Šta se zna o prodaji imovine državne televizije BiH?

Sala puna novinara, nekoliko advokata, sudija koji je predsjedavao, ali ne i potencijalni kupci. Tako je izgledala sudnica Opštinskog suda u Sarajevu u danu kada je zakazana prodaja imovine državne televizije Bosne i Hercegovine.

Već 17 godina ova medijska kuća duguje oko 8,2 miliona evra Evropskoj difuznoj uniji (EBU), od čega je sedam pod sankcijama ove organizacije i ne koristi njihove usluge.

Da bi izmirila dug, jer novca za to nema, sud je donio odluku da se zakaže ročište na kojem je imovina Radiotelevizije BiH (BHRT) trebalo da bude prodata putem licitacije. Međutim, nijedan kupac se nije pojavio.

Vrijednost imovine BHRT-a se procjenjuje na oko 160 miliona maraka (oko 82 miliona evra).

Predmet prodaje su zgrada RTV doma u Sarajevu, u kojoj su smješteni BHRT, Radiotelevizija Federacije BiH (RTV FBiH) i TV Sarajevo, kao i parcela iza zgrade.

Prodaja je sporna, obzirom da se radi o državnoj imovini, zbog čega se u cijelu priču uključilo državno Pravobranilaštvo, jer se o nekretninama vode sporovi pred Kantonalnim sudom u Sarajevu i Ustavnim sudom BiH.

Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom je na snazi od 2005. godine. Njime je propisano da će ostati na snazi sve dok se na nivou BiH ne donese zakon o državnoj imovini.

To nije učinjeno ni skoro dvije decenije kasnije.

Šta se dešavalo u sudnici?

Pravobranilaštvo BiH je sudiji predložilo da se ne zakazuje drugo ročište dok se ne riješe procesi pred drugim sudovima, uz podsjećanje da bi prodaja bila neustavna.

Ovaj prijedlog je odbacio predstavnik EBU, sarajevski advokat Olodar Prebanić, koji je predložio da se ročište odgodi, jer nije bilo kupaca.

U sudnici je bio i advokat koji zastupa dvije porodice koje tvrde da su još sedamdesetih godina oštećene, kada im je, kako su naveli, oduzeta imovina koja je pripisana BHRT-u kasnije.

Od tada se vode sudski sporovi. Radi se o 20 hiljada kvadratnih metara zemljišta.

O prijedlogu Pravobranilaštva i daljim postupcima koji se tiču prodaje, odlučivaće sudija Mehudin Duraković.

Šta je sporno sa državnom imovinom?

Zamjenica bh. pravobraniteljice, Almina Pilav, upozorila je da su nekretnine koje idu na licitacije “bile uknjižene kao državno vlasništvo, a preknjižene su na BHRT u vrijeme kada je Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom bio na snazi”.

Državni ministar komunikacija i transporta, Edin Forto, dan ranije je izjavio da je zbog tog Zakona upitno raspolaganje ovom imovinom.

Od donošenja Zakona 2005. godine, pred Ustavnim sudom BiH su se našli brojni predmeti gdje su entiteti ili opštine knjižili imovinu na sebe, mijenjali mu namjenu u građevinsko i prodavale ga da bi finansirali svoje budžetske potrebe.

Većinu ovih “prodaja” je poništio sud.

Problemi u BHRT-u

Dan uoči ročišta u sarajevskom sudu, iz BHRT-a su naveli kako zbog neriješenog sistema finansiranja, nisu u mogućnosti iz vlastitih prihoda izmiriti obaveze.

Problem finansiranja BHRT-a traje već godinama. Zakon nalaže da entitetski emiteri, RTV FBiH i Radiotelevizija Republike Srpske (RTRS), dio sredstava koje prikupe od RTV takse na svojoj teritoriji uplaćuju na njihov račun.

U praksi se to ne dešava. U januaru ove godine je istekao ugovor Elektroprivrede BiH sa BHRT-om i RTV FBiH o prikupljanju naplate takse. I ranije prikupljeni novac je “zaleđen” na računu, jer nema dogovora o njegovoj raspodjeli.

BHRT od 2017. godine ne dobija novac ni od RTRS, jer ga oni ne uplaćuju, iako im je to zakonska obaveza. Zbog toga BHRT na sudu potražuje 80 miliona maraka (41 milion evra) duga.

Stabilno funkcionisanje državnog javnog RTV servisa je jedan od 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije koji BiH mora da ispuni na putu prema Evropskoj uniji.