Jednokratna pomoć penzionerima u BiH ‘nije dovoljna ni za pola zimnice’

Izmiriti račune za režije, a šta ostane za hranu. To je Ramizin plan kako potrošiti jednokratnu novčanu pomoć, koju je penzionerima u Federaciji Bosne i Hercegovine obećala vlast tog entiteta.

“Dvije struje dugujem. Po 50 maraka za dva računa i ode stoja. Još dok dva računa za kablovsku platim, to ti je 46 maraka. Uzela bih još koju litru ulja i malo kafe”, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) ova penzionerka iz Sarajeva.

Zakoračila je u osmu deceniju života opterećena neimaštinom i dugovima, a svaki mjesec pokušava preživjeti od oko 573 marke (oko 293 eura).

Toliko iznosi minimalna penzija u Federaciji BiH, koju prima oko 300.000 penzionera u tom entitetu.

Zbog ugrožene egzistencije, proteklih godina su nekoliko puta izlazili na proteste. Posljednji put, sredinom septembra, u Sarajevu su od Vlade Federacije BiH zatražili povećanje penzija.

No, tada im je odgovoreno da za to trenutno nema uvjeta, ali da bi do kraja godine, prilikom rebalansa budžeta, trebali dobiti jednokratnu novčanu pomoć.

“Imam sina od 50 godina koji ne radi i minimalnu penziju. Da je bogdom bilo šta”, kaže Ramiza dok kupuje srećku na kiosku nadajući se dobitku koji će popuniti “mršavi” penzionerski novčanik.

Prema najavama iz Vlade Federacije BiH, po 200 maraka (oko 100 eura) trebali bi dobiti penzioneri čije penzije ne prelaze 1.000 maraka (500 eura), dok će oni sa većim penzijama primiti 100 maraka pomoći (50 eura).

“Tačno je da će iz rebalansa biti isplaćena jednokratna pomoć penzionerima i da je planirano da ona bude diferencirana u skladu s primanjima penzionera”, potvrđeno je za RSE iz Ministarstva za rad i socijalnu politiku Federacije BiH.

‘Predizborno zamazivanje očiju'

U BiH su proteklih godina najviše rasle cijene hrane, pića, stanovanja, električne energije, plina i drugih energenata.

To je dovelo do situacije da ukupni mjesečni troškovi života četveročlane porodice, prema izračunu sindikata, iznose više od 3.000 konvertibilnih maraka (1.500 eura).

Najava moguće jednokratnoj pomoći za penzionere u jednom dijelu zemlje, objavljena je manje od mjesec dana pred održavanje Lokalnih izbora, koji će u BiH biti održani 6. oktobra.

“To je samo da se zamažu oči prije izbora”, kaže sarajevski penzioner Nuris Ćusović.

Za njega je sporan i iznos najavljene pomoći jer tvrdi da to nije dovoljno ni “za pola zimnice”.

“Da je penzija 3.000 maraka opet bi se teško živjelo na ovima cijenama. Cijene hrane su otišle u nebo”, ističe on.

Zvonko iz Sarajeva u penziju je otišao sa 41 godinu staža, a veći dio penzije danas potroši na račune za režije.

“Grijem se na plin i uplaćujem koliko mogu ljeti kad su računi manji. Tako imam neku rezervu zimi kad se troši mnogo više plina. To se onda nekako iskompenzira, ali opet sve je to teško”.

U obećanih 200 maraka vidi priliku za “krpljenje” kućnog budžeta, ali i on kaže da taj iznos ne može zadovoljiti sve potrebe penzionera.

“To nije nešto preveliko, tih 200 maraka. Najvjerojatnije ću to iskoristiti za plaćanje onog što je ostalo nedovršeno i neplaćeno”, ističe Zvonko.

Umjesto pomoći, povećati penzije

Minimalnu penziju prima i 80-godišnji Hasan Japić iz Cazina, grada u zapadnoj Bosni. Od nje živi i njegova supruga Ajša i 36-godišnji sin, koji je deset godina na birou za nezaposlene.

