Hoće li novi zakon spriječiti prevare u korištenju potpora za poljoprivrednike

Marijana Petir naglasila je kako je iz količine sredstava koja se izdvaja za potpore u poljoprivredi – jasno da EK želi štititi svoj financijski interes. I interes Hrvatske je da se “novcem gospodari marom dobrog gospodara i da nema prevara”.

– Ima dobrih stvari u zakonu, ali mislim da dvije svari treba promijeniti. Treba zadržati mogućnost da poljoprivrednici mogu nadopuniti dokumentaciju jer se procedure mogu protegnuti i do godinu dana. (…) Također, ne može poljoprivrednik biti kriv za pogreške administracije, kako stoji i u direktivi Europske unije, kazala je.

Mato Brlošić iz Poljoprivredne komore pozdravio je prijedlog zakona, iako smatraju da se radi o malim izmjenama. Dobro je što se ide korak naprijed vezano za dugotrajnost natječaja i mogućnost dodatne dopune dokumentacije, kaže.

– Dobro je da se ovim zakonom pokušava eliminirati prevarante koji žele dobiti sredstva, bez da naprave ono što je u projektu. To se događa u svim članicama, kazao je.

Dodao je kako “neće biti značajnijih pomaka” jer je Agencija za plaćanja u poljoprivredi potkapacitirana. Naveo je da je u Hrvatskoj preko 100 tisuća korisnika potpora, ali da ima i na tisuće potencijalnih korisnika za financiranje projekata ruralnog razvoja.

– Pitanje je jesu li poljoprivrednici nakon godinu-dvije još uvijek zainteresirani za projekt koji će biti subvencioniran određenim postotkom. Naročito, ako se nakon divljanja cijena očekivani povrat sredstava od 50 ili 70 posto – svede na 20 do 40 posto, naglasio je Brlošić.

Kako će zakon spriječiti prevare?

– Ja vjerujem da svako tko pošteno radi svoj posao se ne mora brinuti, ali procedure moraju biti ubrzane i ponekad je potrebno savjetovanje. Zato je dobrodošla činjenica da i Agencija za plaćanje u poljoprivredi ima ulogu javne savjetodavne službe. Tako će poljoprivrednici u nultoj fazi projekta moći dobiti tumačenje i pripremiti ga kako treba(…) Ali preduvjet za to je da imamo dovoljno ljudi u agenciji, kazala je Marijana Petir.

Iznijela je podatak da je Hrvatska u 10 godina iz zajedničke poljoprivredne politike isplata poljoprivrednicima 6,84 milijarde eura.

– Gledala sam što kaže Europski revizorski sud koji kontrolira na koji način se novci troše. Nema u Hrvatskoj nikakvih neobičajenih pojava niti nekih posebnih malverzacija koje ne bi postojale u nekim drugim državama. Prevare su ispod 1 posto. One su uočene više u segmentu ruralnog razvoja gdje se nekad stvaraju umjetni uvjeti, gdje dolazi do sukoba interesa, gdje se nenamjenski troše novac u odnosu na direktne potpore, kazala je Petir.

Najčešće prevare

– Zadnjih godina se dosta govori o umjetno povezanim društvima. Definicije nisu u početku bile dobro postavljene – tko je umjetno povezan i kako. Oni koji su išli na natječaje smatrali su da ne krše nekakva pravila igre, ali s obzirom na dopunjavanje tih uvjeta, danas se to dosta gleda, kazao je Mato Brlošić.

Naveo je kako se npr. može dogoditi da “jedno društvo osnuje nekoliko društava i onda koriste zajedničke resurse i tako ostvaruju određeni broj bodova – i prolaze na natječajima. Dodao je kako je to unazad zadnjih godina onemogućeno.

– Hrvatska ima velik broj zainteresiranih za potpore, a prolaznost je vrlo mala. Trebalo bi smanjiti gornju granicu izravnih plaćanja i u ruralnom dijelu. (…) Naši su prijedlozi bili su da to bude maksimalno 100 tisuća eura u izravnim plaćanjima i možda jedan do dva puta više u ruralnom razvoju, kazao je Brlošić.