi trebala godišnje proizvoditi oko 259 gigawatsati, što je, usporedbe radi, oko četvrtine struje proizvedene u cijeloj BiH u junu 2024. godine.

Projekt su započeli lokalni vlasnici, među kojima je bio i biznismen Ivan Matković. Oni su za oko 1.000 eura osnovali firmu Ivovik d.o.o. 2006. godine.

Vlada Livanjskoj kantona, u kojoj je sjedio Ivanov brat Stjepan, toj firmi je dvije godine kasnije za 20-ak hiljada eura prodala koncesiju na 30 godina.

Taj rok počinje teći od datuma puštanja u pogon čime je onemogućeno drugom potencijalnom investitoru da dobije koncesiju istoj lokaciji.

Ivan Matković je vlasništvo prenio na Stjepana kojem je završio ministarski mandat, a udjel su nakon njegove smrti naslijedila djeca. Većinski udjel u firmi lokalni vlasnici prodali su kineskim kompanijama CNTIC Capital Co. Limited i Sinohydro za neobjavljeni iznos, uključujući i koncesiju za vjetroelektranu.

Kineski ulagači i radnici počeli su radove u decembru 2021. godine, a s početkom gradnje vjetroelektrane počeo je i spor pred sudom u Livnu.

Grupa mještana tvrdi da im je lokalna vlast nezakonito oduzela zemljište i dala kineskim investitorima na korištenje.

Koje dozvole nedostaju?

Iz Elektroprijenosa BiH su za RSE potvrdili da vjetroelektrani nisu izdali odobrenje za priključenje, jer Ivovik nije dostavio svu potrebnu dokumentaciju.

“Korisnik uz zahtjev za izdavanje odobrenja za priključenje nije dostavio upotrebnu dozvolu za objekt VE Ivovik, koji uključuje i visokonaponsko postrojenje koje pripada korisniku”, naveli su za RSE iz ove državne kompanije koja upravlja prijenosom električne energije.

Upotrebnu dozvolu za ovakve objekte izdaje entitetsko Ministarstvo za prostorno uređenje. Bez ove dozvole se građevina ne može koristiti, odnosno vjetroelektrana staviti u pogon.

Ministarstvo, po proceduri, imenuje stručnu komisiju koju čini po jedan inženjer za svaki od radova – arhitektonskih, građevinskih, mašinskih, elektroradova, zaštite na radu i slično – koja izađe na teren i izvrši tehnički pregled.

Investitor, pored ostale dokumentacije, mora priložiti i odobrenje za građenje, te kopiju katastarskog plana s ucrtanim položajem građevine.

Iz Ministarstva prostornog uređenja Federacije BiH, jednog od dva bh. entiteta, su u pisanom odgovoru za RSE naveli da su 30. avgusta ove godine izdali upotrebnu dozvolu za VE Ivovik, sa pristupnim cestama, platoima i pratećim objektima.

Na pitanje RSE da li je izdavanje dozvole kočio spor koji su pokrenuli mještani protiv VE Ivovik koji tvrde da im je oduzeta zemlja, iz Ministarstva su naveli da je investitor u prethodnom postupku dobivanja građevinske dozvole “dostavio dokaze o riješenim imovinsko-pravnim odnosima, odnosno pravu građenja na parcelama koje su u obuhvatu navedene građevine, a što je konstatovala i komisija prilikom tehničkog pregleda”.

Članovi obitelji Ivković tvrde da im je lokalna vlast nezakonito oduzela zemljište na brdu Ivovik i dala na korištenje kineskim investitorima.

“Tužili su VE Ivovik za ometanje posjeda. Prvo ročište je održano prošle jeseni. Sad smo u fazi vještačenja dokaza. Očekujemo odluku suda u desetom mjesecu ove godine”, kazao je za RSE Perica Babić, odvjetnik koji zastupa članove obitelji Ivković koji su tužili Ivovik.

Kakvo god bude rješenje suda, obje strane imaju pravo na žalbu pred kantonalnim i višim sudovima što bi se moglo otegnuti na više godina.

Do tužbe je došlo nakon što je Ured za katastar grada Livna, koji je nadležan za vođenje zemljišnih knjiga i nadzor nad uknjižbom vlasništva, objavio 2018. godine poziv vlasnicima nekretnina da uknjiže svoje posjede.

Poziv je objavljen na oglasnoj ploči u zgradi općine i na lokalnim radijskim stanicama, a obuhvaćao je i privatne posjede na brdu Ivovik. Poziv nisu vidjeli, kako kažu, niti čuli neki vlasnici zemljišta, među kojima ima i onih koji žive u inozemstvu.

“Recite mi tko ide čitati što piše na oglasnoj ploči u općini? U općinu odem samo kad mi treba rodni ili smrtni list”, rekao je Ante Ivković, jedan od mještana koji je podigao tužbu, prošle godine za RSE.

Što planiraju Kinezi sa strujom?

Proizvedenu električnu energiju kineski vlasnici Vjetroelektrane Ivovik mogu prodati lokalnim elektroprivredama u BiH ili izvesti u inozemstvo.

Za to su im, osim ugovora s kupcima, odnosno elektroprivredama, potrebne dozvole nadležnih regulatora.