Posljednjih pet mjeseci Hasanova porodica primorana je da se snalazi i sa manje prihoda – ukupno 486 maraka, jer su kupili drvo ogrjev.

Hasan drva plaća na deset rata jer je to jedini način da, tokom zime, osigura topao dom svojoj porodici. Kako kaže, ni sam ne zna kako uspijevaju preživjeti od njegove penzije, a čiji najveći dio potroše na hranu.

“Prvo uzmem brašna i ulja za mjesec dana. I onda uzmem kilu masla”, kaže on za RSE.

Od lijekova kupuju samo nužne, dok u frižideru imaju tek osnovne namirnice.

“Ništa drugo nema, a svaki dan treba nešto kupiti hrane. Nemamo baštu i treba kupiti krompira, luka i brašna, zimus da imamo jesti”, ističe Ajša.

Iako se nadaju i pomoći koju najavljuje Vlada Federacije BiH više bi, kako tvrde, voljeli da Hasanova penzija bude bar malo veća.

“Pomoći će to dobro. Ja ću uzeti pola fasunge [mjesečna količina namirnica za domaćinstvo] za te pare, ali volio bih da se penzija poveća, to je onda stalno”, kaže on.

‘Penzioneri najbolje glasaju'

Slični problemi muče i penzionere u drugim gradovima u BiH kojima penzije jedva budu dovoljne i za redovne obroke.

Obećanje o jednokratnoj pomoći, za Mirsadu Mujkić, iz naselja Doboj Jug, predstavlja tek mrkvu na štapu.

Zbog svega bi, kako tvrdi, poput svoje djece rado otišla iz Bosne i Hercegovine.

“Drago mi je da su otišli i ja bih da sam mlađa. Imamo vlast koja sebi diže plate koliko hoće, a penzije nikako”, kaže Mirsada.

Minimalna penzija joj nije dovoljna za osnovno – hranu, lijekove i režije, a bez pomoći djece ne bi mogla preživjeti.

“Uzmeš jabuka, one su najjeftinije, pa jednu pojedeš preko dana ili naveče. Limun i ne znam kad sam uzela. Divim se svim ljudima koji s ovim primanjima mogu živjeti”, ističe Mirsada.

Ukoliko dobije 200 maraka pomoći iz budžeta Federacije BiH kaže da će kupiti malo brašna, šećera, riže i ulja.

“Nek oni povećaju za 200 maraka penziju da se imamo svaki mjesec u što pouzdati. Ne treba pomoć da se neko smiluje. Ovo što najavljuju nek' ostave sebi.

Mi od toga nemamo ništa sa ovim poskupljenjima. Sve je ovo zbog izbora, a poslije izbora možda neće ni dati.”

Mirsadin sugrađanin, Taip Robeli, također prima minimalnu penziju.

“Možeš uzeti malo mesa, par litara ulja, šećera, kafe i ode to. Ima svega što bih čovjek uzeo, ali ne može. Niko te ne pita kako ćes platiti struju, a moraš jer će isključiti.”

I Taip smatra da je rast penzija jedini pravi način da se pomogne penzionerima.
“Bolje da nam povećaju penziju za 50 maraka, nego pomoć od 200 maraka. Da nisu izbori ne bi ni to dali. Penzioneri najbolje glasaju”, kaže on.

Jednokratna pomoć penzionerima najavljena je kao mogućnost, do kraja ove godine, ukoliko bude rebalansa budžeta Federacije BiH.

Pod pritiskom protesta, ali i najavom mogućeg masovnijeg izlaska penzionera na ulice, vlast je obećala i više novca za banjsko liječenje.

U Bosni i Hercegovini ima oko 738.000 penzionera, a vladama dva entiteta, Federacije BiH i Republike Srpske, u prosjeku nedostaje više od 200 miliona eura godišnje za isplatu penzija.

Suradnja na tekstu: Ermin Zatega, Azra Bajrić i Arnes Grbešić