Hrvati i dalje napuštaju roditeljski dom kasnije od drugih Europljana

Najvišu prosječnu dob napuštanja roditeljskog doma bilježi Hrvatska, gdje mladi u prosjeku odlaze tek s 31,8 godina. 

U anketi nam odgovorite kada ste napustili roditeljski dom:

Uz Hrvatsku, visoku prosječnu dob napuštanja obiteljskog doma imaju Slovačka (31 godina), Grčka (30,6 godina), Španjolska (30,4 godine) i Italija (30 godina). Ovi podaci ukazuju na društvene i ekonomske razlike, ali i kulturološke navike koje utječu na odluku mladih da ostanu u roditeljskom domu duže.

S druge strane, zemlje Skandinavije prednjače po ranoj dobi napuštanja roditeljskog doma. U Finskoj mladi odlaze u prosjeku s 21,4 godine, što je najniža prosječna dob u EU-u, a slijede je Danska (21,8 godina) i Švedska (21,8 godina). Još jedna zemlja u kojoj mladi relativno rano napuštaju roditeljski dom je Estonija, s prosječnom dobi od 22,8 godine.

Infografika prikazuje dob u kojoj mladi u Europi napuštaju roditeljski dom:

Četvrtina mladih živi u prenapučenim kućanstvima

Osim toga, podaci Eurostata pokazuju da je prenapučenost kućanstava među mladima znatno izraženija nego među ukupnom populacijom. U 2023. godini 26% mladih osoba u dobi od 15 do 29 godina u EU živjelo je u prenapučenim kućanstvima, što je 9,2 postotna boda više u odnosu na cijelu populaciju (16,8%).

Najveću stopu prenapučenosti među mladima bilježe Rumunjska (59,4%), Bugarska (55,3%) i Latvija (54,8%). S druge strane, najniža prenapučenost zabilježena je na Malti (3,9%), Cipru (4%) i Irskoj (4,4%). Razlike između stope prenapučenosti mladih i ukupnog stanovništva također su najveće u Bugarskoj (+20,4 pp), Rumunjskoj (+19,4 pp) i Grčkoj (+18,5 pp), dok su najniže razlike zabilježene u Irskoj (+0,5 pp), Malti (+1,5 pp) i Cipru (+1,8 pp).

Ovi podaci ukazuju na izazove s kojima se suočavaju mladi diljem Europske unije, osobito u zemljama gdje ekonomska stabilnost, pristupačnost stambenog prostora i društvene norme otežavaju samostalan život.