“VE Ivovik nije podnosila zahtjev za izdavanje licence za obavljanje djelatnosti međunarodne trgovine električnom energijom niti se ranije obraćala Državnoj regulatornoj komisiji za električnu energiju (DERK) po bilo kom osnovu”, kazali su 29. avgusta za RSE iz DERK-a u čijoj nadležnosti je izdavanje te licence.

Iz Regulatorne komisije za energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine (FERK), koja je nadležna za izdavanje dozvola za proizvodnju električne energije u ovom entitetu, naveli su za RSE da VE Ivovik nije ni od ove institucije dobio potrebnu dozvolu.

“VE Ivovik nema dozvolu za djelatnost proizvodnje električne energije, niti je FERK-u podnio zahtjev za izdavanje iste”, kazali su iz FERK-a 29. avgusta za RSE.

Na pitanje zašto elektrana nije počela s radom u predviđenom roku, iz VE Ivovik su za RSE kazali da je “fizička izgradnja elektrane dovršena”, te da se sad “prolaze kroz složen i često dugotrajan birokratski proces” ishođenja dozvola i licenci za proizvodnju električne energije.

“To uključuje opsežnu papirologiju, inspekcije, tehničke prijeme i dozvole od više institucija, što može voditi kašnjenjima”, naveli su iz VE Ivovik u pisanom odgovoru za RSE ne želeći komentirati spor s mještanima.

Vlasnik Ivovika kineska država

Sinohydrova firma registrirana u BiH prenijela je u septembru 2022. godine svoj udio od 51 posto u bh. firmi VE Ivovik na novoosnovanu firmu Ivovik Wind Power registriranu u “poreznom raju” Luksemburgu.

China National Technical Import and Export Corporation (CNTIC) i dalje posjeduje 39 posto udjela u bh. firmi VE Ivovik, a deset posto udjela ima Ekrem Nanić, državljanin BiH. O njegovim poslovima malo se zna, a Nanić nije odgovorio na upit RSE-a za komentar poslan na njegov email.

Prijenosu vlasništva s kineske firme Sinohydro u BiH na kinesku firmu Ivovik Wind Power u Luksemburgu prethodio je niz transakcija između firmi u Luksemburgu, koje su sve, također, u kineskom državnom vlasništvu.

Prema ugovorima iz registra u koje je RSE imao uvid, kompanija Sinohydro sa sjedištem u Hong Kongu osnovala je u Luksemburgu firmu PCR Energy u avgustu 2021. godine.

U oktobru 2021. firma PCR Energy osnovala je Ivovik Wind Power.

Obje su registrirane na istoj adresi i zastupaju ih tamošnji advokati.

Kompanija Sinohydro je prekomorska podružnica Power China, velike kineske kompanije koja je u potpunom državnom vlasništvu.

Tom firmom upravlja Državno vijeće, najviše administrativno tijelo Kine koje upravlja državnom imovinom, i koje je pod kontrolom kineske izvršne vlasti i Nacionalnog narodnog kongresa, odnosno Komunističke partije.

Drugi suvlasnik Ivovika, CNTIC je državna kineska inženjerska firma s navodnim vezama s kineskim Ministarstvom državne sigurnosti, glavnom civilnom stranom obavještajnom agencijom.

Sinohydro je ušao u poslove u BiH 2019. godine kad je kao dio konzorcija s javnim poduzećem Autoceste Federacije BiH potpisao ugovor vrijedan više od 30 milijuna eura za izgradnju mosta Počitelj u Hercegovini.

Najveći most na paneuropskom koridoru Vc, autocesti koja vodi od Mađarske preko Hrvatske i BiH do jadranske luke Ploče, trebao je biti otvoren u martu 2022. godine.

Kompanija Autoceste Federacije BiH su “zbog negativnog iskustva kršenja ugovora i neodobrenog prekoračenja” stavile Sinohydro i partnere na “crnu listu” u maju 2023. godine.

U avgustu 2023. je objavljeno da je most Počitelj napuknut što je dovelo do novog kašnjenja, a otvoren je 5. septembra ove godine.

Vjetroelektrana Ivovik predstavljena je na Samitu Kina-Centralna i Istočna Europa (CEEC) 2021. godine kao “plod suradnje” u sklopu kineske inicijative nazvane Pojas i put kroz koju su se od sredstava kineskih državnih banaka financirali širom svijeta.

U drugim dijelovima BiH postoji popis projekata na kojima rade ili su za njih zainteresirane kineske kompanije koji financiraju ili bi mogle financirati kineske banke, prije svih Kineska izvozno-uvozna banka (EXIM).

Većinom je riječ o projektima u Republici Srpskoj čiji je protuzapadni predsjednik Milorad Dodik s drugim najvišim dužnosnicima pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država dok zapadni investitori povlače svoja ulaganja.

Naprimjer, premijer Republike Srpske Radovan Višković, iz Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata, sastao se u aprilu 2023. godine u Pekingu s direktorom Power China, matične kompanije Sinohydro u čijem vlasništvu je VE Ivovik. Razgovarali su o, kako je saopćeno, o projektu solarne elektrane koji entitetska Elektroprivreda RS-a namjerava pokrenuti.

Kineske državne banke odobravale su kredite za izgradnju autocesta, poput dionice autoputa kroz Republiku Srpsku kod Brčkog i između Banje Luke i Prijedora, ili hidroelektrana kao što je Dabar kod Trebinja u Hercegovini.

Vlada Republike Srpske nije objavila financijske detalje ugovora pozivajući se na “komercijalne interese kineskih partnera”.