Ivica Jakić: Mini nuklearne elektrane su neizbježna budućnost

“Funkcija svake države je da kontrolira cijenu energije”

Cijena energije će uvijek biti promjenljiva te ovisi od proizvodnje, ponude i potražnje, kaže Ivica Jakić, stručnjak za istraživanje ugljikovodika i energetiku, predsjednik Udruge H2.

– Svi parametri koji su čimbenici za cijenu energije se mogu kontrolirati. I zato je velika funkcija svake države pojedine da ima svoje mehanizme za kontrolu cijena električne energije, odnosno svih energenata, napomenuo je.

Što bi za Hrvatsku značila potpuna energetska neovisnost?

To je san o kojem svi sanjamo i kojem težimo, naglašava Jakić. To bi značilo da se Hrvatska ne mora okretati uvozu.

– Hrvatska sada uvozi trećinu električne energije. Imamo samodostatnu svoju električne energiju u proizvodnji. Ali ta energija mora biti u base loadu, ona mora biti uvijek na raspolaganju kada nam treba, ističe.

– Ako se okrenemo na samodostatnost električne energije iz solarnih ili vjetroelektrana, znamo da one imaju tzv. nepredvidljiv dijagram- kad ima i kad nema, a građanstvo, industrija, traže stabilnu opskrbu električne energije. Tako bi Hrvatska mogla biti samodostatna, jasno, uz potporu obnovljivih izvora. Ali koncept je da ta električna energija iz obnovljivih izvora ide ili u vodik, ili u baterije, da se može vratiti po potrebi na mrežu kad treba, pojašnjava Jakić.

Jesu li mini nuklearne elektrane budućnost?

Kada govorimo o stabilnim izvorima energije, u posljednje vrijeme sve se češće govori o mini nuklearnim elektranama.

Stručnjak smatra da su one neizbježna budućnost te dodaje da kako god gledali energetski sustav u budućnosti, “u narednih 50 ili 60 godina, morat ćemo se okrenuti tim malim modularnim nuklearnim reaktorima”.

– One se zasnivaju na jednom novom principu, znači nova tehnologija koja se bazira na tzv. bloku od četiri energane unutar jednog bloka koji se stave pod zemlju. 75 MW je pojedinačna snaga, znači četiri su vam 300 MW, i što je najvažnije, one su opskrbljene sa sirovinom, da rade 20 do 25 godina, tzv. sistemom plug and play. I njihova velika prednost je što se one postavljaju na mjestu potrošnje, a ne kao do sada, da nuklearku radite 1000-1500 MW ovdje, i onda velikim dalekovodima tu električnu energiju vozite gdje treba, objašnjava Jakić.

– I to je sada cilj koji je Europska unija zacrtala, pogotovo inicijativa Tri mora koja je prihvatila, i tako se misli dekarbonizirati poljska, ukrajinska, bugarska, rumunjska industrija i države koje su već imale nuklearne elektrane prije, dodaje.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

Razmišlja li Hrvatska o takvim rješenjima?

– Hrvatska i Slovenija su vlasnici nuklearne elektrane u Krškom, pa Hrvatska razmišlja o nuklearkama i dala je potporu i dala je do znanja svoj razvoj budućnosti primjerom malih modularnih elektrana. Jer bez tih elektrana vi nećete moći riješiti pitanje, sad smo čuli da je najvažnije pitanje centralnog grijanja, odnosno grijanja na toplane. Ona daje električnu energiju, daje grijanje za toplane i daje vodik. Tri elementa koja vam trebaju imate iz jedne nuklearke, napominje stručnjak.

Vodik kao energent budućnosti

– Koliko god se činilo da se može naći zamjena ili da će ta tranzicija ići sporo, vodik je neizbježan zato što dekarbonizacija, da bi se dostiglo to ‘fit for 25', znači 50 posto smanjenja do 2030. godine i pogotovo do 2050. da bude nulta emisija CO2, vi ne možete dekarbonizirati industriju, čeličnu, cementnu, industriju aluminija, petrokemijsku industriju bez vodika, objašnjava Jakić.

–  Jednostavno, vodik je neizbježan. On se i sada koristi, ali to nije zeleni vodik. Dakle, mi ništa novo ne zagovaramo. Zagovaramo samo upotrebu vodika u petrokemijskoj industriji. Samo molim vas da to bude zeleni vodik, dodaje.

Istraživanja za bijeli vodik

Vodik može biti različitih boja od bijele, sive, tirkizne, plave, zelene.

– U zadnje vrijeme je nastao veliki trend. tzv. Europa se okreće kritičnim sirovinama, kritičnim materijalima koji su potrebni za industriju. Tu spada i litij, kobalt i nikl. Ali spada i bijeli vodik koji je u zadnje vrijeme otkriven. On postoji već dugo godina. 20, 30 milijuna godina, on je stisnut u geološkim porama Zemljine kore. I sad su se počela raditi istraživanja i velike količine su nađene u Albaniji. Albanija sada prednjači kao država koja će imati bijeli ili geološki ili zlatni vodik. To je vodik koji je odmah, što kažu, ready to use. Odmah ga možete upotrijebiti, pojasnio je.

– Te stijene idu iz Turske preko Albanije, naših Dinarida, prema Sloveniji, dalje prema Pirinejima, Čileu, Argentini. I na tom tragu je za očekivati da će Hrvatska morati provesti ispitivanja i istraživanja za bijeli vodik, kao što je Slovenija već počela, zaključio je Jakić.

Cijeli razgovor pogledajte u nastavku: